print
Riječko socijalno okruženje

Opći podaci
 
Grad Rijeka sa 144.043 stanovnika, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, prostor je s prosječnom gustoćom naseljenosti od 3.274 stanovnika na 1 km2. U Rijeci živi nešto više žena (52,4%) nego muškaraca (47,6%). 
 
Iz analize podataka o natalitetu i mortalitetu vidljivo je kako Rijeka već niz godina bilježi prirodno smanjenje broja stanovnika ili prirodnu depopulaciju. Odnosno, vidljivo je kako je u našem gradu umiranje učestalija pojava od rađanja.  

        grafikon 1.jpg
  
Budući da je populacija Rijeke uz to izrazito otvorenog tipa, na demografska kretanja u njoj, osim trendova prirodnog kretanja stanovništva (rađanja i umiranja), značajno utječu i dinamični trendovi mehaničkog kretanja stanovništva koji upućuju na to da je, općenito gledajući, iseljavanje češća pojava od useljavanja stanovništva. U zadnje su vrijeme migracije između grada Rijeke i ostalih općina i gradova PGŽ generirale najveći odljev stanovišta iz grada, što znači da iako je dio stanovnika iselio izvan administrativnih granica samog grada, u životnom smislu dio njih je zasigurno ostao vezan uza sam grad. Zanimljivo je istaknuti da mehaničkim kretanjem stanovništva Rijeka gubi uglavnom mladu i zrelu populaciju, čime, dugoročno gledano, smanjuje i svoje biološke potencijale nužne za ostvarivanje prirodnog rasta stanovništva. 

         grafikon 2.jpg

Opisani trendovi prirodnog i mehaničkog kretanja stanovišta generirali su procese denataliteta i depopulacije te tendenciju dodatnog starenja populacije grada Rijeke.
 
Pokazatelji dobne strukture stanovništva u gradu Rijeci (Popis 2001.)

 

Muški spol

Ženski spol

Ukupno

Prosječna starost

39,7

42,5

41,2

Koeficijent starosti

20,1

24,7

22,25

Indeks starenja

95,4

134,2

114,5

Koeficijent ukupne dobne ovisnosti

54,1

58,7

56,5

Koeficijent dobne ovisnosti mladih

32,6

29,4

31,0

Koeficijent dobne ovisnosti starih

21,5

29,3

25,5

Sagledavanjem prosječne starosti populacije, uočava se da je prosječna starost populacije viša od 30 godina. Općenito se smatra kako populacija počinje starjeti kada njena prosječna starost prijeđe vrijednost od 30 godina. Populacija Rijeke s prosječnom starošću od 41,2 godine, starija je od prosjeka populacije RH i PGŽ, čije su prosječne starosti njihovih populacija prema popisu iz 2001. godine bile 39,3 godine i 41,0 godinu.

Ako se uz prosječnu starost populacije sagledaju i neki kompleksniji pokazatelji dobne strukture stanovništva, kao što je primjerice koeficijent starosti koji pokazuje udio kontingenta populacije starije od 60 u ukupnom stanovištu, vidljivo je kako u gradu Rijeci na jednog stanovnika starijeg od 60 godina dolazi niti 5 stanovnika svih ostalih dobnih kontingenata. Također, indeks starenja, koji pokazuje odnos između kontingenta starijih od 60 godina i kontingenta mlađih od 19 godina, pokazuje kako u Rijeci na sto mlađih stanovnika dolazi čak 114 starijih stanovnika. 
            
Slijedi prikaz pokazatelja o određenim socijalno posebno osjetljivim skupinama stanovništva. 
 
 

Umirovljenici
Značajan dio populacije grada čine umirovljenici (26%), odnosno nešto više od četvrtine stanovništva ima status umirovljenika. U veljači 2009. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Rijeci je bilo 37.158 umirovljenika (2008. godine bilo ih je 37.216), a prosječna mirovina iznosila je 2.804,43 kn (2008. godine prosječna mirovina iznosila je 2.783,01 kn).
S obzirom na spol, među umirovljenicima nešto je više žena (20.984 ili 56,5%) nego muškaraca (16.174 ili 43,5%).
Promatrajući dobnu strukturu umirovljenika, najviše ih je u dobi iznad 65 godina starosti (25.083, tj. 67,5%), u dobi od 50 do 65 godina starosti je 10.859 umirovljenika (29,2%), a najmanji broj umirovljenika je u dobi do 50 godina starosti (1.216 tj. 3,3%).
Od ukupnog broja umirovljenika, 23.755 (63,9%) su korisnici starosne mirovine, 6.450 (17,4%) su korisnici invalidske mirovine, te 6.953 (18,7%) korisnici obiteljske mirovine.
Najveći broj riječkih umirovljenika trenutno ima mirovinu u iznosu od 2.000,01 do 3.000,00 kn (35,92%). Mirovine niže od 1.500,00 kn prima 8,15% umirovljenika, dok mirovine više od 4.000,00 kn ima 12,73% umirovljenika.
 
Umirovljenici prema visini mirovine u 2008. i 2009. godini

Iznos mirovine

2008.

2009.

broj

%

broj

%

do 1.500,00 kn

3.162

8,50

3.028

8,15

1.500,01 do 2.000,00 kn

6.383

17,15

6.326

17,03

2.000,01 do 3.000,00 kn

13.333

35,83

13.347

35,92

3.000,01 do 4.000,00 kn

9.817

26,38

9.726

26,17

preko 4.000.00 kn

4.521

12,14

4.731

12,73

UKUPNO

37.216

100,00

37.158

100,00

Izvor: HZMIO, obrazac OS-13
 
 
Nezaposleni
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna služba Rijeka na području (bivše općine) Rijeke broj nezaposlenih osoba u Rijeci u prosincu 2010. iznosio je 12.800. Nezaposlenost se povećala za 13% u odnosu na prosinac 2009. godine. 

Među nezaposlenim osobama više je osoba ženskog spola (58%) nego muškog (42%). Najveći broj nezaposlenih je u dobi od 25 do 29 godina (15% od ukupnog broja nezaposlenih), zatim u dobi od 50 do 54 godina (13% od ukupnog broja nezaposlenih) i u dobi od 55 do 59 godina (13% od ukupnog broja nezaposlenih). Što se tiče obrazovanja, među nezaposlenima najviše je onih sa završenom trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike (31% svih nezaposlenih) i s četverogodišnjom završenom srednjom školom za zanimanja (27%).


Korisnici socijalne skrbi
 
  
Socijalna skrb predstavlja djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Njome se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba (npr. hrana, mjesto stanovanja i sl.) socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti (npr. bolest, radna nesposobnost, nezaposlenost i sl.).
Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne skrbi utvrđenih Zakonom o socijalnoj skrbi osigurava RH i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Djelatnost socijalne skrbi obavljaju centri za socijalnu skrb i druge ustanove socijalne skrbi te upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema podacima Centra za socijalnu skrb Rijeka, u prosincu 2010. godine pravo na stalnu pomoć ostvarilo je ukupno 975 korisnika (584 samca i 391 obitelj), pravo na doplatak za pomoć i njegu 3.758 korisnika, pravo na pomoć i njegu u kući 48 korisnika, te pravo na osobnu invalidninu 861 korisnika. Treba napomenuti da navedeni korisnici predstavljaju socijalno najugroženiji dio stanovništva, koji se zbog bolesti, invaliditeta, dugotrajne nezaposlenosti ili drugih nedaća nalazi u naročito teškim životnim prilikama.  

Grad Rijeka, osim zadovoljavanja svojih zakonskih obveza u vezi zaštite prethodno navedene skupine stanovništva, kojoj je dužna osigurati pravo na podmirenje troškova stanovanja, nastoji tu kategoriju stanovništva dodatno zaštiti, ali i druge građane kojima je pomoć zajednice neophodna. U okviru gradskog socijalnog programa građani, osim spomenute pomoći za podmirenje troškova stanovanja mogu dobiti pomoć za podmirenje troškova prehrane, troškova prijevoza, troškova zdravstvenih i socijalnih usluga, troškova redovitog programa predškolskih ustanova, mjesečnu novčanu pomoć za umirovljenike i različite jednokratne potpore.

Podaci iz 2010. godine pokazuju da je različite oblike pomoći u okviru Socijalnog programa Grada Rijeke koristilo ukupno 13.249 korisnika (samaca i obitelji), koji su ostvarili ukupno 23.044 prava na različite oblike pomoći (u prosjeku 1,7 po korisniku). Najveći broj korisnika pripada kategoriji samaca i obitelji s niskim prihodima, odnosno onih koji zadovoljavaju gradski uvjet prihoda (6.808 korisnika ili 51% od ukupnog broja korisnika). Ta ista skupina ostvaruje i ukupno najveći broj oblika pomoći (12.004 oblika pomoći ili 52% od ukupnog broja ostvarenih oblika pomoći). Uvjet prihoda ispunjavaju korisnici čiji su ukupni mjesečni prihodi, ostvareni po osnovi rada, imovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način, niži od gradskih cenzusa prihoda utvrđenih Odlukom o socijalnoj skrbi, koji trenutno iznose 2.000 kuna za samce, 2.900 kuna za dvočlano kućanstvo, 3.900 kuna za tročlano kućanstvo, 5.000 kuna za četveročlano kućanstvo, a za svakog dodatnog člana kućanstva cenzus prihoda se povećava za 700,00 kuna. 


SOCIJALNI PROGRAM GRADA RIJEKE

PODMIRENJE TROŠKOVA STANOVANJA KUĆANSTVIMA
(zakonska obveza)
stanje na dan 31. prosinca 2010. 

OBLIK POMOĆI

BROJ OSTVARENIH OBLIKA POMOĆI

Najamnina

371

Komunalna naknada

553

Električna energija

151

Plin

541

Centralno grijanje

430

Voda i odvodnja

1.826

Odvoz smeća

1.827

Podstanarina

661


 

DRUGA PRAVA PREMA ODLUCI O SOCIJALNOJ SKRBI GRADA RIJEKE
stanje na dan 31. prosinca 2010.  

OBLIK POMOĆI

BROJ OSTVARENIH OBLIKA POMOĆI 

Javni gradski prijevoz

5.252

Prijevoz osoba s invaliditetom specijalnim kombi vozilom

251

Prehrana dojenčadi (uz zdravstvenu indikaciju)

152

Marenda u osnovnim školama

2.229

Prehrana u produženom i cjelodnevnom boravku u osnovnim školama

783

Pučka kuhinja

874 

Ručak za umirovljenike

70

Boravak u jaslicama i vrtićima

1.032

Smještaj i ljiečenje u Psihijatrijskoj bolnici Lopača

37

Pomoć i njega u kući

80

Novčana potpora umirovljenicima

1.192

Poklon bon za novorođenčad (jednokratno)

230 

Pogrebne usluge (jednokratno)

28

Poklon bon za školski pribor učenicima I. razreda OŠ (jednokratno)

-

Poklon bon za školske udžbenike učenicima OŠ (jednokratno)

1.097

Novčana potpora za školski pribor djeci (srednjoškolcima i studentima) poginulih branitelja iz DR (jednokratno)

44

Novčana potpora za ogrjev (jednokratno)

717 

Napomena: sve navedene oblike pomoći, osim jednokratnih potpora, korisnici ostvaruju tijekom cijele godine
(K.D.)