Izuzetna povijesna slojevitost prostora, te same arhitekture, uvrštavaju crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u red najznačajnijih ostvarenja sakralne arhitekture u gradu Rijeci. Zbog te činjenice, prema rješenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Crkva Marijina Uznesenja u Rijeci, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Radove na uređenju crkve koji su započeli 2001. godine konsolidacijom temelja koji su bili u lošem stanju, dijelom i zbog otvorene jame buduće garaže koja se gradila u blizini pojasnila je Blanka Matica, ravnateljica Konzervatorskog odjela. Prema njenim riječima, temelji su injektirani betonom, a u sklopu tih radova riješena je i odvodnja oborinskih voda. Uređeno je Sjeverno pročelje i lapidarij na kojem su izložene grobne ploče grobova zaslužnih građana koje su se do 19 stoljeća nalazile u podu crkve. Uređenjem lapidarija crkva je dobila novi sadržaj dostupan građanima i u vrijeme kada je crkva zatvorena. Obnovljeno je i krovište i to na način da su postojeće kupe zamijenjene novima izrađenim prema postojećem predlošku.

U crkvi je konsolidiran i obnovljen sav drveni namještaj broda, kasnobarokne klupe za puk i sva crkvena vrata od kojih su glavna vrata i vjetrobranski zapor restaurirani, dok su ostala vanjska vrata izvedena nova po starim detaljima, budući da su bila suviše oštećena za kvalitetan popravak. Uređene su mala i velika sakristija, restauriran barokni sakristijski ormar. Izvedeni su u dovršenim prostorima i pod pjevalištem ličilački i pismoslikarski radovi na zidovima i građevinskoj stolariji, saniran povijesni okov i brave te izvedena nova bravarija vanjskih ulaza u crkvena dvorišta. Trenutačno se radi na restauratorskom čišćenju oslikane unutrašnjosti pročeljnog zida iza orgulja i oko rozete, a također i na ormaru orgulja kako  bi taj posao bio dovršen do povratka orgulja s restauracije. 
 
Prema riječima gradonačelnika Obersnela, Grad Rijeka je temeljem Prijedloga Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u sklopu Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke od 2003. do 2007. godine, sufinancirao uređenje crkve u ukupnom iznosu od 1.186.197,00 kn.  Obersnel ja kazao da je tijekom ove godine Grad Rijeka započeo s provedbom monitoringa Kosog tornja kako bi se dobili relevantni podaci o slijeganju tla ispod njega i njegovim eventualnim pomacima nakon čega bi se započelo sa provedbom potrebnih predradnji za provedbu sustavnih arheoloških istraživanja na ovom, za Rijeku, važnom arheološkom lokalitetu, s kojima bi se trebalo započeti u ožujku 2008. godine. Za provedbu monitoringa Kosog tornja Grad Rijeka je u Proračunu za 2007. godinu osigurao iznos od 489.640,00 kn.
 
Budući da je uređenje ove crkve zajednički interes Grada Rijeke i Ministarstva, Grad je  Ministarstvu kulture RH na  Natječaj za predlaganje programa Javnih potreba u kulturi RH za 2008. godinu uputio Prijedlog za sufinanciranje provedbe arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu u iznosu od 850.000,00 kn. 
 
Naime, arheološkim istraživanjima provedenima 1968. godine otkriveni su ostaci antičkih termi na južnoj strani crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije dok su 1997. i 1999. otkriveni podni mozaici razvijene likovne geometrijske ornamentike smješteni na dubini od cca. 110 cm, uz sam zvonik. U izvješću Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci o stanju istraženosti Crkve Blažene Djevice Marija nakon istraživanja provedenih 1999. godine navodi se da otkriveni mozaici, pred samim pročeljem zgrade gdje se nalazi još veće bogatstvo oblika, nameću pretpostavku da bi se daljnjim, sustavnim istraživanjem naišlo na sve kompleksnije i bogatije simboličke motive i vrijedne nalaze. Pojava ovih motiva ujedno je i potvrda pretpostavke da se radi o ranokršćanskom katedralnom kompleksu koji se nalazi na antičkim termama većih površinskih dimenzija. Ranokršćanska crkva, kojoj pripadaju predmetni mozaici, vjerojatno je bila dužine cca. 30 metara, a na njenom mjestu kasnije je izgrađena manja crkva sa pripadajućim zvonikom. 
 
Obersnel je naglasio da je želja Grada Rijeke da ovo „skriveno blago“ bude dostupno posjetiteljima i građanima Rijeke, na način na koji to odrede konzervatori nakon provednih istraživanja.
 
Župnik Nikolić je zahvaljujući donatorima te predstavnicima gradskih i državnih vlasti na dosad dodijeljenim sredstvima kazao kako Crkva prilikom svih radova niti jednog dana nije bila bez svete mise niti je remećen posjet građanstva i turista, a odvijala su se i mnogobrojna kulturna događanja. Nadbiskup Devčić je kazao da je uređenje ove crkve primjer idealne suradnje gradskih i državnih vlasti i Crkve, uputivši zamolbu ministru Biškupiću da ne zaboravi i potrebe za uređenjem drugih sakralnih objekata u našoj županiji.
Ministar Biškupić, koji u Rijeci boravi povodom 5. Savjetovanja o narodnim knjižnicama koje se održava u Lovranu, izrazio je zadovoljstvo poslovima koji su napravljeni na crkvi. -„Možda se nekima to čini sporim, ali ministarstvo je prioritetno rješavalo sakralne objekte srušene u ratu, a potom se okrenulo drugim objektima kojima je potrebna sanacija“, kazao je Biškupić. U uređenje crkve ministarstvo je do sada uložilo 12,6 milijuna kuna, a nastavit će sa financiranjem daljnjih radova, rekao je ministar.
Gradonačelnik Obersnel ministru Biškupiću  pokazao i obližnju lokaciju na kojoj će se graditi nova gradska knjižnica, čiji je projekt predstavljen u sklopu 5. Savjetovanja o narodnim knjižnicama.
Biškupić je na kraju posjeta ocijenio da će uređenjem Crkve i izgradnjom nove zgrade Knjižnice, taj dio grada postati značajan segment kulturne ponude, kao svojevrsna znamenitost koja će privlačiti posjetitelje. On je nadbiskupu Devčiću i gradonačelniku Obersnelu obećao daljnju financijsku pomoć kako bi se oba projekta realizirala.
(I.N.)