Okupljenim učiteljima i stručnim suradnicima iz 24 osnovne škole Grada Rijeke, koje su sudjelovale u projektu, obratila se pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat istaknuvši kako je Rijeka jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj koja se odlučila na vrednovanje provedenih školskih programa, sve kako bi ubuduće programi bili što kvalitetnije provedeni. U protekloj školskoj godini evaluirani su programi u osnovnim školama, a tijekom ove vrednovat će se i programi namijenjeni srednjoškolcima.
O društvenom okviru, ulozi škola i analizi stanja govorile su Mirjana Kazija iz Agencije za odgoj i obrazovanje i Marina Peranić-Ševeljević iz Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo. Kako je istaknula Kazija, uvidom u postojeće preventivne programe osnovnih škola vidljivo je da se u školama ulaže znatan trud u uvodi mnoštvo aktivnosti i sadržaja koji bi učenicima trebali omogućiti kvalitetniji rad, poticajnije ozračje te prevenciju različitih nepoželjnih oblika ponašanja. Također, uočeni su i neki izazovi vezani uz provedbu preventivnih programa, u prvom redu nestrukturiranost i nejasna koncepcija o tome što bi program trebao sadržavati. Drugi problem jest formaliziranje, odnosno bilježenje aktivnosti bez povezivanja s potrebama i mogućnostima škole, uz nedostatak evaluacije, odnosno procjene učinkovitosti aktivnosti. Prepreku predstavlja i nerazumijevanje odnosa partnerstva pojedinih dionika u odgojno-obrazovnom procesu, kao i preopterećenost učitelja i stručnih suradnika, koji ih priječe da kvalitetnije provode preventivne programe.
Mirjana Kazija je ovom prilikom dala i prijedloge kako prevladati ove izazove. Preventivne programe valja koncipirati kao dio općeg plana rada škole te je potrebno osmisliti načine ispitivanja potreba škole, a potom i strateški definirati aktivnosti, način provođenja i praćenja, te na kraju i evaluacije programa. Nadalje, potrebno je razumijevanje konteksta u kojem škola djeluje, strukture učeničke populacije, kapaciteta osoblja, kao i razumijevanje da škola ne treba govoriti s pozicije autoriteta, već treba razvijati odnos povjerenstva, suradnje i zajedničkog rada. Također, vrlo je važno i ojačavanje učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, budući da su njihova stalna edukacije i rad na jačanju osobnih kapaciteta ključni.
Dijagnostičko-razvojni pristup vrednovanju prikazao je Petar Bezinović iz Instituta za društvena istraživanja, dok je o prioritetima škola, ciljevima i razvojnim planovima te smjernicama za budućnost govorio Darko Roviš iz Odsjek za prevenciju ovisnosti Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a. Nakon prezentacija održana je rasprava o iskustvima osnovnih škola u provođenju školskih preventivnih programa, koju je moderlirala Karla Mušković iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.
(S.R.)
Vezane vijesti: