Gradonačelnik Obersnel je stanje ex vojnih skladišta u Dragi, koje je vojska napustila prije oko 5 godina, ilustrirao fotografijama: "Ove slike najbolje potvrđuje istinitost riječi predsjednice Vlade Kosor, koja je prije neki dan odgovorila predsjedniku Josipoviću da nije točno da Vlada ne brine o državnoj imovini. Država se o našoj imovini brine na način da se u roku od 5-6 godina objekti koji su bili u zadovoljavajućem stanju, sada nalaze u takvu stanju da će ih biti potrebno ukloniti, premda je Grad Rijeka pokušavao na različite načine od trenutka odlaska vojske s te lokacije doći u njihov posjed," kazao je gradonačelnik Obersnel, ističući kako Vlada očito ima dvostruke kriterije prema različitim jedinicama lokalne samouprave.
Gradonačelnik je svoju tvrdnju ilustrirao primjerima iz gradova i općina u riječkom okruženju – unatrag zadnjih godinu i pol Grad Bakar je dobio 25.000 m2 zemljišta na području IZ Kukuljanovo bez naknade, Općina Klana je dobila 12.700 m2 bivše vojarne bez naknade, Grad Novi Vinodolski 60.000 m2 zemljišta uz naknadu od 1kn, dok su devastirani objekti u Dragi, koji se nalaze na prostoru od 34.000 m2, predmet zamjene zemljišta između Grada i države putem Agencije za upravljanje državnom imovinom.
"Zemljište i ruševine od strane sudskog vještaka procijenjeni su na iznos od 14,5 milijuna kuna, a kad se na to doda vrijednost komunalnog i vodnog doprinosa od 2,6 milijuna dolazimo na nešto više od 17 milijuna kn, odnosno 66 eura po m2. I za taj iznos ćemo mi kupiti od Vlade, odnosno zamijeniti te objekte za zemljište u vlasništvu Grada, također temeljem procjene sudskog vještaka. Da stvar bude gora, ta zamjena zemljišta je prije svega uvjetovana potrebom izgradnje novog KBC-a na Trsatu, gdje smo za otkup zemljišta za izgradnju bolnice od privatnih vlasnika platili još 2 milijuna kuna. Pretpostavljam da znate koje su političke opcije gradonačelnici ovih gradova iz okruženja koji su bez naknade dobili zemljište, a bude li sreće, Grad Rijeka će do kraja godine potpisati ugovor o zamjeni zemljišta, kazao je Obersnel, napomenuvši da će Grad Rijeka, postane li vlasnik zemljišta, utrošiti značajna sredstva na rušenje i odvoz građevinskog materijala.
Fotogalerija - ex vojna skladišta u Dragi
Gradonačelnik Obersnel kritizirao je i novi ustroj Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, prema kojem će u Zagrebu jedan tim hitne medicinske pomoći s vozilom pokrivati 11.000 ljudi, u Splitu 12.000, a u Rijeci s prstenom 18.000 ljudi.
"Znači li to da u Zagrebu ili Splitu ljudi češće pobolijevaju ili to znači da su osiguranici HZZO u Rijeci manje vrijedni pa njima ne treba tolika medicinska skrb. Apsolutno ne mogu prihvatiti ovakav načina ustroja HMP te podržavam napore PGŽ-e da se za potrebe Rijeke i prstena osigura još jedan tim kako bi se ovi nerazmjeri između broja osiguranika koje pokriva jedan tim izjednačili s drugim hrvatskim gradovima," kazao je Obersnel, napomenuvši kako je Grad Rijeka spreman pomoći u organizaciji nove ustanove za HMP. Tako je jučer potpisao i suglasnost kojom će se slobodni prostore u bivšoj zdravstvenoj stanici na Orehovici prepustiti za potrebe sanitetskog prijevoza, podsjetivši kako u tom prostoru radi i jedna ordinacija opće medicine, koja po standardima HZZO nikad ne bi postojala da Grad dodatno ne sufinancira rad te ambulante s iznosom od 90.000 godišnje.
Govoreći o brodogradilištu 3. maj, gradonačelnik Obersnel je apelirao na Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja da prihvati program restrukturiranja brodogradilišta 3. maj, jer bez toga nema mogućnosti ugovaranja novih brodova.
"Koliko god možemo biti zadovoljni činjenicom da je 3. maj sa švedskim naručiteljem ugovorio ona četiri tankera, koliko god možemo upravi 3. maja čestitati na dobro odrađenom poslu, koliko god možemo biti zadovoljni tekućom likvidnošću 3. maja u ovoj godini, koliko god možemo biti i zahvalni činjenici da smo dočekali da 3. maj može ugovoriti brod bez državnog jamstva, što se desilo valjda po prvi puta u povijesti nove hrvatske države, toliko moramo biti svjesni činjenice da vrijeme brzo prolazi i da je krajnji čas da se počnu ugovarati poslovi za 2013. i 2014. godinu," kazao je gradonačelnik.
Obersnel je najavio i novosti koje donosi nova pedagoška i školska godina – sutra počinje raditi novi dječji vrtić na Srdočima kapaciteta do 150 djece, a s novom školskom godinom u novim, prilagođenijim prostorima radit će i Centar za autizam. Krajem prošle školske godine započeli su radovi na rekonstrukciji i dogradnji OŠ Srdoči, koji bi trebali biti gotovi do početka drugog polugodišta. U narednih mjesec dana trebao bi biti otvoren drugi dio Ulice Ivana Pavla II, od ulaza u garažu Zagrad do Kurelčeve ulice, što će uzrokovati i preusmjeravanje prometa u tom dijelu grada.
Gradonačelnik Obersnel osvrnuo se također i na temu zgrade na adresi Čandekova 8, o kojoj se u posjeduje vrijeme često piše u medijima. "Ne odričem nikom pravo na svoje mišljenje, ali smatram da se mora baratati činjenicama", kazao je Obersnel istaknuvši kako mu nije jasno zašto se u javnim istupima dio podataka prešućuje, iako su isti javno objavljeni kao dio materijala sa sjednica Gradskog vijeća i Gradonačelnikovog kolegija. Obersnel je kazao kako su stanovi u toj zgradi, kao i drugi stanovi u vlasništvu bivšeg stambenog fonda prodavani po Zakonu o prodaji stanova na koje vrijedi stanarsko pravo.
"Po tom zakonu, nitko nije bio obavezan kupiti stan. Ne znam zašto se manipulira činjenicom o tržišnoj cijeni – stanovi nisu prodavani po tržišnoj cijeni, već su kupovani po zakonu po kojem su oni koji su kupovali stanove imali različite popuste prema dužini radnog staža, učešću u Domovinskog ratu, stupnju invaliditeta i sl. Stanovi u toj zgradi, kad bi se ondašnji iznos kuna preračunao u eure, prodavani su po cijeni od 5 do 8 tisuća eura, što se ne može nazvati tržišnom vrijednošću stana, jer danas vrijednost jednog kvadrata iznosio od 1000 do 1500 eura, ovisno o lokaciji, dakle radi se vrijednosti od 5 do 10 kvadrata," kazao je Obersnel.
U toj zgradi Grad je prodao samo 52 stana od ukupno 144, dok je 69 prodao Zavod za mirovinsko osiguranje, 3 Luka Rijeka, 2 država itd., dakle novci dobiveni prodajom tih drugih stanova nisu završili u proračunu grada, već u proračunu RH ili tvrtki.
"Godine 1993. je grad osporavao rješenje građevinske inspekcije isključivo zato što u tom trenutku Grad više nije bio jedini vlasnik stanova u toj zgradi i intencija ondašnjeg Poglavarstva je bila zaštititi tadašnji proračun. Nadalje, ne znam zašto se prešućuje da je još 1996. g, kad je zgrada bila u puno boljem stanju, nuđena sanacija zgrade po modelu po kojem bi vlasnici stanova snosili samo 50% troškova sanacije, dok bi ostalih 50% bilo pokriveno iz tada još uvijek postojećeg Fonda solidarnosti odnosno proračuna Grada Rijeke. Taj je prijedlog od predstavnika vlasnika zgrade odbijen," kazao je gradonačelnik, naglasivši kako je, unatoč tome, Grad Rijeka u sanaciju zgrade utrošio preko 2 milijuna kuna, zbog čega je državna revizija istaknula primjedbu o neopravdanom ulaganju u tuđu imovinu.
"Nisam siguran da li je od toga prošlo 10 godina, je li to otišlo u zastaru, odnosno može li biti osnova za neku novu kaznenu prijavu," upitao se Obersnel.
Napomenuo je kako se danas se u zgradi nalazi samo 60 prvobitnih vlasnih zgrade, dakle 78 stanova je u međuvremenu prodano, kazavši kako je siguran da stanovi nisu prodani po iznosima za koje su kupljeni, nego po tržišnim vrijednostima.
"Mislim da je grad učinio više nego što je mogao, a da je cijela ova priča jednim dobrim dijelom rezultat činjenice da su i sami vlasnici stanova izmanipulirani od pojedinaca," kazao je gradonačelnik.
(S.R.)