Otvorenju ove, sada već brze gradske ceste koja dnevno bilježi promet od 25.000 vozila, nazočila je i predsjednica predsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor, a uz nju i ministar mora, prometa i infrastrukture RH, Božidar Kalmeta, gradonačelnik Vojko Obersnel i župan Zlatko Komadina te brojni uzvanici.
Ukupna dogradnja južnog kolnika, obilaznice Rijeke, čvor Orehovica-čvor Diračje, iznosi 8,85 km, a zajedno s priključnim cestama 9,6 km. Radovi na ovom izuzetno teškom i zahtjevnom gradilištu trajali su 23 mjeseca, a izvodila ih je Poslovna udruga koju su činili Hidroelektra Niskogradnja d.d., Viadukt d.d., Konstruktor Inženjering d.d. i Strabag AG.
Građevinski radovi obuhvaćali su dogradnju glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnju čvorišta Diračje i Orehovica, izgradnju čvorišta Rujevica, zatvoreni sustav odvodnje i barijere za zaštitu od buke.
Na zaobilaznici su probijena četiri tunela: Trsat, Katarina, Škurinje I i Škurinje II ukupne dužine 2022 metra, a od ukupne duljine dionice 8,856 km, gotovo 30% radova odnosi se na izgradnju mosta Rječina, vijadukta Katarina i Mihačeva Draga, podvožnjaka Škurinje, nadvožnjaka Kozala i nadvožnjaka u čvorištu Škurinje i Rujevica. Dovršetkom izgradnje obilaznice grada Rijeke te puštanjem u promet ove važne prometnice u punom profilu značajno će se smanjiti prometne gužve.
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je kazala da nije tajna da se „Grad Rijeka i Vlada vole javno“ budući da je ona u posljednjih pet mjeseci često boravila u Rijeci. Pri tom nije važno tko kojoj stranci pripada nego je važno da se ostvaruju projekti, kazala je Kosor.
Gradonačelnik Obersnel je naglasio da je nakon 30 godina konačno završen jedan od najvažnijih projekata riječkog prometnog pravca. Obersnel je zahvalio svima koji su doprinijeli dovršetku izgradnje ove važne prometnice izrazivši nadu da će nam početak iduće godine donijeti dovršenje podjednako važne ceste D-404 koja iz riječke luke vodi izravno na zaobilaznicu kao i otvaranje radova na cesti D 403 koja je važna za budući razvoj Luke Rijeka. Za vrijeme govora gradonačelnika Obersnela dogodio se neugodni incident kada ga je povicima ometao i vrijeđao Mićo Antolović protestirajući ovaj put zbog toga što nije izgrađen čvor Kozala.
Kako je u svom govoru naglasio župan Komadina, budući da je Rijeka važan razvojni resurs Hrvatske u prometnom, lučkom i turističkom smislu, izgradnja južnog kolnika riječke obilaznice pozitivno će utjecati na razvoj gospodarstvo u cjelini. Komadina je kazao da još preostaje izgradnja dionice Sv.Kuzam – Križišće.
Ministar Kalmeta je kazao da je ovo jedna od najtežih i najskupljih cestovnih dionica u Hrvatskoj te najavio skoro dovršenje ceste D 404 kao i početak gradnje ceste D 403. Kalmeta je zahvalio gradonačelniku Obersnelu i županu Komadini na „poticaju“ kojeg su mu davali da se ova cesta dovrši. Pri tom je vjerojatno mislio na razglednice riječke zaobilaznice zagušene prometom koje mu je dnevno slao riječki gradonačelnik, a znakovito je i da su gostima na otvaranju danas dijeljene razglednice gotove zaobilaznice.
Tehničke karakteristike Južnog kraka
Na riječkoj obilaznici izveden je zatvoreni sustav odvodnje pa se sva voda s kolnika odvodi do separatora gdje se odvija taloženje krutih čestica i odvajanje masnoća, a pročišćena voda odvodi u sustav gradske kanalizacije. Blizina izvorišta pitke vode Zvir iz kojega se napaja grad Rijeka i bliža okolica nametnula je vrlo stroge kriterije zaštite okoliša budući da južni kolnik obilaznice Rijeke prolazi jednim dijelom kroz zonu zaštite izvorišta Zvir, pa je kao dodatna zaštita na potezu od nadvožnjaka Kozala do mosta Rječina postavljen je betonitni tepih.
Na potezu od čvora Diračje iz smjera Opatije, do nadvožnjaka Kozala na dionici Škurinje - Orehovica postavljeni su zidovi za zaštitu od buke u duljini 10.550 m.
Solarna elektrana na riječkoj zaobilaznici
Na dijelu trase između vijadukta Mihačeva Draga i nadvožnjaka Kozala u duljini od 352 m umjesto zidova, zaštita od buke čini čelična tunelska konstrukcija na južnom, novom kolniku. Konstrukcija je jednim dijelom obložena solarnim panelima koji tvore sunčanu elektranu instalirane snage 30 kW.. Sustav se sastoji od solarnog polja ukupne duljine 330 m, podijeljenog u 8 zasebnih cjelina. Proizvodnja svake cjeline je neovisna. Samo oni dijelovi koji su zasjenjeni ne proizvode električnu energiju.
(I.N.)