Gospodin Vilim Mulc rođen je 7. kolovoza 1927. godine u goranskom selu Divjake, blizu Skrada. Tu je polazio osnovnu školu, međutim obiteljska tragedija prekinula je njegovo djetinjstvo u selu Divjake pa je s majkom je odselio u Selce, gdje je 1939. godine završio osnovnu školu.
Početak drugoga svjetskoga rata i okupacija zatekli su ga kao polaznika Građanske škole u Crikvenici, koju završava 1943. godine.
Kao mnogi drugi mladići ovoga kraja, i Vilim Mulc se uključio u antifašistički pokret, postavši 1943. godine član USAOH-a i SKOJ-a. U tim je omladinskim antifašističkim organizacijama u Selcu neko vrijeme bio sekretar SKOJ-evske grupe i član Mjesnog komiteta SKOJ-a.
Vrlo brzo nakon kapitulacije Italije odlazi u partizane te se 1944. godine na oslobođenom području uključuje kao polaznik u učiteljsku školu u Delnicama. Poslije oslobođenja zemlje, nastavlja školovanje u Rijeci i završava Učiteljsku školu 1948. godine. Aktivan je u omladinskim organizacijama škole i sudjeluje na saveznim omladinskim radnim akcijama, gdje je obavljao i rukovodeće dužnosti. Takve su mu aktivnosti osigurale i članstvo u Komunističkoj partiji, u koju je primljen već 1945. godine.
Po završetku Učiteljske škole, 1949. godine, imenovan je za upravitelja Đačkog doma Industrijske škole "Rikard Benčić" u Rijeci, gdje je radio tri godine. U nastavku svog rada u sektoru školstva, 1952. godine prelazi na rad u Osnovnu školu u Orehovici, gdje ostaje do 1957. godine, kada je premješten u Osmogodišnju školu "Centar" u Sušaku za upravitelja. U čitavom razdoblju devetogodišnjeg rada u prosvjeti, Vilim Mulc je bio i istaknuti društveno-politički radnik Sušaka i Rijeke, kao član Rajonskog, odnosno Općinskog komiteta SKH i predsjednik Savjeta za školstvo tadašnje općine Sušak.
Narednih deset godina, od 1958. do 1968. godine, provodi na radu u partijskim i drugim političkim forumima u Rijeci kao profesionalni politički radnik, na razini općine, grada ili kotara. Između ostalog, obnašao je dužnost i člana Kotarskog komiteta SKH i u okviru njega sekretara ideološke komisije, zatim je bio sekretar Općinskog komiteta SKH Stari Grad (u vrijeme postojanja općina i gradu), pa predsjednik Općinskog odbora Socijalističkog saveza Rijeke (nakon ukidanja općina u gradu), odbornik Skupštine općine Rijeka i zastupnik u Kulturno-prosvjetnom vijeću Sabora SR Hrvatske.
U međuvremenu je završio i Visoku privrednu školu u Zagrebu, da bi zatim na kraće vrijeme bio imenovan direktorom Novinsko-izdavačkog poduzeća "Novi list" (u toku 1968. godine).
Krajem 1968. godine prelazi na dužnost direktora trgovačkog poduzeća "Rijeka-tekstil" i tu ostaje do 1974. godine. Rijeka je tada bila obogaćena s novim trgovačkim prostorima, u čemu je posebno mjesto imala velika robna kuća "RI" na Korzu, u kojoj je "Rijeka-tekstil" imao i veliki poslovni prostor i značajnu ulogu u poticanju njene izgradnje.
Nakon šest godina uspješnog rada u "Rijeka-tekstilu", Vilim Mulc se opet vraća u profesionalnu politiku kao sekretar Općinskog komiteta SKH Rijeka od 1974. do 1976. godine. Naredne dvije godine obavlja neprofesionalno dužnost predsjednika Općinske konferencije SKH i vraća se u "Rijeka-tekstil", da bi 1978. godine bio kandidiran za predsjednika Skupštine općine Rijeka.
Nakon složenog postupka, što ga je delegatski sistem 20. travnja 1978. godine propisivao, sastala se nova Skupština općine Rijeka na konstituirajućoj sjednici i izabrala Vilima Mulc, za predsjednika skupštine, a Antona Lenca, za potpredsjednika.
Tijekom četverogodišnjeg mandata, Skupština općine Rijeka je djelovala na ostvarivanju osnovnih programskih ciljeva razvoja Rijeke i obavljanju onih poslova što su bili dio redovnih nadležnosti lokalnih organa vlasti. U tom kontekstu, trebalo je već u početku poduzimati potrebne organizacijske i druge mjere za što efikasniju primjenu delegatskog sistema odlučivanja, a to je značilo postići da široka delegatska baza od oko 6.000 ljudi bude u mogućnosti raspravljati o svim temama koje će se nalaziti na sjednicama skupštinskih vijeća. U tom cilju je svim članovima delegacija, petnaest dana prije zakazane sjednice, dostavljan pisani materijal u opsegu i obliku u kojem su to primali ranije samo odbornici.
Na taj način su odluke Skupštine bile u najvećoj mjeri izraz opredjeljenja najšireg kruga građana, što se može istaknuti kao jedno od uspješnih ostvarenja nove Skupštine, njenog predsjednika, drugih funkcionara i službi. To je bio model i okvir djelovanja Skupštine i njenih tijela i organa u mandatu do 1982. godine.
U tom razdoblju Rijeka je zabilježila novi rast, ne samo u broju stanovnika već i u broju zaposlenih, pa je u toku četiri godine zaposleno 8.000 novih radnika i dostignuta brojka od 92.489 zaposlenih na ukupni broj od 193.000 stanovnika. I Skupština općine i druga tijela u Rijeci, zajedno sa svim zaposlenim građanima, bili su u tom razdoblju suočeni s općim zadacima na planu ekonomske stabilizacije, a u tom okviru potrebe za prestrukturiranjem privrede. Moglo bi se reći da je ta aktivnost bila jedna od značajki razdoblja u kojem je djelovala Skupština općine, tj. od 1978. do 1982. godine.
U svom osvrtu na aktivnosti i postignute rezultate Skupštine općine i grada Rijeke u cjelini, predsjednik Skupštine Vilim Mulc je na završnoj sjednici u travnju 1982. godine posebno istaknuo ostvarenja postignuta akcijama solidarnosti Riječana – Samodoprinosom i programom RI-19. Izdvajanjem djela osobnih dohodaka (1,5 posto) i dijela dohotka radnih organizacija (1,2 posto) građani i radne organizacije Rijeke osigurali su značajna dodatna sredstva za unapređenje društvenog standarda i rješavanje nekih problema u oblasti privređivanja. Tako je na primjer, tih godina poboljšan cestovni promet kroz grad uključujući tu i izgradnju tzv. Istočnog izlaza odnosno omogućavanje boljeg ulaza u grad s istočne strane. U tom sklopu, konačno su uklonjena skladišta dasaka s Delte, koja su dugi niz godina bila ruglo grada.
U okviru ovog mandata Skupštine dovršena je obnova zgrade riječkog kazališta, sagrađeno je nekoliko novih dječjih vrtića, krenula izgradnja nove privredne zone na Škrljevu i postignuti su mnogi drugi rezultati u privredi i izvan nje – u zdravstvu, socijalnoj zaštiti, obrazovanju, sportu.
U svemu tome je Skupština općine Rijeka bila jedan od bitnih protagonista, čemu je svoj osobni doprinos dao i Vilim Mulc sa nadležnostima, sposobnostima, inicijativama i odgovornošću, koju je iskazivao na svim radnim mjestima, funkcijama i dužnostima na kojima se nalazio.
Po završetku mandata predsjednika Skupštine općine Rijeka, 1982. godine Vilim Mulc je izabran za zastupnika u Vijeću općina Sabora SR Hrvatske i za člana Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske.
1984. godine imenovan je za republičkog sekretara za unutrašnje poslove i na toj dužnosti dočekao je višestranačke izbore u Hrvatskoj, te izbor novog Sabora i Vlade SR Hrvatske 1990. godine kada odlazi u mirovinu.
Grad Rijeka pamtit će gospodina Vilima Mulca kao gradonačelnika koji je ulagao veliki trud u razvoj grada i koji se istinski radovao uspjesima Rijeke.