Na otvaranju skupa riječki gradonačelnik Vojko Obersnel zahvalio se inicijatorima skupa, posvećenog vezama dvaju gradova koji imaju puno toga zajedničkog u prošlosti te, izrazio je uvjerenje, i u budućnosti.
"Analiza arhitekture i umjetnosti u Rijeci i u Trstu, pogotovo krajem 19. i početkom 20. stoljeća poticajna je za brojne nove spoznaje, budući da se radi o razdoblju u kojem se dva grada najintenzivnije razvijala, što se odrazilo i na njihovu arhitekturu. Stanovnici dvaju gradova iz svojih svakodnevnih života dobro poznaju arhitekturu onog drugog grada – vjerujem da će biti zanimljivo čuti nešto o njoj i sa strane umjetnosti," kazao je gradonačelnik Obersnel, izrazivši uvjerenje kako je ovaj skup dokaz unapređivanju suradnje Rijeke i Trsta, koji su proteklog tjedna potpisali sporazum o prijateljstvu.
Pročelnik riječkog Konzervatorskog odjela Željko Bistrović izrazio je zadovoljstvo uspostavljenom suradnjom s tršćanskim kolegama, dok je pročelnik tršćanskog konzervatorskog odjela Luca Caburlotto najavio sljedeće susrete u sklopu ciklusa godišnjih susreta „Hadriatica“, pokrenutih povodom Europskih dana baštine s ciljem razmatranja povijesti i kulture Trsta i Rijeke: iduće godine održat će se znanstveni skup s temom luka dvaju gradova, a 2013. skup o metodologiji zaštite kulturno-povijesne baštine u Rijeci i Trstu uz osvrt na pripadno zakonodavstvo.
Sudionike skupa su pozdravili i rektor riječkog sveučilišta Pero Lučin, konzulica Hrvatske u Trstu Nevenka Grdinić, konzul Italije u Rijeci Renato Cianfarani te u ime hrvatskog ministra kulture Jasena Mesića državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen.
O poveznicama Trsta i Rijeke izlagali su talijanski i hrvatski znanstvenici. Guido Zucconi je održao predavanje "Italija i riječka arhitektura u dualističkom periodu", Rossella Fabiani izlagala je o eklekticizmu u Trstu, istaknuvši kako je za Trst arhitektura zrcalo u kojemu se ogledaju austrijska i europska povijest. Zahvaljujući talijanskim, austrijskim i njemačkim majstorima, koji su radili za bogatu lokalnu buržoaziju, kao i na politici javne izgradnje, Trst je postao veliko gradilište na kojem su isprobavane inovacije u području graditeljstva. Radovan Oštrić u predavanju "Arhitektura historicizma u boji" naglašava kako su posljednjih dvadesetak godina krenulo u obnovu potamnjelih pročelja historicističkih palača, no umjesto da se vodilo načelom poštivanja originala, dakle monokromije, obnova je krenula u kolorističkom smjeru.
O arhitekturi Trsta u razdoblju između 19. i 20. stoljeća govorila je Diana Barillari, opisavši tršćansku arhitekturu kao susret Srednje Europe i Mediterana, dok je Federica Rovello istaknula kako su tadašnji graditelji u izgradnji Trsta razvili moderne tehnike gradnje i uveli neke nove građevinske materijale. Berislav Valušek u svom je predavanju istaknuo kako je kraj 19. i početak 20. stoljeća u arhitekturi obilježen stilskim razdobljima historicizma, secesije i moderne, turbulentni period rijetko kada i gdje označen neupitnim stilskim jedinstvom. Julija Lozzi-Barković u predavanju u arhitekturi secesije u Rijeci istaknula je kako je početkom 20. stoljeća za riječku arhitekturu bio odlučujući djelokrug domaćih inženjera koji studiraju na politehničkim fakultetima Budimpešte, Graza, Beča i Munchena, a školuju se i u Trstu i Veneciji. Dominantan je utjecaj bečke secesije koja je u Rijeci imala višestruki odraz.
Alessandra Marin izlagala je o regulacijskom planu Trsta Paola Grassija, Olga Magaš govorila o Grassijevom urbanističkom planu Rijeke, dok je o arhitekturi kao sudbini obitelji Grassi govoio Paolo Luigi Grassi. Luca Bellocchi osvrnuo se na monumentalno groblje u Trstu, a Daina Glavočić na monumentalno groblje Kozala. O dekorativnoj umjetnosti u Trstu govorio je Massimo De Grassi, a o dekorativnom slikarstvu u Rijeci Igor Žic. O impresionistima u Rijeci i na Kvarneru koji djeluju od 1890-ih do 1920-ih govorio je Ervin Dubrović. Nicoletta Brunori bavila se Brunom Slocovichem, riječkim arhitektom u Italiji, dok je Rosselle Scopas izlagala je o arhitektu Giacomu Zammattiju, talijanskom arhitektu rođenom u Trstu koji je djelovao u Rijeci. O povijesnoj urbanoj opremi s početka 20. stoljeća u Rijeci izlagala je Gordana Sobota-Matejčić.
Skup su, organizirali Konzervatorski odjel u Trstu (Soprintendenza dei Beni Storici, artistici ed etnoantropologici del Friuli Venezia Giulia) te Konzervatorski odjel u Rijeci. Pokrovitelji skupa bili su Generalni konzulat Republike Hrvatske u Trstu, Generalni konzulat Republike Italije u Rijeci (Consolato Generale d'Italia a Fiume), Grad Rijeka i Grad Trst (Comune di Trieste). Znanstveni pokrovitelji skupa bili su Sveučilište u Rijeci te Sveučilište u Trstu (Universita' degli studi di Trieste).
(S.R.)
Vezane vijesti: