Rekapitulirajući godinu koja se polako približava kraju gradonačelnik Vojko Obersnel je naglasio da ju je obilježila kriza koja je utjecala na naše živote na privatnom, društvenom i gospodarskom planu. Međutim kada se sagleda razina investicija koje su i u ovakvim otežanim uvjetima realizirane onda se ipak dobiva drugačija slika. Očekivali smo i nadali se da će ova godina biti lakša bolja, no unatoč svim izazovima, uspjeli smo zadržati investicijski ciklus kroz projekte financirane i realizirane iz proračuna Grada ili kroz komunalna i trgovačka društva.

U ovoj godini su samo investicije u velike projekte dosegle iznos od preko 200 milijuna kuna. Tako je u sustave vodoopskrbe i odvodnje na području Rijeke i jednim dijelom okolnih općina i gradova utrošeno 55 milijuna kuna. Energo je u razvoj plinske mreže investirao preko 14 milijuna kuna, a kada se tome pridoda iznos koji će se utrošiti za plinsku stanicu za stlačeni prirodni plin koja se gradi za potrebe novih autobusa javnog prijevoza i koja će biti gotova do kraja siječnja 2013., onda se taj iznos penje na 20 milijuna kuna. Autotrolej je investirao u nabavku 21 novog autobusa na stlačeni prirodni plin, odnosno 11 zglobnih i deset solo autobusa koji su se pokazali izuzetno uspješnim za povezivanje dijelova grada s manjom frekvencijom putnika. Dio postojećih autobusa također je moderniziran pa je u deset autobusa ugrađena klima, a u drugih deset su ugrađena sjedala sa pojasevima za vezivanje, čime je Autotrolej povećao broj autobusa koji mogu prevoziti djecu u organiziranom prijevozu. Ukupna vrijednost svih ovih investicija je 21 milijun kuna.

KD Kozala je investiralo u daljnja širenja groblja, naročito na području Drenove, za što je ukupno utrošeno nešto više od 6 milijuna kuna. Rijeka promet je u izgradnju garaže u Barčićevoj, izgradnju parkirališta Podpinjol te za otkup dijela zemljišta za izgradnju autobusnog kolodvora investirao oko 10 milijuna kuna. Za izgradnju i uređenje gradskih prometnica iz proračuna je investirano nešto više od 47 milijuna kuna. Kada se tome pridoda 6 milijuna kuna, koliko je Grad investirao u izgradnju OŠ Srdoči kao i sredstva utrošena za pripremu projektiranje i početak gradnje stanova POS-a te 4 milijuna kuna za izgradnju poduzetničke zone Bodulovo, dolazimo do iznosa od ukupno 200 milijuna kuna, što je zavidna brojka kada govorimo o investicijama za godinu u kojoj smo se suočili sa problemima i krizom. Tomu treba pridodati i sredstva za manje investicije i redovno održavanje čime se iznos investicija penje na 250 milijuna kuna odnosno na gotovo četvrtinu proračuna , rekao je gradonačelnik. Tim se investicijskim ciklusom povećava komunalni standard građana i osigurava posao poduzetnicima.

Kada se tom iznosu pridodaju sredstva velikih projekata državnog značaja financiranih sredstvima Vlade RH, poput ugovora za izgradnju zagrebačke obale vrijednog 70 milijuna Eura ili netom završenog projekta ujednačavanja napona na pruzi Rijeka – Moravice, odnosno Šapjane u iznosu 637 mil kuna može se reći da su, unatoč krizi znatna sredstva investirana na području Rijeke.

Obersnel je kazao kako je opredjeljenje za takav investicijski ciklus dobro i da s njime treba nastaviti pa je u tom smislu planiran proračun kao i investicijske aktivnosti za iduću godinu, kojih će biti još više, s obzirom na planirane zahvate na području vodoopskrbe, nastavka plinifikacije, daljnje izgradnje Sveučilišta i produžetka Sveučilišne avenije te radove vezane uz Poticanu stanogradnju, za koju će biti utrošeno više od 25 milijuna kuna.

To je uostalom i uloga javnog sektora u ovakvim vremenima, da investicijskim ciklusom pokuša ublažiti nedostatak investicija privatnog sektora koji je najosjetljiviji za pojačana ulaganja u vremenima krize. No, da se ipak može pokazalo je ulaganje Jadran galenskog laboratorija koji se odlučio za investiciju vrijednu 40 milijuna eura u objedinjavanje poslovanja na području Svilnog, kazao je Obersnel.

Obersnel je prokomentirao i prozivke o nedostatnoj brizi Grada Rijeke za beskućnike te iznio podatak o preko 700.000,00 kuna, koliko je kroz različite pozicije iz proračuna utrošeno za osiguranje uvjeta života za naše sugrađane koje možemo smatrati beskućnicima. Grad nije samo u tom kontekstu pokazao socijalnu osjetljivost, nego je prije donošenja zakonskih rješenja čvrsto definirao svoju politiku u rješavanju ovih socijalnih problema. Podsjetio je da se zbrinjavanjem beskućnika bavi nekoliko organizacija, između ostalog i Grad Rijeka koji upravlja objektima tzv. nužnog smještaja, u kojem je u ovom trenutku smješteno preko 400 ljudi koji su tamo našli svoj krov nad glavom. Samo u ovoj godini tamo je smješteno 14 novih osoba, od koji je pet došlo iz prihvatilišta Ruže sv. Franje. Zbrinjavanjem beskućnika bavi se i udruga Terra s kojom Grad dugi niz godina surađuje između ostalog i na problemu beskućnika. Postoji i dogovor s Centrom za socijalnu skrb i Crvenim križem o tome kako postupiti s beskućnicima u slučaju nepovoljnih meteoroloških uvjeta, a s njima su osigurani dostatni kapaciteti za eventualne potrebe interventnog smještaja . Na tome se nije stalo, jer je ove godine dodijeljeno nekoliko prostora bez naknade za potrebe socijalne samoposluge i projekta banke hrane, a pokrenut je i projekt otvaranja još jednog prihvatilišta u suradnji s udrugom Oaza koje se upravo uređuje i koji će biti otvoren početkom iduće godine u Grohovčevoj ulici. U tom se prostoru neće samo brinuti o smještaju nego voditi psihosocijalni program reintegracije ljudi iz prihvatilišta. Samo opremanje tog prostora veličine 200m2 iznosit će oko 200.000,00 kuna, a radovi bi trebali biti gotovi u siječnju, kazao je gradonačelnik.

Obersnel je naglasio da je imao potrebu to iznijeti s ciljem da se ne manipulira s činjenicom oko politike Grada kada su u pitanju beskućnici. „To je posao koji se odrađuje profesionalno i kojeg Grad ne želi niti može raditi bez potpore za to nadležnih institucija, prije svega Centra za socijalni rad i Crvenog križa. Svatko tko se želi baviti humanitarnim radom dobro je došao, međutim humanitarni rad podrazumijeva jedan kriterij no kada se radi o proračunskim sredstvima i profesionalnom pristupu onda se to mora odvijati po pravilima struke i uz tretman Centra za socijalnu skrb, što Grad već godinama odrađuje kroz čitav niz aktivnosti“, rekao je gradonačelnik.

Gradonačelnik je sugrađanima zaželio da novogodišnje blagdane provedu u svečarskom raspoloženju i pozvao svih da se pridruže zajedničkom dočeku Nove godine na Korzu, uz program koji će zadovoljiti različite ukuse, a u kojem će nastupiti riječki Mandrili, Denis&Denis i zagrebački Psihomodo pop.