Potpisivanju ugovora prisustvovali su ministar financija Slavko Linić, ministrica zaštite okoliša i prirode dr.sc. Mirela Holy, Istarski župan Ivan Jakovčić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije prof. dr. sc. Vidoje Vujić, gradonačelnik grada Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel, gradonačelnik grada Šibenika Ante Županović i predsjednik uprave društva Ekoplus Dušan Šćulac.
Za EU projekte dio sredstava, najčešće oko 25 posto, potrebno je osigurati samostalno, u državnom proračunu odnosno proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunima drugih krajnjih korisnika - nositelja projekata. Jedno od najčešćih pitanja korisnika EU sredstava je kako osigurati dio sredstava potrebnih za nacionalno sufinanciranje. Europska unija je za to ponudila rješenje kroz zajam koji zemlji korisnici daje Europska investicijska banka (EIB). Okvirni zajam u iznosu od 200 milijuna eura za ukupan iznos nacionalnog sufinanciranja po svim infrastrukturnim projektima koji se financiraju iz EU sredstava u Republici Hrvatskoj, potpisuje Ministarstvo financija u ime Vlade Republike Hrvatske te ga po istim uvjetima daje krajnjim korisnicima – nositeljima infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj.
Prvi ugovori o zajmu ukupne vrijednosti 23,18 milijuna eura za financiranje projekata iz područja zaštite okoliša sklapaju se između Ministarstva financija i:
- Grada Šibenika za projekt gospodarenja otpadom Bikarac u Šibeniku (ukupna vrijednost projekta iznosi 8,82 milijuna eura, nacionalno sufinanciranje osiguravaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu 1,25 milijuna eura te Grad Šibenik kroz zajam 1,57 milijuna eura),
- Istarske županije za projekt gospodarenja otpadom u Kaštijunu (planirana vrijednost projekta koji se financira EU sredstvima je 32,45 milijuna eura, od čega nacionalno sufinanciranje osiguravaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu 6,40 milijuna eura te Istarska županija kroz zajam 10,39 milijuna eura),
- Primorsko-goranske županije, grada Rijeke i društva Ekoplus za projekt gospodarenja otpadom Marišćina (planirana vrijednost projekta koji se financira EU sredstvima je 33,28 milijuna eura, od čega nacionalno sufinanciranje osiguravaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu 6,99 milijuna eura, te sredstvima zajma: Grad Rijeka u iznosu 2,01 milijun eura, Primorsko-goranska županija u iznosu 2,01 milijun eura i društvo Ekoplus u iznosu 7,20 milijuna eura).
Uvjeti zajmova su isti kao uvjeti okvirnog zajma koje je Ministarstvo financija potpisalo s Europskom investicijskom bankom: rok otplate 20 godina, poček 5 godina i kamatna stopa 3,987 posto. Zahvaljujući činjenici da je značajan dio troškova ovih projekata pokriven iz sredstava bespovratne pomoći, a preostali dio iz zajma povoljnijeg od tržišnih zajmova, provedbom projekata, Vlada i lokalne jedinice će na ekonomski najisplativiji način poboljšavati kvalitetu života svojih građana. Ovo je početak mogućnosti koje će se Republici Hrvatskoj otvoriti kada postanemo zemlja članica. Naša strateška ulaganja i projekti bit će višestruko potpomognuti novcem iz europskih fondova, a za dio sredstava koji moramo samostalno osigurati moći ćemo koristiti povoljne instrumente financiranja iz europskih banaka.
Prioriteti IPA Operativnog programa „Zaštita okoliša“ sukladni su obvezama preuzetim u procesu pregovora za poglavlje 27. Okoliš i utvrđenim prijelaznim razdobljima za područja gospodarenja otpadom i kakvoće voda. U cilju usklađivanja sa zahtjevima Direktive o odlaganju otpada, utvrđeno je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018, za uspostavu integriranog sustava gospodarenja otpadom, a što uključuje izgradnju centara za gospodarenje otpadom te paralelno sanaciju i/ili zatvaranje neuređenih odlagališta. Procijenjeni troškovi uspostave tog sustava su 3.2 milijarde EUR-a. Iz tog razloga projekti izgradnje centara za gospodarenje otpadom kao i sanacije odlagališta predlažu se za sufinanciranje iz EU fondova.
U okviru projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom osigurat će se nova odlagališta usklađena sa zahtjevima Direktive o odlaganju otpada, a koja će postupno preuzimati otpad s neusklađenih odlagališta (koja se paralelno saniraju). Centri za gospodarenje otpadom će ujedno primjenom odgovarajuće tehnologije (mehaničko-biološke obrade otpada) osigurati postupno smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima na utvrđenih 35% ukupne količine biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997.
U prosincu 2011. ugovoreni su radovi za projekte Izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, u Primorsko-goranskoj županiji i Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, u Istarskoj županiji. Projekti obuhvaćaju izgradnju odlagališnih ploha, izgrađenih u skladu sa standardima EU te izgradnju suvremenih postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i uređaja za pročišćavanje voda. Paralelno s izgradnjom ŽCGO-a izgradit će se pretovarne stanice i biti zatvorena sva postojeća odlagališta u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, te će na taj način biti uspostavljeni integrirani sustavi gospodarenja otpadom u ove dvije županije. Izgradnja ova dva centra omogućit će otvaranje novih radnih mjesta, poboljšat će se zaštita okoliša u obje županije i omogućiti razvoj novih gospodarskih aktivnosti vezanih za odvojeno prikupljeni otpad.
(Izvor: www.mfin.hr)
Više o Centralnoj zoni za gospodarenje otpadom Marišćina.
Vezane vijesti: