Članica Gradskog vijeća Iva Rinčić je, temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke, postavila pitanje:
Cijenjeni gradonačelniče,
molim da mi temeljem članka 67. stavka 1. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 29/09, 14/13 i 22/13-ispr. i „Službene novine Grada Rijeke“ broj 10/17, 14/18, 2/19-pročišćeni tekst, 2/20, 3/21), odgovorite na pitanje u nastavku.
Na prezentaciji o revitalizaciji riječkih tržnica održanoj 7. rujna 2023. između ostalog se više puta spomenulo kako su iznesenom prijedlogu „prethodile brojne analize“. Zanima me o kojim je analizama riječ i koji su dobiveni podaci, temeljem kojih ste izradili spomenuti prijedlog o budućnosti riječkih tržnica.
Unaprijed zahvaljujem
Iva Rinčić
nezavisna vijećnica
Odgovor
Svaki poslovni subjekt, uključujući i Trgovačko društvo Rijeka plus d.o.o. ima zakonsku obvezu izrade poslovnih i financijskih izvještaja i analiza. Od preuzimanja upravljanjem tržnicama od strane Rijeka plusa d.o.o 1.srpnja 2017.godine poslovanje se analizira na dnevnoj, mjesečnoj, kvartalnoj i polugodišnjoj razini. Tako se provodi sljedeće:
- Analiza gotovinskog dnevnog zakupa prema mjesecima i godinama poslovanja tržnica kao i analiza prihoda tržnica,
- Regionalna zastupljenost korisnika na tržnicama i pravni oblik korisnika na tržnicama,
- Analiza korisnika prema kategoriji prodajnih artikala te
- Analiza zastupljenosti prema mikrolokacijama na tržnicama.
Nadalje, izrađuju se i naturalni, odnosno nevrijednosni pokazatelji i obavlja klasična financijska analiza stvarnih troškova tržnice na polugodišnjoj bazi te se isto revidira na godišnjoj razini. Sve relevantne analize, zajedno sa grafičkim prikazima, na temelju kojih je izrađen prezentirani prijedlog, sadržane su i u prezentacijama koje su predstavljene 7. rujna ove godine, u prostorijama Grada Rijeke.
Temeljem spomenutih analiza utvrđeni su osnovni problemi poslovanja tržnica u Rijeci, a radi dobivanja šire slike problema poslovanja na tržnicama općenito u Republici Hrvatskoj analizirani su i programi i strategije Udruge Hrvatskih tržnica, strukovne udruge čiji su članovi i trgovačka društva koja obavljaju komunalnu uslugu javnih tržnica na malo, što je također predstavljeno u prezentaciji 7. rujna.
Potencijalna rješenja i prijedlozi, a kako bi bili što kvalitetniji, moraju biti temeljeni na stvarnom stanju u okruženju. Stoga je naveden primjer PLACe marketa koji se održava u Zagrebu i Splitu te primjeri u usporedivim mediteranskim zemljama, odnosno primjer talijanskih tržnica (Eataly) i nama najbliže tršćanske tržnice, kao i La Boquerie u Barceloni, kao i niz pozitivnih primjera prenamjena tržnica u svijetu. Ovdje se prvenstveno misli na iskustvo food courta, tematskih radionica, te različitih gastronomskih usluga, kako bi se osigurali dodatni pozitivni učinci i privukle ciljane skupine, a sve u harmoniji s ostatkom tržnice.
Iz navedenih analiza proizlaze podaci koji su temelj za daljnje prijedloge, poput izmjene plana prodajnih mjesta, cjenika, radnog vremena i novih sadržaja u sinergiji sa svim zainteresiranim sudionicima. Za istaknuti je da je za ostvarenje koncepta potrebno izmijeniti Opće uvjete uz prethodnu suglasnost Gradskog vijeća, kao i akte Rijeka plusa, kao upravitelja tržnica.
U svakom poslovanju, pa tako i TD Rijeka plus d.o.o., prikazani pokazatelji i dobiveni podaci iznimno su važni za praćenje poslovanja te uočavanje dijelova procesa u kojima je potrebno reagirati ili donositi prijedloge za poboljšanje poslovnog procesa, kao što je to u slučaju i prijedloga revitalizacije riječkih tržnica. Sve navedeno poduzeto je vodeći računa o sadašnjim i budućim zakupcima, Gradu i njegovim građanima te posjetitelja tržnice, već odavno valorizirane kao vrijedne turističke i kulturne mikrolokacije.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Marko Filipović