Pojašnjavajući zahtjev za izmjenom Odluke o zaduživanju izdavanjem gradskih obveznica, gradonačelnik Obersnel kazao je kako dinamika izgradnje bazena, koji se grade sredstvima od izdavanja municipalnih obveznica u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna, zahtijeva da se u 2007. godini izdvoji najviše sredstava za izgradnju ovog kapitalnog sportskog objekta.
"Zbog dinamike izgradnje i zbog činjenice da bazen treba biti gotov u tijeku iduće godine, 2007. godina je najzahtjevnija u građevinskom i financijskom smislu. Iz tog razloga smo tražili da Vlada promijeni svoju odluku te dozvoli da se ove godine, umjesto 60 milijuna izdaju obveznice u iznosu 99 milijuna kuna, a iduću godinu, umjesto 60 milijuna samo 21, što znači da bi ukupni iznos ostao isti. Jučer sam dobio odgovor od Ministarstva financija, u kojem stoji da se ne udovoljava zahtjevu Grada Rijeke, iako je ove godine Zakonom o izvršenju proračuna povećana mogućnost zaduženja jedinica lokalne samouprave. Prošle godine zaduženje je moglo iznositi 2 posto prihoda svih jedinica lokalne samouprave, a ove godine granica je podignuta na 2,3 posto. Zanimljivo je kako se u javnosti lako barata s milijunima kad su u pitanju neka druga sportska natjecanja, a kad od Vlade za izgradnju bazena za koju nismo tražili sufinanciranje, zatražimo samo suglasnost za zaduženje, opet se ponavlja ista priča. Nemam drugog izlaza nego reći da se ovdje ponovno radi o obračunu s Rijekom," kazao je Obersnel, dodajući kako ne vjeruje da bi ulazak 39 milijuna kuna u iznos ukupnog državnog duga narušilo platnu bilancu cijele države.
Odgovarajući na novinarsko pitanje kako će se zatvoriti financijska konstrukcija za izgradnju bazena ako Vlada ne odgovori na zahtjeve Grada Rijeke, Obersnel je rekao kako rješenje za financiranje bazena postoji, no s tim informacijama još uvijek ne želi izlaziti u javnost. Napomenuo je ipak da će, bez obzira na konačan stav Vlade, bazen biti izgrađen u skladu sa zacrtanim rokovima.
Osim izgradnje kompleksa bazena na Kantridi, lice Rijeke u narednih pet do deset godina bit će izmijenjeno realizacijom niza projekata planiranih u Generalnom urbanističkom planu grada Rijeke, kojeg je Gradsko vijeće usvojilo na prošlotjednoj sjednici. Predviđa se da će u narednim godinama krenuti uređenje Delte i Porto Baroša kao nove zone središta grada i mjesta kontakta građana i posjetitelja s morem, dok se na Rujevici predviđa izgradnja sekundarnog gradskog središta, gdje će se uz stambenu i poslovnu izgradnju, dio prostora osigurati za sportsko-rekreacijske i druge javne sadržaje. Uz Porto Baroš, drugi izlaz na more predstavljat će zona bivše tvornice Torpedo, gdje će se izgraditi ribarska lučica i burza ribe, a predviđa se i čitav niz poslovnih i kulturnih sadržaja te sajamski prostor. Uz konačno uređenje bivše vojarne Trsat izgradnjom Sveučilišnog kampusa i novog Kliničkog bolničkog centra, te zadržavanje industrijskih postrojenja na postojećim lokacijama, razvoj Rijeke obilježit će i uređenje turističko-rekreativne zone Preluk, kao još jedan korak prema Rijeci kao destinaciji urbanog turizma.
Komentirajući raspravu o GUP-u na Gradskom vijeću, gradonačelnik Obersnel izrazio je svoje iznenađenje raspravama iz kojih se dalo naslutiti da Grad Rijeka ometa razvoj riječke luke.
"Mislim da je vrijeme u kojem se definiranje razvoja Rijeke sagledavalo isključivo kroz lučku djelatnost ostalo za nama, te da svi koji se žele baviti razvojem luke na odgovoran način, a u tome će uvijek imati podršku i Grada i mene kao gradonačelnika, moraju uvažavati činjenicu da u Rijeci postoje i drugi sadržaji koji moraju biti prepoznatljivi. Odrednice ugrađene u GUP više nego jasno pokazuju opredjeljenje Grada o lučkoj djelatnosti kao jednoj od dominantnih gospodarskih djelatnosti. Smatram da Grad, Lučka uprava i Luka moraju zajedno inzistirati od nadležnih ministarstava da se riješi čitav niz problema vezanih za razvoj luke, no isto tako uvijek ću se usprotiviti rješenju da u središtu grada ostane carinska kontrola za ulazak u lučko područje. Mora biti odaslana jasna poruka: dosta je bilo terora kojim se pod krinkom zakonskih propisa onemogućava pristup građanima moru, bez obzira radi li se o lučkoj ili nekoj drugoj djelatnosti", kazao je gradonačelnik, zaključivši kako Grad ne traži ništa više od onog što su postigli drugi lučki gradovi tražeći mjesto za svoj razvoj u suživotu s lukom.
Na svojoj redovnoj konferenciji za novinare gradonačelnik Obersnel se osvrnuo i na neprimjeren odnos centralne vlasti prema Rijeci, koji je uz neodobravanje izmjene odluke o gradskim obveznicama, ilustrirao s još dva primjera – načinom (ne)ulaganja u Zračnu luku Rijeka i potpisivanjem sponzorskog ugovora između Hrvatske elektroprivrede i NK Dinama. Tako je iznesen podatak kako je prošle godine iz državnog proračuna izdvojeno ukupno 75,9 milijuna kuna za modernizaciju zračnih luka području Hrvatske. Dok je u Zračnu luku Zadar, koja je prošle godine zabilježila najveći pad broja putnika, odnosno 23 posto manje nego prethodne godine uloženo 36,9 milijuna kuna, u Zračnu luku Rijeka, koja je u 2006. godini zabilježila najveći porast broja putnika u iznosu od 40 posto, u protekle dvije godine uloženo 7 milijuna kuna. Zatraživši odgovor od ministra Kalmete, gradonačelnik se upitao je li slučajnost velikog ulaganja u Zračnu luku Zadar činjenica da je resorni ministar Zadranin.
Gradonačelnik je također potpisivanje sponzorskog ugovora između NK Dinamo i Hrvatske elektroprivrede proglasio sramotnim, budući da je prekršen načelan stav da se državne tvrtke, pogotovo one koje pružaju usluge građanima, ne mogu na ovakav način uključivati u sponzoriranje sportskih klubova. Obersnel je naglasio kako predsjednik Nadzornog odbora HEP-a pomoćnik ministra gospodarstva zadužen za energetiku te da bi ovakav sponzorski ugovor imao tek nešto više logike da se njime financira hrvatska nogometna reprezentacija. Također se upitao kakve bi reakcije izazvao korak da se u poslovanje komunalnih društava Grada Rijeke, kojima građani Rijeke i okolice plaćaju svoje usluge, kao dio rashoda uključi sponzoriranja sportskih klubova.
(S.R.)