Kratka povijest Trsata

Trsat je naselje koje se proteže od povijesne jezgre Trsata do nekadašnje vojarne na istoku, a na sjeveru do naselja Strmica, dio je Rijeke, grada na ušću Rječine u Kvarnerski zaljev, gdje se Sredozemno more najdublje uvuklo u europski kontinent i tako najviše približilo srednjoj Europi.

Trsatska gradina

Na mjestu današnjeg riječkog Starog grada nalazila se Tarsatica, grad-utvrda, koja je od 4. st. bila ključna točka rimskog obrambenog sustava, Liburnijskog limesa. Nakon pogibije franačkog markgrofa Erika u borbi s Hrvatima 799. godine, Franci razaraju Tarsaticu. Nakon njihovog odlaska, domaće se liburnijsko i romanizirano stanovništvo tijekom seobe naroda ubrzo slaveniziralo, a naziv grada Tarsaticae prenio se na susjedni brijeg nad Rječinom i prilagodio se slavenskom izgovoru kao Tersat, Cersat i napokon Trsat.  Od kraja 8. pa do pred kraj 13. stoljeća nema podataka o Rijeci pa tako ni o Trsatu. Trsat je od 1223. godine, kada je dospio pod vlast Frankopana, pa do današnjih dana više puta mijenjao vlasnike – bili su to grofovi Celjski, Ugarska, Austrija, Venecija, Turska, bakarski municipij, Kraljevina Ilirija (Napoleon), Kraljevina SHS, Italija, Njemačka, Jugoslavija i danas Hrvatska. 

Značajniji datumi u povijesti Trsata:

 

  • 1288. Prvi puta Trsat se spominje u Vinodolskom zakoniku kao sjedište Vinodolske župe u posjedu Krčkih knezova (kasnije Frankopana).
  • 1431. Franjevački samostan i crkva Gospe Trsatske utemeljeni su kao zadužbina kneza Martina Frankopana.
  • 1460. Donijet je Trsatski statut pisan glagoljicom.
  • 1531. Kliški kapetan Petar Kružić iz Klisa dao je sagraditi prvi dio Trsatskih stuba.
  • 05.03.1629.  Izgorio je trsatski samostan.
  • 1631.-1691.  Traje izgradnja novog samostana.
  • 26.04.1640. Donijet je novi Trsatski statut koji je vrijedio i kroz 18. stoljeće.
  • 1648. Fra Franjo Glavinić objavio je u Udinama knjigu Historia Tersattana.
  • 1725. Vojvoda štajerski, kranjski i koruški te brinjski kapetan Gavro Aichelburg dao je sagraditi gornji dio Trsatskih stuba.
  • 29./30.11.1750. Rijeku i Trsat razorio je potres.
  • 1763. Osnovana je privatna škola u kojoj je podučavao bogoslov Grga Mršić, ali to nije dugo potrajalo.
  • 28.11.1796. U ispravi municipija grada Bakra prvi puta spominje se Sušak kao dio Trsata.
  • 1815. Otvorena je prva osnovna škola za djecu s Trsata i Vežice.
  • 1818.-1824.  Osnovna škola djeluje na njemačkom jeziku.
  • 1824.   Crkva Gospe Trsatske dobila je sadašnje pročelje i zvonik.
  • 1826.   Grof Laval Nugent kupio je gradinu Trsat i dao je obnoviti.
  • 1843. Započinje s radom Museum Nugent u kaštelu Trsat, prvi muzej u tadašnjoj Hrvatskoj.
    1846. Osnovna škola počinje stalno djelovati na hrvatskom jeziku.
  • 1874. Ukidanjem bakarskog municipija osnovana je općina Trsat kojoj su pripali Sušak i Vežica.
    1875. Trsat je posjetio hrvatski ban Ivan Mažuranić.
  • 1876.  Sjedište Općine Trsat prenijeto je u Sušak.
  • 1877. Utemeljeno je društvo Narodna čitaonica (kasnije Hrvatska čitaonica).
  • 1887. Društvo Narodna čitaonica i službeno je registrirano.
  • 05.08.1896. Položen je kamen temeljac za izgradnju doma Hrvatske čitaonice.
  • 31.10.1897. Završena je izgradnja doma Hrvatske čitaonice.
  • 09.01.1898.  Svečano je otvoren dom Hrvatske čitaonice.
  • 1904. Izgrađen je drugi kat franjevačkog samostana u kojem je smještena knjižnica.
  • 12.09.1919.  Tadašnju Rijeku okupirali su DAnnunzijevi arditi.
  • 23.10.1919.  Sušak je proglašen gradom.
  • 12.11.1920.  Rapalskim ugovorom proglašena je Riječka država.
  • 18.01.1921.  DAnnunzijevi arditi napuštaju Rijeku.
  • 27.01.1924. Rimskim sporazumom između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije, tadašnja Rijeka ustupljena je Kraljevini Italiji; Sušak je u sastavu Kraljevine Jugoslavije.
  • 11.04.1941. Kraljevina Jugoslavija predala je Sušak talijanskim fašistima.
  • 08.09.1943. Kapitulirala je Italija.   
  • 14.09.1943. Njemačka vojska ušla je u Rijeku.
  • 15.09.1943. Njemačka vojska s riječkim fašistima napala je i zaposjela Sušak.
  • 21.04.1945. Jedinice IV. armije JA oslobodile su Sušak.
  • 03.05.1945.  Jedinice IV. armije JA oslobodile su tadašnju Rijeku.
  • 22.10.1946. Svečano je pušten u promet novoizgrađeni most preko Rječine između Sušaka i Rijeke.
  • 15.09.1947.  Određena je granica između Italije i FNR Jugoslavije.
  • 01.02.1948.  Sušak i Rijeka spojeni su u jedan gradski teritorij – RIJEKA.
  • 05.06.1991.  Proglašena je neovisnost Republike Hrvatske od SFRJ.
  • 08.10.1991.  Republika Hrvatska raskinula je sve veze sa SFRJ.
  • 09.12.1991.  Rijeku su napustile posljednje jedinice JNA.
  • 08.06.2003.  Papa Ivan Pavao II. posjetio je Trsat.
  • 10.05.2005.  Ispred crkve Trsatskog svetišta postavljen je kip pape Ivana Pavla II. pod nazivom Trsatski hodočasnik.
  • 08.10.2005. Održani su Svefranjevački susreti s više od 1.500 franjevaca i franjevki s područja Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore.
  • 11.10.2005. Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je konačni prijedlog uređenja sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog centra.
  • 27.10.2005. Riječko Gradsko vijeće prihvatilo je konačni prijedlog uređenja sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog centra.
  • 30.10.2005. Položen je kamen temeljac za izgradnju Pastoralnog centra koji će biti nazvan Aula Ivana Pavla II.
  • 01.04.2006. Trsatske franjevce pohodio je generalni ministar Reda Manje braće fra José Rodriguez Carballo. Tom prilikom susreo se s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem i đakovačko-srijemskim biskupom Marinom
    Srakićem.


 

  • 03.11.2006. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. Ivo Sanader otvorio je novouređenu zgradu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.






  • 22.02.2007. Riječko Gradsko vijeće prihvatilo je Generalni urbanistički plan. Među šest glavnih projekata su izgradnja Sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog centra.
  • 26.09.2007. Rušenjem zgrade u donjem zapadnom dijelu kampusa započeli su se stvarati preduvjeti za gradnju zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta.
  • 05.06.2008. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić otvorio je Pastoralni centar nazvan Aula Ivana Pavla II.


    Od kraja 19. stoljeća na Trsatu se odvijao raznoliki društveni i zabavni život zahvaljujući nizu društava čiji je vijek trajanja raznolik.

    1. Radničko-obrtničko potporno društvo Erazmo Barčić (1913-pred početak II. Svjetskog rata)
    2. Tamburaško društvo Lisinski (1924-1928)
    3. Glazbeno-diletantsko društvo Frankopan (1926-1929)
    4. Kulturno društvo prijatelji seljačke sloge (1939-1940)
    5. Radničko kulturno-umjetničko društvo Trsat (1949-1952) – njegovu ulogu preuzela je 1952. godine Hrvatska čitaonica Trsat

    I sportski život Trsata obilježilo je niz kolektiva od kojih danas više ne djeluju:

    1. Nogometni klub Slavija (1910-1941)
    2. Nogometni klub Frankopan (1919-1926) – godine 1926. spojio se s NK Slavijom
    3. Fiskulturno društvo Budućnost (1948-1953) – preuzelo je tradiciju NK Slavije; na njegovim temeljima osnovan je NK Orijent
    4. Društvo za tjelesni odgoj Partizan (1950-1963)

    Danas su nositelji kulturno-sportskog života na Trsatu ova društva:

    1. Mješoviti pjevački zbor Hrvatske čitaonice Trsat (1895) –  osnovan je pod nazivom Hrvatsko pjevačko društvo Primorski Hrvat
    2. Gradska glazba Trsat (1906)
    3. Kulturno-prosvjetno društvo Ivan Matrljan (1976)
    4. Boćarski klub Trsat (1957)
    5. Rukometni klub Trsat (1976)
    6. Od 2006. godine u prostorima bivše vojarne djeluju Boksački Klub Tatari i  Aikido Klub Rijeka.

    U listopadu 1999. godine otvorena je 19km dugačka Šetnica uz Rječinu s 13 kontrolnih točaka, od Tvornice papira do izvorišta. Ideju o uređenju šetnice dalo je 1998. godine Planinarsko društvo HPT Učka, a prihvatili su je i dali doprinos za njeno ostvarenje Grad Rijeka, Hrvatske vode i Općina Jelenje.

    Inače, prva šetnica uz obalu Rječine s drvoredom topola, otvorena je 1823. godine kada je započela proizvodnja papira.

 
mail print