Tarsatica je bila razorena u vrijeme seobe naroda, a ponovno je obnovljena u prvoj polovici 13. st. i od tada nosi ime Rijeka Sv. Vida. Stara utvrda Tarsata nazvana je Trsat.
Kako je najljepše doći na Trsat?
Stube Petra Kružića
Stube je 1531. godine kao zavjet dao izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić. Prošavši ulazni barokni trijem sa reljefom Bogorodice Tješiteljice, kročimo stopama nebrojenih hodočasnika koji su često i na koljenima prelazili ovaj put da bi se poklonili čudotvornoj Gospi Trsatskoj. Kroz trijemove i kapele, preko petsto stepenica iznijet će nas visoko iznad kanjone Rječine.
Hrvatska čitaonica Trsat
Hrvatska čitaonica Trsat, izgrađena je 1897. godine. U prošlosti knjižnica i čitaonica, te mjesto mnogih humanitarnih priredbi, Hrvatska čitaonica je i danas mjesto okupljanja i središte kulturnih događanja na Trsatu.
Crkva Gospe Trsatske i samostan franjevaca
U centru Trsata, na Frankopanskom trgu, 135 m iznad mora nalazi se crkva Gospe Trsatske - najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje. Predaja kaže da je dom Bogorodičin prenesen iz Nazareta (10.05.1291.), a zatim u Loreto (10.12.1294.). Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. šalje 1367. godine čudotvornu sliku Majke Božje.
Frankopani su najprije podigli crkvu Majke Božje i samostan, a zatim su ih u više navrata obnavljali i proširivali. Današnja crkva i samostan dobili su barokni izgled poslije 1641. godine, kada je njihovo preuređenje iz temelja omogućio Nikola V. Frankopan.
Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schona i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.
Uz crkvu smješten je franjevački samostan. Već više od pet stoljeća ovdje žive čuvari Trsatskog svetišta. Samostanska riznica čuva djela izvanredne estetike i materijalne vrijednosti, slike, relikvije, svjetiljke, kaleže, crkveno ruho, a u kapeli zavjetnih darova pohranjeni su darovi od 19. stoljeća do danas.
Trsatski hodočasnik
Trsatsko je svetište dobilo je još jedan prepoznatljiv simbol, spomenik „Trsatski hodočasnik“, rad kipara Anta Jurkića. Spomenik pokojnom papi Ivanu Pavlu II. postavljen je u znak sjećanja na Papin posjet 8. lipnja 2003. i svjedoči da su Riječani radosno i s poštovanjem primili i pratili papu Ivana Pavla II. za njegova trećeg pohoda Hrvatskoj.Trsatski hodočasnik prikazuje Papu kako kleči pred likom Gospe Trsatske. papa je po povratku u Rim rekao da je želio hodočastiti na Trsat i pridružiti se brojnim hodočasnicima u dugoj povijesti tog Svetišta. To je spomenik čovjeku koji je bio blizak svima i koji je Boga učinio bliskim mnogima.
Pastoralni centar
Pastoralni centar – Aula pape Ivana Pavla II., svečano je otvoren 2008. g. na petu obljetnicu posjeta pape Ivana Pavla II. Rijeci. Inicijalna sredstva za Pastoralni centar osigurao je Grad Rijeka, a financiranju gradnje pridružile su se brojne institucije i sponzori. Kamen temeljac Pastoralnog centra, koji je blagoslovio papa Ivan Pavao II., postavljen je krajem listopada 2005. na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade. Pastoralni centar ima široku namjenu. Djeluje kao duhovna oaza budućeg sveučilišnog kampusa na Trsatu, dom Franjevačkoj mladeži, a služi i Franjevačkom svjetovnom redu i zboru. Aulu koriste i hodočasnici, koji u velikom broju posjećuju Marijino svetište na Trsatu.
Crkva Sv. Jurja
Krenemo li ulicom P. Zrinskog prema Gradini ugledat ćemo crkvu Sv. Jurja. Podigli su je sredinom 13. st. krčki knezovi Frankopani. Crkva se spominje i u Vinodolskom zakoniku (1288.), jednom od prvih pravnih dokumenata u Europi. U crkvi su postavljeni oltari sv. Jurja, sv. Sebastijana i Majke Božje od Karmela, a prigrađena joj je kapela Sv. Dizme.
Trsatska gradina 
Korak-dva od Sv. Jurja smještena je Trsatska gradina - svjedok bogate prošlosti grada s obje strane Rječine. Njena povijest seže u prethistoriju od vremena ilirskog plemena Japoda, pa preko Rimljana, koji su na tom mjestu izgradili i svoju utvrdu, te mnogobrojnih vlasnika, koji su, svaki na svoj način, ostavili trag u ovoj prelijepoj fortifikaciji. Izgled i namjenu Gradine stvarali su vjekovima Frankopani, Habsburgovci, bakarski kapetani, te na kraju grof Laval Nugent.
S Gradine se pruža jedinstven pogled na grad i Kvarner. Tijekom ljeta Gradina je kulturno-umjetničko središte Rijeke - mjesto brojnih likovnih izložbi, koncerata, kazališnih predstava, zabavnih programa.
Dvorana mladosti
Dvjestotinjak metara od Frankopanskog trga prema istoku izgrađena je najveća sportska dvorana u Rijeci - Dvorana mladosti. Ona je danas središte ne samo različitih sportskih manifestacija, već i sajamski centar atraktivan poslovnim ljudima ali i turistima. Tijekom godine se u okviru Riječkog sajma odvija niz međunarodnih sajmova različite orijentacije.
Trsatski park
Trsat je zelena oaza grada, u kojoj se posebno ističe raznovrsnim raslinjem bogati Trsatski park. Park je osnovan 1926. godine po projektu arh. Prikrila, a hortikulturno uređenje parka djelo je poznatog vrtlara-pejsažiste Kulfaneka. U parku se nalazi spomen-kusturnica u znak sjećanja na žrtve antifašističke borbe.