Dječji vrtić Srdoči građen je prema načelima energetske efikasnosti te posjeduje energetski certifikat A+ koji, za stambene i nestambene zgrade, prema energetskoj ljestvici označava energetski najpovoljniji razred. Na nadstrešnici parkirališta u sklopu dječjeg vrtića postavljeno je 36 komada fotonaponskih panela ukupne površina 72 m2 koji bi trebali godišnje proizvoditi 10,2 MWh električne energije. Sastoji se od fotonaponskih modula koji sunčevu energiju pretvaraju u električnu energiju, pretvarača koji istosmjernu struju pretvaraju u izmjeničnu, definirane naponske razine i frekvencije, mjerne, zaštitne i priključne opreme (kabeli, ormar sa brojilom, osiguračkom sklopkom i dr.) te nosive metalne konstrukcije.

Ukupne tlocrtne površine od 1.175 m2 (dimenzije 52 x 35 m), dječji vrtić se sastoji od prizemlja i prvog kata, a koncipiran je u dva radijalna trakta – vrtićki i jaslički, čiju poveznicu čine ostakljeni i ozelenjeni atriji, prostor polivalentne namjene – dvorana te ulazni hol koji je stubištem i liftom povezan s katnim holom i upravnim traktom.
Odgojni dio građevine smješten je u prizemlju, a sastoji se od sedam boravišnih dijela. Boravci su međusobno povezani vanjskom, djelomično natkrivenom terasom. Po dvije jedinice moguće je spojiti u jednu veću, budući da su pregrađene pomičnim, zvučno izoliranim pregradnim stijenama.
Orijentacija prostorija je jugoistočna i jugozapadna, prema zelenom vrtu, a dodatni dotok dnevne svjetlosti jasličkih jedinica ostvaruje se preko krovnih svjetlosnih kupola.
Vanjska zaštita od sunca izvedena je vanjskim sjenilima od PVC tkanine postojane na promjene temperature, UV stabilne, otporne na atmosferilije te pokretane elektroničkim mehanizmom.
Veliki utjecaj na energetsku učinkovitost kao i na postizanje određenog energetskog razreda prilikom certificiranja ima ostakljenje zgrade.
Grijanje prostora je riješeno podnim grijanjem kao osnovnim i čeličnim radijatorima, prvenstveno u sanitarijama i pomoćnim prostorima te ventilokonvektorima.

Od 31.ožujka 2010. sve postojeće zgrade javne namjene veće od 1000 m2, moraju imati javno izloženi energetski certifikat, a krajnji rok za izradu certifikata je 31. prosinca 2012. godine, naglasili su Dejan Blažić i Goran Ibriks iz Odjela gradske uprave za poduzetništvo.

Grad Rijeka je od veljače 2009. godine supotpisnik Europske inicijative Sporazuma gradonačelnika. Sporazum gradonačelnika je inicijativa koja okuplja europske gradove te koordinira i usmjerava napore na postizanju takozvanih "3x20" ciljeva do 2020. godine kao odgovor na suvremene klimatske i energetske izazove.
To u postocima znači:
- smanjenje stakleničkih plinova za 20%,
- povećanje energetske učinkovitosti za 20% 
- udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji do 20% .

Od 2011. godine Grad Rijeka provodi projekt pod nazivom "Solarna energija u gradu" za čiju je provedbu zadužen Odjel gradske uprave za poduzetništvo. Ugovorom o zajedničkom financiranju projekata korištenja obnovljivih izvora energije predviđeno je sudjelovanje Fonda sredstvima financijske pomoći u iznosu od 1.129.364,00 kuna, odnosno 36% vrijednosti izvedenih radova i opreme.

U 2012. godini planira se izgradnja pet fotonaponskih elektrana snage 10 kW odnosno 30 kW i to na sljedećim objektima:
- dječji vrtić Potok, 10 kW,
- osnovna škola Kantrida, 10 kW,
- osnovna škola Pećine, 10 kW,
- osnovna škola Fran Franković, 10 kW,
- osnovna škola Zamet, 30 kW.

Grad Rijeka ozbiljno razmišlja o korištenju energije iz obnovljivih izvora, a dokaz tome je, pored navedenih, buduća izgradnja novog Dječjeg vrtića Pehlin na kojem je predviđeno postavljanje fotonaponske elektrane od 30 kW, kao i postavljanje solarnih kolektora. Glavni projekt je izrađen i u tijeku je podnošenje zahtjeva za izdavanjem potvrde glavnog projekta.

Projekt ugradnje razdjelnika toplinske energije i termostatskih ventila predstavili su predstavnici trgovačkog društva Energo d.o.o. Duško Radulović i Damir Neznanović. Sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH i Grada Rijeke, do sada je proveden kroz dvije faze, 2010. i 2011. godine kroz dva natječaja. Rezultati su sljedeći:
- ugrađeno je 15.759 razdjelnika
- ugrađeno je 15.239 termostatskih ventila
- pokrivena je 61 stambena zgrada odnosno 3.806 stanova (od ukupnih 10.010)
- utrošeno je nešto više od 3,75 milijuna kuna.
Iz iskustva u dosadašnjem radu s uređajima za lokalnu raspodjelu može se zaključiti da veći postotak ugradnje uređaja donosi i bolju razdiobu i veće uštede u energiji, poručili su iz Energa.
(M.K.)