O ustavnim promjenama raspravljali su nastavnici Pravnog fakulteta; Miomir Matulović, Sanja Barić, Nada Bodiroga-Vukobrat, Vesna Crnić-Grotić, Ivan Padjen
Robert Blažević, Petar Simonetti, Petar Veić i Berislav Pavišić.
Uspoređujući učestalost promjena ustava u Hrvatskoj s drugim državama, može se zaključiti da Hrvatska nije prečesto mijenjala svoj ustav. Posljednja promjena napravljena je 2000.g., a njome su samo značajnije mijenjane ovlasti predsjednika.
Sadašnje promjene o kojima se raspravlja i usuglašava mogu se podijeliti u tri skupine. U prvi kupinu ulaze promjene vezane uz poglavlja pregovora sa EU, europske pravne stečevine, ekonomsku i monetarnu neovisnost, pravosuđe i temeljna prava.
U drugoj skupini nalaze se promjene vezane uz modalitet pristupa Hrvatske EU, ustavne osnove, prijeos ustavnih ovlasti sudjelovanje u institucijama EU, učinak i primjena prava EU u RH, položaj državljana EU u RH i sl.
Najspornija je u suštini treća skupina koja nije izravno vezana uz ulazak Hrvatske u EU već uređuje pitanja uvrštenja Bošnjaka i Slovenaca, odnosno svih autohtonih manjina u preambulu, glasovanje dijaspore, izbor ustavnih sudaca dvotrećinskom 
većinom, uvođenje javnog bilježništva, besplatnost obrazovanja do prve poslovnosti itd.
Budući da je za glasovanje o promjeni ustava potrebna 2/3 većina upravo će ta problematika biti najkompliciranija i za nju će biti potrebno puno političke trgovine, rečeno je na okruglom stolu.
Ustav treba rijetko i pažljivo mijenjati i to samo kada je to nužno, a za funkcioniranje ustavne demokracije nije važan samo ustavni tekst, već pravna i politička kultura, zaključeno je na okruglom stolu.
(I.N.)