Sve više zahtjeva Centru za palijativnu skrb

Rijeka, 12. veljače 2010.
Od početka rada u rujnu 2008. godine, kroz Centar za palijativnu skrb koji djeluje u sklopu Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, prošlo je 318 pacijenata, a svakim danom broj zahtjeva se povećava, rečeno je na predstavljanju rada Centra u povodu Svjetskog dana bolesnika. Rad Centra, čiji timovi pružaju potpunu skrb osobama oboljelim od neizlječive bolesti u njihovom domu, podržavaju Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.

Ivo Afrić, Ankica Perhat, Sabina Lenac Juranić i Sanja Dokoza Matejčić Jednoipolgodišnji rad Centra za palijativnu skrb predstavili su pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Ankica Perhat, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb PGŽ-a Ivo Afrić te djelatnice Centra, liječnice Sanja Dokoza Matejčić i Sabina Lenac Juranić.
 
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bolesnika (11. veljače) upravo je, kako je kazala pročelnica Perhat, briga o teško bolesnim i neizlječivim pacijentima, što je i glavna zadaća Centra za palijativnu skrb, jedinog takve vrste u Hrvatskoj. Centar čine dva mobilna tima, koji obilaze terminalne pacijente na području grada Rijeke, ali i stanovnike riječkog prstena. Perhat je izrazila nezadovoljstvo odnosom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koji je financiranje palijativne skrbi prepustilo lokalnoj i regionalnoj vlasti.
 
Da je osnivanje Centra za palijativnu skrb bilo itekako potrebno pokazuju podaci o dosadašnjem radu – od pokretanja Centra usluge je koristilo 318 pacijenata, s time da je od početka 2010. godine pristiglo 25 zahtjeva pacijenata i njihovih obitelji, pa se trenutno Centar skrbi o 93 pacijenta.
"Najviše pacijenata starije je od 65 godina, no palijativna skrb pružena je i za sedam pacijenata između 20 i 40 godina, s time da trenutno skrbimo i o dva pacijenta mlađa od 20 godina. U najvećem broju slučajeva naši pacijenti boluju od malignih bolesti, ali i neuromuskularnih, cerebrovaskularnih i drugih bolesti," kazala je dr. Sabina Lenac Juranić.
 
Centar za palijativnu skrb trenutno čine dva mobilna tima, odnosno dva liječnika opće prakse i medicinske sestre, koje surađuju s psihologom, duhovnikom i fizioterapeutom.
 
Timovi pružaju potpunu skrb osobi oboljeloj od neizlječive bolesti u njezinom domu, što uključuje olakšavanje fizičke boli, liječenje ostalih pratećih zdravstvenih problema (umor, mučnina, povraćanje i slično), kao i pružanje psihosocijalne te duhovne podrške oboljeloj osobi i njezinoj obitelji. Naime, cilj je palijativne skrbi je postići najbolju moguću kvalitetu života za pacijenta i obitelj. Tako, primjerice, pacijenti zbog zamjene katetera, što je prije podrazumijevalo odlazak u bolnicu i čekanje i po nekoliko sati, više ne moraju ići u bolnicu niti zvati hitnu pomoć.
 
Zahvaljujući potpori Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, koja iznosi milijun kuna godišnje, skrb za osobe oboljele od neizlječive bolesti potpuno je besplatna, a ostvaruje se prema preporuci izabranog liječnika opće prakse. Centar za palijativnu skrb ostvario je dobru suradnju s liječnicima opće prakse te Ustanovom za hitnu medicinsku pomoć. Usluga se pruža radnim danom od 7 do 21 sat, s time da prema potrebi timovi obilaze bolesnike i preko vikenda. Sjedište Centra je na adresi Ive Marinkovića 11, a sve informacije se mogu dobiti na tel 323-168.
 
Kako je kazao pročelnik Afrić, namjera je Županije omogućiti stacionarni prihvat bolesnika, odnosno osnovati hospicij s nekoliko kreveta za umiruće, kako bi im što više olakšali patnje. Prije nekoliko godina izrađena je studija, koja je pokazala kako bi za godišnje funkcioniranje hospicija trebalo oko 5 milijuna kuna, uz sredstva koja bi trebalo uložiti u uređenje adekvatnog prostora. Glavni razlog što hospicij do sada nije osnovan leži u činjenici da Zakon o zdravstvenoj zaštiti još uvijek ne predviđa mogućnost postojanja takve, prijeko potrebne ustanove u Hrvatskoj.
 
Afrić je ujedno najavio kako će se, s ciljem poboljšavanja palijativne skrbi, u financiranje rada Centra za palijativnu skrb nastojati uključiti i ostale gradove i općine riječkog prstena.
(S.R.)

 
mail print