Putnički terminal Zapadna Žabica

Postojeći autobusni kolodvor na Trgu Žabica odavno ne može udovoljiti potrebama i svrsi kojoj trenutno služi. Površina trga idealna je za prenamjenu i poboljšanje protočnosti prometa u središtu grada, a pa je Grad Rijeka krenuo u izgradnju novog autobusnog kolodvora.

Prostor trga Žabica oduvijek je imao ulogu terminala. U prošlosti se s njega, konjskim zapregama, razvozio teret koji je brodovima stizao u luku. Na trgu je stajala skulptura žabe iz čijih je usta tekla voda iz izvorišta Žabica, jednog od mnogobrojnih kakvih je Rijeka u 19. stoljeću imala. Po izvorištu je trg i dobio ime.

Novi putnički terminal "Zapadna Žabica" bit će smješten zapadno od istoimenog trga. Zauzimat će prostor "Zgrade Željeznice" izgrađene početkom 19. st, starih željezničkih skladišta i njihovih dvorišta, a obuhvatit će ukupnu površinu od 5,5 hektara. Prednosti lokacije terminala je blizina i povezanost sa željezničkim i pomorskim terminalom te centrom grada. Idejnim arhitektonskim rješenjem, novi se terminal potpuno uklapa u urbano tkivo i blokove građevina u tom dijela grada.

Već postojeće i buduće površine terminala namijenjen su izgradnji i uređenju ugostiteljskih, hotelskih, uslužnih i poslovno-stambenih sadržaja. Moderno zdanje imat će 18 autobusnih perona i rampu za ukrcaj automobila na auto-vlak. Terminal će imati garažu za autobuse i javnu garažu sa 1000 parkirnih mjesta. I lučko područje uz rub terminala i trg Žabica pretrpjeti će izmjene jer će preko njega preći dio produžene ulice Riva.

Izgradnjom i produžetkom Rive na zapadni dio grada rasteretit će se Adamićeva ulica kojom će prometovati samo vozila javnog gradskog prijevoza. Trg Žabica morat će zadovoljiti potrebe protočnosti prometa između Novog Terminala i Rive, Trpimirove i Krešimirove ulice i pješaka.

Javni natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja područja Autobusnog kolodvora Zapadna Žabica proveden je 2005. godine. Natječajnim programom uz putnički terminal osmišljena je kompleksna prostorna struktura koja uključuje i garažnu građevinu.

Detaljnim planom uređenja zemaljskog putničkog terminala Zapadna Žabica, donesenim krajem 2007. te idejnim projektom utvrđen je kapacitet garaže na oko 1.000 parkirnih mjesta, organizirane na četiri nadzemne etaže. Sastavni dio projekta su značajni poslovno-komercijalni i uslužni sadržaji. Planirani i projektirani kapacitet lokacijski optimalno pokriva potrebe najužega gradskog središta te će se nakon izgradnje terminalnog kompleksa sadašnje parkirne površine na gatovima i pločnicima unutar gravitacijskog područja ukinuti u korist pješačkog prometa.

Grad Rijeka je 2008. s tvrtkom 3LHD, autorima prvonagrađenog rada na Javnom natječaju, ugovorio izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta građevine terminala, koja sadrži: autobusni kolodvor, garažu s oko 1.000 parkirnih mjesta, trgovačke i poslovne sadržaje te nove pristupne prometnice terminalu (nastavak Ulice Riva), rekonstrukciju Trga Žabica i rekonstrukciju dijela Krešimirove ulice.

Projektiranje kompleksa financira se iz korporativnih obveznica tvrtke Rijeka promet, dok će se izgradnja financirati javno-privatnim partnerstvom. Investitor koji će biti izabran po provedbi javnog natječaja upravljat će objektom u segmentu trgovačko-poslovnog dijela kompleksa, dok bi gražom upravljao Rijeka promet.

Autobusni terminal Žabica 9 Grad Rijeka je do sada u pripremu projekta, odnosno kupovinu zemljišta za izgradnju objekta te pripremu projektne dokumentacije uložio nešto manje od 52 milijuna kuna, a trenutno se ishoduje građevinska dozvola. Očekuje se da bi složen postupak odobravanja modela javno-privatnog partnerstva pred Agencijom trebao biti dovršen tijekom 2012. godine, što znači da bi gradnja mogla početi tijekom prosinca 2012 ili siječnja 2013. Ugovor o JPP-u potpisao bi se na rok od 27 godina, pri čemu je Grad Rijeka izvršio imovinsko-pravnu priremu vlasništva, te pripremio cjelokupnu projektnu dokumentaciju. Trgovačko društvo Rijeka promet d.d. (u 100%-tnom vlasništvu grada Rijeke) uložilo je sredstva iz izdanja komercijalnih obveznica u pripremu izgradnje javne garaže, te će Rijeka promet istom i upravljati tijekom 25 godina. Privatni investitor imao bi obvezu izgradnje objekta u roku od dvije godine, te održavanja i upravljanja komercijalnim dijelovima objekta tijekom 25 godine. Objekt bi prešao u vlasništvo Grad Rijeke nakon 27 godina.