Prometno povezivanje grada iznutra i prema okolini i susjedstvu od presudnog je značaja za njegovo društveno i gospodarsko funkcioniranje, a ponajviše za njegov odnos prema okolišu i prostoru.

Zbog specifičnog geografskog položaja, Rijeka ima ograničene mogućnosti prostornog razvoja koje diktiraju i izazove u upravljanju gradskim prometom, kako javnim, tako i privatnim.

Stoga su prometni izazovi s kojima se Rijeka susreće iznimno su veliki.

Rijeka bi 2030. trebala biti grad učinkovitog i čistog gradskog prometa, koji joj omogućuje funkcioniranje u gospodarskom i društvenom smislu. Upravo zbog sjajnog položaja na Jadranu, kao i dobre prometne povezanosti sa Zagrebom, Ljubljanom i Trstom, istovremeno, Rijeka ima uvijek aktualne gospodarske mogućnosti. Velik je izazov u sljedećih 10 godina promisliti optimalne uvjete za razvoj održivog gradskog prometa.

Teme obuhvaćene ovim područjem su:

  • Gradski cestovni promet,
  • Gradski javni promet
  • Biciklizam
  • Pješaci,
  • Alternativni oblici prometa,
  • Održivost prometa,
  • Razvoj željeznice,
  • Razvoj Luke,
  • Integracija različitih oblika prometa i
  • Ostalo

Radionica sa stručnom javnošću

Radionice strateškog planiranja razvoja Rijeke do 2027. godineRadionica “Kretati se Rijekom 2030” održana u Rijeci 10.11.2020. planirana je i realizirana kao integralan dio procesa strateškog planiranja razvoja Grada Rijeka za nadolazeće razdoblje, kao i za potrebe prikupljanja stavova ključnih dionika za potrebe izrade Plana razvoja Grada Rijeke 2021.-2027.

Radionica je bila fokusirana na analizu postojećeg stanja prometne slike Rijeke iz perspektive uključenih dionika, definiranje vizije Rijeke do 2030. godine iz perspektive riječke Luke, željeznice, zračne luke, javnog prijevoza i mobilnosti unutar Grada, te, konačno, definiranje poteza i projekata koje je nužno provesti kako bi se definirana vizija mogla realizirati. Navedene teme su u formi grupnog rada i diskusije obrađene kroz tri pitanja koja su se odnosila na:

  • izazove i potrebe u odnosu na temu
  • vizija i prilike za razvoj područja i
  • prepoznati ključne projekti i aktivnosti za postizanje željenog smjera razvoja

Ključni izazovi i prilike za Grad Rijeku definirani su sukladno podtemama radionice. U kontekstu Riječke Luke, jasan je značajan investicijski potencijal koji ona ima, te se glavna prepoznata prilika odnosi na potencijal riječke luke kao “core porta” Mediteranskog koridora i benefite za riječko i  hrvatsko gospodarstvo kojem puno iskorištavanje tog potencijala može donijeti.

U kontekstu željeznice i zračne luke,  ključni izazovi odnose se na nedostatnost postojeće infrastrukture koju je potrebno dograditi ili obnoviti, nepovezanost s ostalim modalitetima prijevoza, te na nužnost iskorištavanja postojećih potencijala što je dijelom ostvarivo provedbom projekata koji su već pokrenuti.

Konačno, u kontekstu javnog prometa i mobilnosti u gradu prepoznati izazovi vezani su za nedovoljnu prilagođenost javnog prijevoza putnicima, nedovoljne kapacitete (resursne i infrastrukturne), nepovezanost različitih modaliteta prijevoza te nepostojanje dovoljnih podataka o svim segmentima prometa za potrebe njegovog optimiziranja. Definirane vizije prometa u Gradu Rijeci 2030. godine se, unutar svih podtema, odnosilo na kreiranje intermodalnog, povezanog i putnicima prilagođenog prometnog sustava, baziranog na ekološki prihvatljivijim tehnologijama koje će omogućiti veću točnost i veći stupanj fleksibilnosti u prepoznavanju i zadovoljavanju potreba putnika.

Vizija daljeg razvoja lučkih potencijala u Rijeci je jačanje konkurentnosti riječke luke na globalnom tržištu putem integracije prometnih sustava i razvoja novih terminala. Zbog nedostatka prostornih kapaciteta za širenje lučkih kapaciteta na području Grada Rijeke, potrebno je razvijati i projekt novog lučkog terminala u Omišlju na otoku Krku i projekt novog mosta Krk-kopno koji bi omogućio i željeznički promet.

Vizija željeznice i zračne luke odnosi se na njihovo značajnije uključivanje u promet Grada Rijeke, te ostvarivanje lokalne povezanosti željeznicom i globalne povezanosti zračnim putem, dok se ključni projekti i potezi potrebni za ostvarivanje ove vizije odnose na održavanje i unaprjeđenje postojeće infrastrukture, ali izgradnje nove, poput, primjerice, novog mosta kojim bi se Krk cestovnim i željezničkim putem povezao s kopnom, kao i integraciju ovih vidova prometa u cjeloviti prometni sustava Grada.

Radionice strateškog planiranja razvoja Rijeke do 2027. godine

Konačno, iz perspektive javnog prijevoza i mobilnosti u gradu vizija se odnosi na uspostavljanje cjelovitog, intermodalnog, ekološki prihvatljivog i putnicima prilagođenog prometnog sustava koji će objedinjavati sve dostupne, ali nove planirane modalitete transporta unutar grada, a koji će motivirati putnike na korištenje javnog prijevoza umjesto korištenja osobnih automobila. Kako bi se ovo ostvarilo, definiran je niz projekata i poteza koje bi trebalo provesti, a koji uključuju organizacijsko povezivanje svih prometnih opcija unutar grada, infrastrukturne zahvate poput rezerviranja prometnih traka za potrebe javnog prijevoza, izgradnje i uspostavljanja punktova na kojima će se postojeće prometne opcije spajati (spajanje sa željeznicom ili cestovnim prometom u vidu park&ride lokacija), provedbe informatizacije sustava javnog prijevoza, ali i uvođenje novih, alternativnih vidova prijevoza prilagođenih Rijeci. Ključni zaključak radionice odnosi se na specifične prometne potencijale koje Rijeka ima na temelju svoje jedinstvene pozicije, ali i izazove koji proizlaze iz geografske konfiguracije terena na kojem se nalazi. Iako se suočava s izazovima koji su usporedivi s brojnim drugim gradovima, na području Rijeke oni su dodatno naglašeni svim ovim specifičnostima.

Definirane vizije po opisanim podtemama su, iako generirane iz perspektiva niza različitih dionika, jasno ukazivali postojanje potrebnog know-how, te na želju i potrebu za integracijom niza različitih prometnih opcija s ciljem veće prilagodbe građanima i posjetiteljima, dok su opisani projekti koje je potrebno provesti za realizaciju definiranih vizija redom međusobno kompatibilni, te će se njihovom realizacijom ostvariti i niz drugih sinergijskih učinaka.

SUDIONICI NA RADIONICI SU BILI:

  • Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka
  • dr. sc. Robert Maršanić, ravnatelj županijske uprave za cesta PGŽ
  • Alberto Kontuš, direktor Autotroleja
  • sc. Željko Smojver, Direktor društva Rijeka Plus
  • Spomenka Mičetić, direktorica društva Rijeka promet
  • Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka
  • Željko Tulić, voditelj HŽ regionalne jedinice Rijeka
  • Ivica Gerechtshammer, rukovoditelj PJ AK prodaje (Autotrans/Arriva)
  • Boris Rosanda, član uprave društva Transagent