Gradonačelnik Obersnel o Vladinim jamstvima za Mediteranske igre i stanju projekta Rijeka Gateway

Rijeka, 21. srpnja 2010.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na redovnoj konferenciji za medije komentirao je teme koje su aktualne u javnosti zadnjih dana, poput nedobivanja jamstva Vlade za potporu kandidature za organizaciju Mediteranskih igara te činjenice da nitko ne zna gdje je nestao novac Svjetske banke za dogradnju OŠ Srdoči, namijenjen poboljšanju uvjeta škola koje rade u više smjena.

Neka svatko snosi svoj dio tereta odgovornosti Što se tiče pisma Državnog tajnika u vezi Mediteranskih igara, iz njega je jasno da ne postoji volja Vlade, da sukladno propozicijama Međunarodnog odbora Mediteranskih igara, stane iza riječke kandidature. No, nije jasno je li to i konačni stav Vlade, stoga  je Obersnel rekao da od Vlade očekuje potpunu informaciju. „Neki su to pismo dočekali s radošću, drugi s žalošću, a oni treći među koje spadam i ja, to gledaju sa zabrinutošću“, naglasio je gradonačelnik, nastavivši da ne brine hoće li Rijeka dobiti Mediteranske igre ili ne, već je ovakvom odlukom Vlade zabrinut za  budućnost Sveučilišta i sveučilišnog Kampusa.
„Onaj dio u kojem smo tražili učešće Vlade u sufinanciranju programa Mediteranskih igara se odnosio na dovršenje druge faze Kampusa, odnosno onog dijela koji je namijenjen za smještaj studenata, a koji bi u slučaju dobivanja Igara poslužio kao Mediteransko selo za smještaj sportaša. To uključuje i pripadajući dio sportskih objekata u sklopu Kampusa.
"Ako Vlada nije spremna preuzeti obvezu da će do 2017., sa ili bez Igara osigurati sredstva za izgradnju sveučilišnog Kampusa,  prije svega smještajnih kapaciteta za studente koji su ionako nedostatni, onda imamo puno veći problem od samog dobivanja Mediteranskih igara“, kazao je Obersnel.

„Druge Vlade u ovakvih slučajevima ulažu u znanost i nove tehnologije, a sveučilišni kampusi su za to najbolja mjesta“, rekao je gradonačelnik naglasivši da će svoje aktivnosti u narednom razdoblju posvetiti razrješavanju pitanja, hoće li riječki sveučilišni Kampus  u narednih 4-5 godina, u dijelu studentskog smještaja i sportskih objekata, biti priveden svrsi.
Obersnel je također izrazio ogorčenje što niti nakon dvije godine otkako je Grad Rijeka s potpunom dokumentacijom prijavio projekt proširenja OŠ Srdoči na natječaj kojeg je objavilo Mnistarstvo, za sredstva kredita Svjetske banke za poboljšanje uvjeta škola koje rade u više smjena, nema odgovora što je s odobrenim sredstvima. Iako ministarstvo treba pokriti samo jednu trećinu sredstava, dok Grad osigurava preostali iznos, ministarstvo je preuzelo obvezu da raspiše natječaj. Proračunska sredstva Grada Rijeke stoje rezervirana dvije godine, a do današnjeg dana nema odgovora hoće li se taj projekt dalje nastaviti. Obersnel je kazao da bi želio znati gdje je nestao novac Svjetske banke, odnosno na koje je druge projekte potrošen. 
 
Ono što također izaziva zabrinutost su nedavno objavljeni rezultati o smanjenoj količini tereta u riječkoj luci, u usporedbi s lukom Kopar, gdje se na primjeru susjedne Slovenije jasno vidi strategija ulaganja u svoju glavnu luku. Iako su još 2003.g. osigurana znatna sredstva iz kredita Svjetske banke, najveći je pomak učinjen u cestovnoj infrastrukturi, mada niti ona nije dovršena, dok na izgradnji terminala nije učinjeno ništa značajno u smislu povećanja kapaciteta i konkurentnosti riječke luke. Nitko ne zna kada će, i da li će biti otvorena cesta D-404, niti što je s planiranom izgradnjom Zagrebačkog terminala i hoće li se u relativno skorom roku raspisati natječaj za njegovu gradnju, a još se manje zna o cesti D-403.

Obersnel kaže da je prilikom potpisa ugovora sa Svjetskom bankom od strane ministra Šukera bio prozvan nezahvalnikom. Tada je javno izrečeno da će gradnju ceste D-403 financirati država, a nedavno se pojavila i informacija da je ministar Kalmeta dao garanciju za izgradnju te ceste. Gradonačelnik je kazao da nakon posjeta Svjetske banke koja prati odvijanje projekta Rijeka Gateway od njih redovito dobiva dokumente u kojima stoji što je sve učinjeno. Iz dokumenta koji je dobio od sredinom prošlog mjeseca predstavnici Svjetske banke, uz sve što je već poznato, navode da u planu građenja državnih cesta nema predviđene niti jedne kune za izgradnju ceste D-403. 

U tom dokumenta nova je pak informacija da Hrvatske ceste predlažu raspravu o mogućnosti stvaranja domaće investitorske grupe, koju bi trebali činiti svi zainteresirani partneri, od Lučke uprave, Grada Rijeke, Autoceste Rijeka-Zagreb do Luke Rijeka, s mogućnošću da svi u jednakim dijelovima učestvuju u projektiranju, pripremi zemljišta i izgradnji ceste D-403.
"Uz sve ono što je prepušteno lokalnoj upravi, kao i činjenicu da su značajno smanjeni izvorni prihodi potpunim oduzimanjem poreza na dobit i smanjivanjem prihoda od poreza na dohodak, sramotno je da netko ima hrabrosti i obraza predložiti da Grad sudjeluje u gradnji ceste od nesumnjiva državnog značaja, koja je preduvjet izgradnje luke na Zapadnom terminalu. Znam da će za tu tvrdnju odgovor biti onaj koji trenutno zagovara premijerka, kako u ovim teškim vremenima trebamo svi podjednako snositi teret odgovornosti. Nismo svi podjednako sudjelovali u nastanku ovakve situacije, pa ne mislim da trebamo svi podjednako i snositi  teret odgovornosti, pogotovu ne u kontekstu onog što je državni prioritet, ako je promet, pomorstvo i djelatnost vezana uz promet jedna od naših glavnih odrednica razvoja, ne samo ove regije već cijele države", rekao je Obersnel.

Obersnel je kazao da sutra počinje tehnički pregled na izgrađenom dijelu ceste 233, pa bi u narednih 10-tak dana ta prometnica trebala biti puštena u promet. "Šteta što u dogledno vrijeme neće biti izgrađen onaj dio ceste koji prolazi kroz grad Kastav. Iako se radi o samo 300-njak metara, to bi povezalo Srdoče i Rešetare što bi bitno rasteretilo određene prometne pravce", kazao je Obersnel. U dijelu gdje ta cesta prolazi kroz područje grada Rijeke nastavlja se s izvedbom projektne dokumentacije i otkupom zemljišta. Ova je dionica je bitna jer će sa nje voditi priključak na pristupnu cestu za novi Dječji vrtić na Srdoči, na kojem su također počeli radovi.
Gradonačelnik je na koncu izrazio zadovoljstvo što su konačno prodane i preostale hale Torpeda koje je kupila tvrtka Jedinstvo za 4,5 milijuna eura. Ta vijest raduje jer će time završiti stečaj Torpeda, a radnici iz drugog isplatnog reda će konačno dobiti svoj odavno zasluženi novac. Budući da je ta tvrtka već kupila jednu halu Torpeda, ovom je kupnjom postala vlasnik najvećeg dijela tog područja što će biti daljnji impuls za razvoj cile te zone sukladno GUPU-u.
(I.N.)

 
mail print