Odgovor

Točno je kako je zapadno područje grada Rijeke i zaobalni dio područja Urbane aglomeracije Rijeka pokriven uslugom željezničkoga prijevoza koji se odvija na pruzi Rijeka-Ljubljana i koji, uvjetno, možemo nazvati prigradskom željeznicom. Prema važećem voznom redu Hrvatskih željeznica, Putnički prijevoz, za razdoblje od 12. prosinca 2021. do 10. prosinca 2022. godine putnicima je na raspolaganju željeznička linija Rijeka-Šapjane-Ilirska Bistrica i obrnuto koja, osim ishodišno-odredišnih, uključuje i ukrcaj, odnosno iskrcaj putnika na željezničkim postajama Krnjevo, Opatija-Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Permani i Šapjane. Neovisno o nazivu linije, iz voznoga reda je vidljivo kako do Ilirske Bistrice prometuju samo putnički vlakovi koji polaze iz Rijeke u 11:50 i 20:40, dok vlakovi s polascima u 6:10, 10:56, 12:33, 14:40, 16:33 i 19:15 kao krajnje odredište imaju postaju Permani. Slično je i s povratnim vožnjama, odnosno putnički vlakovi iz Ilirske Bistrice za Rijeku polaze samo u 8:15 i 17:03, a ostali vlakovi za Rijeku polaze iz Permana u 6:54, 11:43, 13:18,15:25,17:20 i 20:00. Putovanje na ukupnoj dionici Rijeka-Permani traje prosječno 36 minuta, a kako je vidljivo, u svakom smjeru dnevno se odvija po osam vožnji.

lako je široj javnosti manje poznato, slično rješenje prijevoza željeznicom funkcionira i na istočnoj strani grada Rijeke i zaobalnom području Urbane aglomeracije Rijeka koje je pokriveno prugom Rijeka-Zagreb. Za potrebe putničkoga prijevoza, na ovoj su pruzi uspostavljene i koriste se postaje Sušak-Pećine, Škrijevo, Meja, Melnice, Plaše i Zlobin, a u nastavku do Delnica i postaje Drivenik, Lič, Fužine i Vrata. Prijevoz putnika odvija se putničkim vlakovima koji prometuju na liniji Rijeka-Moravice-Ogulin s polascima iz Rijeke u 5:30 (ne vozi od 23. lipnja-2. rujna), 7:35, 11:53 (ne vozi od 23. lipnja-2. rujna), 15:23 i 19:30, i liniji Rijeka-Ogulin-Oštarije-Karlovac-Zagreb, Glavni kolodvor s polaskom iz Rijeke u 13:58. U povratnom smjeru iz Ogulina, vlakovi dolaze u Rijeku u 6:35, 8:24,16:28 (ne vozi od 23. lipnja-2. rujna) i 18:19, a putnički vlak iz Zagreba u 12:43. Prosječno trajanje putovanja od Rijeke do postaje Zlobin, kao krajnje točke riječke aglomeracije i obrnuto iznosi najviše 43 minute, a od Rijeke do Škrljeva svega 15 minuta. Međutim, već putovanje od Delnica doRijeke i obrnuto traje znatno duže, odnosno oko 75 minuta. Radi što cjelovitiji informacije, Grad Rijeka od Hrvatskih željeznica zatražio je podatke o broju putnika na navedenim postajama, ali ga, nažalost, unutar roka za dostavu ovoga odgovora, nismo dobili.

Ipak, iz navedenog je vidljivo kako je istočno gravitacijsko područje pokriveno sa šest vlakova u svakom smjeru, a osim slabije frekvencije u odnosu na zapadno gravitacijsko područje, uočljiva je i slabija prilagođenost voznoga reda radnom vremenu gospodarstva i institucija.

Za istaknuti je kako se korisnici željezničkih linija na istočnom gravitacijskom području i izvan njega nisu obraćali gradu Rijeci sa zamolbom da se pomogne ili posreduje oko povećanja broja linija ili usklađenja voznoga reda. Realno je pretpostaviti kako je trasa brze cesta od gradskog središta Rijeke do priključka na Jadransku magistralu i Krčki most, a u smjeru Gorskog kotara Autocesta Rijeka-Zagreb, omogućila znatno kraće, ali i jednostavnije putovanje osobnim prijevozom u odnosu na željeznički i javni autobusni prijevoz, što se odrazilo i na prijevoznu potražnju potonjih oblika prijevoza. Primjerice, dionica pruge od Škrljeva do Ziobina zaobilazi skupinu naselja na potezu Krasica-Praputnjak-Meja-Hreljin, pa korištenje željeznice pretpostavlja i prijevoz osobnim vozilom do postaja koje nemaju kapacitet za prihvat prometa u mirovanju, a uz to nisu pokrivene javnim prijevozom, pa ni, primjerice, postaja Škrijevo, koja je od težišta radne zone Bakar udaljena oko tri kilometra.

Sve navedeno nije razlog za odustajanje od promocije i planiranja razvoja putničkog prijevoza željeznicom, ali je potrebno istaknuti makar neke pretpostavke o kojima ovisi okretanje potencijalnih korisnika ovomu sustavu prijevoza. Drugim riječima, poboljšanja voznoga reda i povećanje frekvencije mogu utjecati na mjestimično pojačani interes korisnika, ali ne i na promjenu navika u odabiru prijevoznoga sredstva, ukoliko se istodobno ne rješavaju i drugi aspekti multimodalnog prijevoza. Upravo iz ovih razloga, projektnom dokumentacijom za izgradnju drugog kolosijeka i rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pruzi škrijevo-Rijeka-Permani obuhvaćena je i rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih postaja, kako bi odgovarale različitim potrebama putnika i mogle odgovoriti potrebama intermodalnog prijevoza.

S poštovanjem.
Gradonačelnik
Marko Filipović