Kako je kazao doc. dr. Goran Palčevski, dr. med. s Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka, kod ograničene tolerancije na gluten, tijeko stvara antitijela, koje napadaju molekule glutena i na taj način dolazi do oštećenja sluznice tankog tijela i uništenja crijevnih resica. Posljedica je otežana i smanjena asporpcija hranjivih tvari. Vjeruje se više od milijun Europljana boluje od celijakije, a u Hrvatskoj oboljelih ima od 30 do 50 tisuća.
Problem je što u Hrvatskoj na otprilike 500 osoba dijagnosticirana samo jedna oboljela osoba. Kako je rečeno na konferenciji za novinare, celijakija je dugo vremena smatrana bolešću dječje dobi, dok se u posljednje vrijeme celijakija sve češće dijagnosticira i kod odraslih ljudi. Također, simptomi bolesti kod djece i odraslih različiti su, pa se kod djece javlja kronični proljev te nadutost u trbuhu, dok kod odraslih pacijenata ti simptomi mogu biti prikriveni drugim bolestima, kao što su krhkost kostiju, neplodnost ili pak kožna bolest.
Prema riječima doc. dr. Brankica Mijandrušić Sinčić, dr. med. s Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka problem s odraslim bolesnicima je što im u velikom broju slučajeva nije dijagnosticirana bolest, odnosno prikrivena je drugim bolestima ili pak nemaju nikakve simptome. Kako bi dijagnosticirali celijakiju i kod takvih bolesnika, u riječkom KBC-u uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta provodi segenetičko testiranje bolesnika s celijakijom i njihovih prvih srodnika – roditelja, djece, braće i sestara – budući da se bolest u obitelji pojavljuje i 10 puta češće neko u obiteljima u kojima nitko nema celijakiju. Potencijalni bolesnici od celijakije su i osobe s autoimunim bolestima, kao što su šećerna bolest tipa 1, bolesti štitnjače ili pak autoimuni hepatitis. Osim što može dovesti do neplodnosti ili učestalih pobačaja, dokazano je da karcinom ždrijela i jednjaka 10 do 12 puta češći u neliječenih osoba s celijakijom.
Celijakija je bolest za cijeli život, a jedini je lijek bezgluteinska dijeta. Kako bi educirali oboljele o prirodi bolesti, tj.njenom uzroku, kao i komplikacijama te o važnosti promjeni načina prehrane, u Rijeci je 2001. godine osnovana Udruga oboljelih od celijakije PGŽ. Udruga danas okuplja oko 150 oboljelih od celikije, ali i drugih gastrointeroloških bolesti, a prema riječima predsjednice Udruge Tajane Barabe, posljednjih godina zabilježen je nagli porast broja članova. Mnogima od njih dijagnoza celijakije postavljena je tek nakon što su 10 do 15 godina tražili odgovor na svoje zdravstvene tegobe, što znači da zdravstveni sustav te društvo još uvijek nije dovoljno upoznato s celijakijom.
Udruga će obilježiti Tjedan svjesnosti o celijakiji sljedećim aktivnostima:
- srijeda, 18. svibnja u 19 sati, Medicinski fakultet u Rijeci.
Predavanje za liječnike primarne zdravstvene zaštite na temu celijakije - četvrtak, 19. svibnja u 19 sati, Vijećnica Grada Rijeke
Svečana skupština Udruga oboljelih od celijakije PGŽ, s predstavljanjem mrežnih stranica udruge - subota, 21. svibnja od 10 do 13 sati, Korzo
Druženje na štandu na Korzu ispred Radio Rijeke, podjela promotivnih letaka, prodaja bezglutenske kuharice, degustacija bezglutenskih kolača.
Podršku radu Udruzi oboljelih od celijakije PGŽ daje i Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb podupire projekt "Prehranom i znanjem do zdravlja", a u Dječjem vrtiću Rijeka provodi oboljela djeca imaju program prehrane koji ne uključuje gluten.
Više o celijakiji na mrežnim stranicama Udruge oboljelih od celijakije PGŽ.
(S.R.)
Vezane vijesti: