Sinagoga je izgrađena u prvoj polovici 20. stoljeća, mjesto je upoznavanja riječke židovske baštine, zgrada je vjerskog i spomeničkog značaja i sjedište Židovske općine Rijeka.
Nisu samo strukture i politički sustav osigurali obnovu. Bilo je tu i puno entuzijazma pojedinaca koji su uložili i više no što su mogli. Ova sinagoga nije samo mjesto vjere i molitve, tu se odvija cijeli život židovske zajednice u Rijeci, riječi su je Vlade Kona, predsjednika riječke Židovske općine na svečanosti otvorenja.
Naglašavajući riječku multikonfesionalnost i multikulturalnost, i ulogu riječke židovske zajednice, koja je mala, ali veoma značajna, skup je u ime Grada Rijeke pozdravio član Poglavarstva zadužen za kulturu Bože Mimica, a u ime Primorsko-goranske županije čestitke je izrazila dožupanica Nada Turina Đurić.
Riječka sinagoga vrijedan je spomenik kulture i tradicije Židova primorsko-goranskog kraja. Jedna je od dviju riječkih sinagoga koja je preživjela Drugi svjetski rat. Znatno veću sinagogu koja se nalazila na raskrižju Cambierieve, trga Kapucina i Ulice Zagrad, srušili su Nijemci 1944. godine. Sinagoga u Filipovićevoj ulici je prema riječima Kona jedina sinagoga u Hrvatskoj koja je i projektirana i građena kao sinagoga te koja je stalno ostala u funkciji sinagoge. Sagrađena je bez ukrasa i simbola na pročelju, asimetričnog pročelja s oblogom od kamena i crvene cigle koji joj i danas daje uočljivo koloristički izgled.
Obnavljanje sinagoge koštalo je oko dva milijuna kuna, u koje je Grad Rijeka uložio 800 tisuća, no značajne su priloge dali i Ministarstvo kulture te Primorsko-goranska županija.
Početkom 20. stoljeća, 1903. godine riječka Židovska vjerska zajednica dovršila je izgradnju velike sinagoge u središtu Rijeke, a koja je mogla zadovoljiti potrebe tadašnjih 2.500 vjernika riječke Židovske vjerske zajednice. Tu su sinagogu minirali Nijemci 1944. godine. Tijekom 19. stoljeća osim sefardskih (levantinskih) Židova u grad se u sve većem broju useljavaju aškenaski Židovi i postepeno postaju većinskim dijelom populacije. U Rijeci je tijekom 19. stoljeća živjelo više od 2.000 Židova, piše u vodiču riječke Židovske općine.
Mala ortodoksna schull sinagoga sagrađena je prema nacrtima projektanata G. Angyala i P. Fabra, bez ukrasa i simbola na pročelju, asimetričnog pročelja s oblogom od kamena i crvene cigle koji joj i danas daje uočljivo koloristički izgled.
Sinagoga u Rijeci, vrijedan spomenik kulture i tradicije Židova ovog kraja, jedna je od ukupno tri sinagoge u Republici Hrvatskoj koje su preživjele razdoblje Drugog svjetskog rata i ostale sačuvane od potpunog ili djelomičnog uništenja ili prenamjene, opisano je u kratkom vodiču riječke sinagoge.
Obnova sinagoge počinje prije 15 godina kada je hitno trebalo sanirati krov koji je prokišnjavao. Riječka gradska financirala je cjelokupnu obnovu krova i time spasila objekt od propadanja, a nešto prije toga sanirala je i kapelu u sklopu židovskoga groblja na Kozali.
Nakon sanacije krova, obnova sinagoge, kao zaštićenog objekta kulture, tekla je sustavno. Konzervatorski odjel u Rijeci napravio je elaborat cjelovite fazne obnove, a nakon toga je Grad Rijeka financirao projekt obnove i krenuli smo s obnovom u fazama. Tako je 2004. obnovljen i uređen sakralni prostor, jer sinagoga je sjedište Židovske općine i tu se odvija cijeli život zajednice. Nastavljena je obnova te je uređeno pročelje i dio okoliša, a lani i ove godine dovršeno je uređenje okoliša i društvenih prostorija te balkona.