Najprije je, za potrebe Akademije primijenjenih umjetnosti, uređena najveća zgrada Vojarne i otvorena u listopadu 2006. godine. Zgrada Znanstveno-tehnologijskog parka useljena je 2009. godine, zgrada Filozofskog i Učiteljskog fakulteta početkom 2011. godine, zgrada studentske prehrane u travnju 2011. godine, dok će zgrade Sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta biti useljene tijekom 2011. godine.
Akademija primijenjenih umjetnosti
Velika zgrada Vojarne, koja je izgrađena 1928. godine, preuređena je prema projektu arhitekta Željka Vukušića. Preuređenje je završeno u rujnu 2006. godine. U suterenu zgrade smještene su radionice APU (stolarija, kamen, ljevaonica, mozaik, keramika, tehnologija, fotografija, računala, knjigovežnica, modelarnica i dr.). U zgradi se nalazi 35 predavaonica i vježbaonica te 33 kabineta za nastavnike. Na II. katu zgrade privremeno su smješteni Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta, Studentski savjetovališni centar, Ured za studente s posebnim potrebama i Centar za umjetničku topografiju, koji su osnovali Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba i Sveučilište u Rijeci.
Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet
Zgrada je projektirana kao zajednički objekt triju korisnika, koji imaju zasebne ulaze i čine odvojene cjeline, a to su: Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet i Studentski savjetovališni centar. U sklopu objeka projektirana je i podzemna garaža s 200 parkirnih mjesta. Zgrada je useljena početkom 2011. godine. U objektu se nalazi: 20 učionica, 4 računalne učionice, 25 predavaonica, 18 seminarskih dvorana i 138 kabineta.
Sveučilišni odjeli
Zgradu Sveučilišnih odjela je projektirao doc. Dario Gabrić d.i a. s Građevinsko-arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Radovi su započeli u listopadu 2007. godine.
U zgradi će biti smješteni Odjel za fiziku, Odjel za matematiku, Odjel za informatiku i Odjel za biotehnologiju.
Osim Sveučilišnih odjela u zgradi će se nalaziti i regionalni Centar CARNETa, Sveučilišni informacijski centar, IT Akademija i Centar za e-učenje Sveučilišta u Rijeci. Zgrada Sveučilišnih odjela je u završnoj fazi izgradnje i useljenje se predviđa za 2011. godinu. U zgradi se Sveučilišnih odjela nalazi: 15 učionica, 4 predavaonice, 92 kabineta, 17 praktikuma, 10 seminarskih dvorana i 15 laboratorija.
Građevinski fakultet
Radovi su započeli u travnju 2008. godine, a objekt je useljen u studenom 2011. godine. U ovome će objektu biti smješten i Sveučilišni centar za studije. U zgradi se nalazi 8 predavaonica, 15 praktikuma, 9 laboratorija i 83 kabineta. U okviru zgrade izgrađena je i podzemna garaža s 200 parkirnih mjesta.
Objekt studentske prehrane
Radovi su počeli u listopadu 2007. Objekt studentske prehrane obuhvaća prostore blagovaonice (restoran), centralne kuhinje kapaciteta 4500 obroka, slastičarnice i kavane. U okviru objekta nalaze se i prostori za društvene aktivnosti akademske zajednice. U okviru zgrade izgrađena je i podzemna garaža s 100 parkirnih mjesta. Objekt je useljen u travnju 2011.godine.
Znanstveno-tehnologijski park (STeP)
Znanstveno-tehnologijski park je smješten u preuređenoj zgradi Vojarne. Preuređenje je završeno koncem ožujka 2009. godine. Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci otvoren je s ciljem da bude poveznica između znanstvenih istraživanja u sveučilišnim laboratorijima i istraživačkim centrima i poduzetništva u regiji i šire. Zadaća mu je poticati poduzetništvo utemeljeno na znanju, inovativnosti i novim tehnologijama. STeP je smješten u srcu Sveučilišnoga kampusa, a stanarima će pružati usluge kao što su zaštita intelektualnoga vlasništva, marketing, business konzalting, networking sa znanstvenicima i poduzetnicima.
Infrastruktura i ostali objekti
Projektom uređenja okoliša obuhvaćeni su prostori Sveučilišnoga trga Kampusa i ostalih zelenih površina, glavna pješačka prometnica s pristupnim parkiralištima uz studentske domove, te pješački koridor sa stubištem.
Projekt uređenja okoliša s pripadajućom infrastrukturom izradio je projektni tim Instituta građevinarstva Hrvatske d.d., PC Rijeka. Veliku pomoć u izgradnji cjelokupne infrastrukture Kampusa i uređenju okoliša osigurao je Grad Rijeka i izdvajanjem značajnih financijskih sredstava. Grad Rijeka je do sada u projekte kampusa izravno i neizravno, uključujući i potrebnu komunalnu infrastrukturu, uložio oko 300 milijuna kuna
Toplana/energana i plinsko mjerna redukcijska stanica koncipirana je kao zajednički energetski blok Sveučilišnoga kampusa u Rijeci i KBC-a Rijeka. Pri koncipiranju toplane vodilo se računa o zahtjevu etapne gradnje kampusa i KBC-a.
Od iznimnog su značaja i dvije gradske ulice, četverotračna Sveučilišna avenija (na zapadnome dijelu kampusa, okomito na ulicu Slavka Krautzeka) te produžetak ulice Vjekoslava Dukića iza sadašnjeg KBC-a.
Gradska je uprava do sada kroz stipendiranje studenata, izgradnju stanova za sveučilišne nastavnike pomagala riječku znanost i obrazovanje. Njihovom daljem jačanju i razvoju grad daje snažan doprinos, ustupajući prostora i gradeći komunalnu infrastrukturu za Sveučilišnom kampusu na Trsatu.
Ugovorom između Grada Rijeke i Republike Hrvatske cijeli prostor vojarne s nekretninama, prešao je 2003. u vlasništvo grada. Prostornom dokumentacijom grad je tu površinu od 355.734 m2 odredio za izgradnju kampusa sveučilišta i Sveučilišne bolnice.
Druga faza, izgradnja sveučilišno-bolničkog kompleksa na Trsatu, jeste izgradnja Sveučilišne bolnice. I taj projekt, podjednako je od ogromne važnosti za Riječko, Županijsko pa i Hrvatsko zdravstvo. Postojeći KBC Rijeka dislociran je na nekoliko lokacija što mu otežava funkcioniranje i uzrokuje velike troškove. Sveučilišna bolnica na Trsatu kojom bi se ti problemi i nedostaci riječkog zdravstva uklonili, stajala bi prema procjenama 300 milijuna EUR-a a projekt bi zajednički financirali Republika Hrvatska, Županija Primorsko-goranska i Grad Rijeka.
Vezane vijesti: