Na predstavljanju torpeda nazočili su gradonačelnik Vojko Obersnel, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, prof.dr. Dinko Zorović, satnik Goran Pernjek i poručnik Josip Gabrić. Uvodnu riječ o povijesti torpeda i njegovom budućem trajnom smještaju održao je ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, napomenuvši da u premda su proizvedeni u Rijeci, u našem gradu nema pravih primjeraka torpeda, iako je svojedobno Pomorski fakultet imao jedan primjerak kojemu su nedostajali dijelovi.
Priča o torpedu započela je kada je Giovanni Luppis prije svog odlaska u mirovinu krajem 50-ih i početkom 60-ih godina 19. stoljeća plovio u svojstvu kapetana austrougarske fregate "Bellona". U slobodno vrijeme, kojeg nije nedostajalo, razmišljao je novom oružju "spasilac obale" (Kustenretter). Radilo se o plovilu izduženog oblika ispunjenog eksplozivom, sa staklenim jedrima (da bude što manje vidljivo), upravljanim s obale putem kopna. Taj projekt predstavio je 1861. godine Tehničkom komitetu austrijske mornarice. Reakcija Komiteta nije bila ohrabrujuća. Projekt je zahtijevao daljnje usavršavanje, a time i velike troškove na koje vlada u Beču nije bila spremna u tom trenutku. Razočaran reakcijom vlade i svjestan svojih tehničkih mogućnosti, posredstvom riječkog gradonačelnika Giovannija de Ciotte, Lupis dolazi u vezu s tadašnjim direktorom Riječkog tehničkog zavoda, Robertom Whiteheadom ( 1856. godine Robert Whitehead u Rijeci započinje proizvodnju parnih kotlova i strojeva koji su u to vrijeme bili najsuvremeniji proizvod tehnike).
14. kolovoza 1864. godine Luppis, Whitehead i de Ciotta potpisuju ugovor kojim se obvezuju na punu tehničku i financijsku suradnju u okviru svojih mogućnosti. Poslije dviju godina rada uz pomoć tadašnjeg šefa radionice Anibbalea Ploecha i Johnovog sina, 21. prosinca 1866. predstavljen je Whitehead-Luppis model torpeda.
Nakon toga slijede godine kada se radi na usavršavanju torpeda, njegova komercijalna nabava, promjene i neizvjesnosti za industriju i trgovinu. Uoči Drugoga svjetskog rata Whitehead počinje gubiti tehnološku utrku s konkurencijom u svijetu jer se pojavljuju naprednija njemačka i engleska torpeda.
Nakon ratnih razaranja tvornica je 1945. godine također bila u ruševinama (maketa koja prikazuje razrušeni "Torpedo" nalazi se u Muzeju grada Rijeke, a otkupljena je s jednog komercijalnog sajma u Parizu). Dio proizvodnje bio je namijenjen robi široke potrošnje, a dio vojnoj industriji (izradi torpeda i lansirnih rampi).
1966. godine napušta se vojni program, iako se ne može reći sa sigurnošću da li je upravo ove godine proizveden i zadnji torpedo.
Prema dostupnim izvorima u Rijeci se od 1866. godine do kolovoza 1943. godine proizvelo 20323 torpeda, 1053 lansirne cijevi i 1368 visokotlačnih kompresora.
Riječka tvornica "Torpedo" bila je rasadnik najnaprednijih tehnoloških rješenja, a njeni su djelatnici bili elita riječkih industrijskih inženjera i radnika. Ervin Dubrović naveo je jedan zanimljiv podatak koji je pročitao u jednoj knjizi o kvantnoj fizici, a izdana je u Americi u New Yorku, a koji kaže da je pretpovijest moderne fizike započela u Rijeci.
Torpedo koji se trenutno nalazi u hali tvornice Torpedo proizveden je 1948. godine u Rijeci gdje je i testiran. Nije upotrebljavan, a uz njega dobavljena je lansirna cijev i stol za ispitivanje spremnika za zrak (središnjeg dijela torpeda). Uz to, donirani su drugi dijelovi torpeda - upaljači i dubinska sprava, također jedno od riječkih tehnoloških dostignuća.
Predmeti su uglavnom u dobrom stanju, no treba ih temeljito očistiti i dobrim dijelom restaurirati, pogotovo lansirnu rampu koja teži preko 6 tona. Predstavnici Zapovjedništva ratne mornarice pokazali su visoku susretljivost i zainteresiranost za namjere Grada Rijeka i Muzeja grada Rijeke da se uskoro priredi reprezentativna izložba, te je dogovorena daljnja suradnja.
Gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da će Muzej Grada izraditi preliminarni elaborat s prijedlogom prostora za izložbu i troškovnikom reprezentativne izložbe koja bi mogla biti jezgra budućeg stalnog postava. Osnovna je zamisao izložbe da mora biti na razini vrhunske tehnologije koju predstavlja, te da mora govoriti o povijesti torpeda i razvoju tvornice u tehničkim otkrićima (žiroskop - koji se danas koristi u svemirskoj navigaciji) i znanstvenim otkrićima koja se vezuju uz krug istraživača oko torpeda (akustička istraživanja u plinovima pri nadzvučnim brzinama, aerodinamična istraživanja), dakle nikako nije namjera veličati ubojitost tog oružja.
Satnik Goran Pernjek iznio je zanimljiv podatak da je nekada mornarica obavljala vojne vježbe tako što ispaljivala torpeda bez eksploziva u blizini otoka Jabuke koji im je služio kao meta. Također i zvonik crkve u Brseču služio je kao orijentir ili pravac u koji bi ciljali torpedo s lansirne rampe tvornice "Torpedo" i tako ga testirali.
(V.T.)