Najavljujući izložbu, ravnateljcia Direkcije za razvoj poduzetništva Grada Rijeke, Nataša Mandić podsjetila je na trogodišnju suradnju s Udrugom pčelara Milutin Barač. Grad je, naime, financijski podržao inicijativu pčelara za obnovu antivaroznih (žičanih) podnica i matica. Član Udruge pčelara Milutin Barač, Slavko Suzić kazao je da Udruga okuplja 110 registriranih pčelara s područja Rijeke i riječkog prstena na čijem je području i smješteno oko 1.600 košnica. "Bez pčelara, nema opstanka ni pčela, a onda nema ni meda, čemu će se posebno veseliti farmaceutska industrija koja već ima spreman nadomjestak za med. Problem je što mnogi nisu osvijestili činjenicu u kojoj je mjeri med ljekovit i što se u mnogim domaćinstvima još uvijek ne konzumira redovito, posebice u dojenačkoj dobi", poručio je Suzić dodavši da pčelari trenutačno najveći napor ulažu u očuvanje i obnovu pčelinjeg fonda, pri čemu ograničenje predstavljaju veliki troškovi. "Svijet bez pčela ne bi bio isti", poručila je predsjednica Udruge pčelara Milutin Barač Ankica Dušević, ujedno i autorica brošure "Pčelica moja prijateljica" koja donosi priču o ovim socijalnim kukcima koji žive u obitelji od čak 60.000 pčela radilica, nekoliko tisuća trutova i sa samo jednom maticom.

Od prošle godine članovi ove Udruge, uz financijsku potporu Grada Rijeke, započeli su edukativnu kampanju među učenicima četvrtih razreda riječkih i osnovnih škola riječkoga prstena o pčelarstvu, pčelama i djelotvorosti pčelinjih proizvoda, kako se ponašati prilikom uboda i o nekim zanimljivostima koje im zacijelo nisu poznate. Ove godine pčelari su predavanja održali u školama Gelsi, Gornja Vežica, Nikola Tesla, Podmurvice, Turnić i San Nicolo. Pritom su sa sobom nosili tzv. apisarij, odnosno staklenu košnicu koja je pogodna za pokazivanje mladima kako bi se izbjegli neugodni ubodi.

Dušević je upozorila na problem izumiranja pčela, zbog klimatskih promjena, zbog čega je posljednjih godina evidentan i problem sve većeg nedostatka meda. Naime, pčelar sa, primjerice, 20 do 40 košnica godišnje može proizvesti oko 2 tone kaduljinog meda, a zbog lošeg vremena ove godine na riječkom području ni jedan neće dobti ništa, već šećernim sirupom pčelari moraju prehranjivati pčele kako bi preživjele. Dio pčelara s riječkog područja svoje je košnice preselio u Istru na bagrem, ali zbog suše i vjetrovitog vremena, meda ni tu neće biti, potvrdila je Dušević. Stoga su zadnje nade usmjerene na livade Gorskoga kotara i lipu. Osim pčelarske opreme i alata, posjetitelji izložbe više će moći doznati o Milutinu Baraču- ocu modernog pčelarstva. Naime, za vrijeme svog djelovanja u velikom industrijskom pogonu, Barač se bavio raznim znanstvenim, biološkim i kulturnim izričajima. Zanimanje za pčelarstvo razvilo se prilikom otkrića roja pčela u okolici rafinerije, a kako je bio prepun znanstvenog i sturčnog znanja, osmislio je košnicu, tzv. Baračevku; američku košnicu u potpunosti je prilagodio našem podneblju i uvjetima u kojima pčele mogu zdravo živjeti. Model košnice potpuno je promijenio i unaprijedio razvoj pčelarstva na ovom području.