Prije početka sjednice minutom šutnje odana je počast nedavno iznenada preminuloj gradskoj vijećnici Mirjani Jukić. S obzirom na to da stranke s liste Akcija mladih-Živi zid-Snaga-Alternativa s koje je vijećnica Jukić izabrana u Gradsko vijeće nisu dostavile prijedlog, nije imenovana njezina zamjena.

Vezano uz usklađivanje s odredbama novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, donesene su Odluka o komunalnoj naknadi, Odluka o komunalnom doprinosu te Odluka o komunalnom redu.

Gradsko vijeće raspravljalo o odlukama vezanim uz komunalno gospodarstvo

Izmjene broja, područja i koeficijenata zona za izračun komunalne naknade

Najviše se raspravljalo o prijedlogu Odluke o komunalnoj naknadi, koji je temeljen na prijedlogu predloženom u ožujku  2018. godine, a koji Gradsko vijeće tada nije prihvatilo. Na području grada određeno je šest zona za stambene i garažne te šest za poslovne i proizvodne prostore, ovisno o opremljenosti komunalnom infrastrukturom, a područja zona određena su prema granicama mjesnih odbora. Temeljem nove odluke nekima će se naknada smanjiti, a drugima povećati, pa tako za stan veličine 65 m² mjesečni iznosi variraju od smanjenja od 1,3 kune (Srdoči) do povećanja od 16,25 (Trsat).

Kako je u uvodnom dijelu istaknula pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, iznosi komunalne naknade nisu se mijenjali od 2001. godine, dok je  međuvremenu značajnim ulaganjima  povećan opseg komunalne infrastrukture, za čije održavanje je potrebno osigurati i dodatna sredstva.

Prema zakonu, prva zona je područje jedinice lokalne samouprave koje je najbolje uređeno i opremljeno komunalnom infrastrukturom, a za to područje koeficijent zone najviši i iznosi 1,00. Prva zona obuhvaća samo područje Korza. Za razliku od prošlogodišnjeg prijedloga, a temeljem današnjeg amandmana gradonačelnika, djelomično su izmijenjene zone, pa je tako Pašac iz treće prešao u petu zonu, a Orehovica, Svilno, Sv. Kuzam i Draga prešli su iz četvrte u petu zonu.

Odluka o komunalnoj naknadi usvojena je s 19 glasova za (Klub vijećnika SDP – LABURISTI – SDSS, Klub HSU – IDS, Klub PGS, Klub HNS i nezavisni vijećnik Marinko Koljanin), tri vijećnika Kluba vijećnika Liste za Rijeku bila su protiv, dok vijećnici HDZ-a, Akcije mladih i Mosta nisu bili prisutni u vijećnici prilikom glasovanja o ovoj točki dnevnog reda.

Vijećnica Petra Mandić (Most) te vijećnik Zvonimir Peranić iz Kluba vijećnika Liste za Rijeku podnijeli su amandmane kojima su predložili niže koeficijente, no njihove prijedloge Gradsko vijeće nije prihvatilo. Dok je vijećnica Mandić istaknula kako u kontekstu visokih troškova života u Rijeci smatra svako značajnije povećanje nameta bilo koje vrste neopravdanim, vijećnik Peranić predložio je korekciju prijedloga na način da bi ukupni iznos komunalne naknade ostao na dosadašnjoj razini, odnosno ne bi došlo do prosječnoga poskupljenja od 12 posto.

Vijećnik Josip Ostrogović istaknuo je kako klub HDZ-a neće podržati prijedlog Odluke o komunalnoj naknadi, koji rezultira povećanjem komunalne naknade za veliku većinu građana. Istaknuo je kako se tvrdi da nedostaje sredstava za projekte komunalne infrastrukture, a s druge strane se sredstva komunalne naknade, prema nalazu državne revizije, koriste nenamjenski. Nastavljajući se na vijećnika Ostrogovića, vijećnik Tihomir Čordašev je u ime kluba Akcija mladih-Živi zid istaknuo kako je nelogično da se predlaže da stanovnici Pašca ili Svilna plaćaju veću komunalnu naknadu nego stanovnici Bivija.

Klubovi PGS-a te SPD-Laburisti-SDSS podržali su novu odluku, smatrajući kako se u proteklih 18 godina, od kada je posljednji put mijenjan iznos naknade, izgradila značajna komunalna infrastruktura, što je dovelo i do povećanih troškova održavanja. Vijećnik SDP-a Vojko Braut te vijećnica HNS-a Morana Jokić istaknuli su kako će, primjeni li se bilo koja metoda, netko osjećati zakinut, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio kako je istina da je područje Bivija ili Marčeljeve drage uređeno, ali da Mjesni odbor Kantrida također i dio Turna, koji je potpuno komunalno neuređen, a podjela zona po mjesnim odborima izvršena je ovisno o neophodnim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu.

Odluka o komunalnom doprinosu i Odluka o komunalnom redu usvojene su jednoglasno.

Dugotrajna rasprava o stanju u Autotroleju

Izvješće o stanju o Autotroleju podnijeli su direktor Autotroleja Alberto Kontuš i Željko Smojver, direktor Rijeka plusa, tvrtke zadužene za održavanje voznog parka gradskog javnog prijevoznika. Kontuš je istaknuo kako je glavni problem Autotroleja nedostatak vozača, kojih je na kraju godine bilo 313 u odnosu na planskih 363. Neovisno o nedostatku vozača, u 2018. godini je odrađeno 8,9 milijuna ugovornih kilometara u javnom prijevozu, ali uz brojne prekovremene sate i neiskorištene godišnje odmore. Kad je krajem protekle godine u mirovinu iznenada otišlo 15 vozača, postalo je vrlo teško realizirati ugovorene kilometre, što je dovelo do privremenog smanjenja gradskog i prigradskog voznog reda. U prvih devet mjeseci protekle godine došlo je do pada broja korisnika pokaznih i pojedinačnih karata te smanjenja komercijalnih prihoda, pa je ukupni pad prihoda od prodaje iznosio 3,2 milijuna kuna, čime se nastavlja negativan trend posljednjih pet godina, kada su – uz nepromijenjene cijene usluga – prihodi od prodaje smanjeni za 12 milijuna kuna.

Kadrovskih problema ima i Rijeka plus, budući da je služba održavanja zbog otvorenosti EU tržišta suočena s trendom odljeva kvalificirane radne snage. Kako je kazao direktor Smojver, do sada provedene stimulativne mjere nisu polučile rezultate.

Autrotrolej raspolaže s ukupno 173 autobusa čija je prosječna starost preko 12 godina dok prosječna kilometraža po vozilu iznosi 585.000 kilometara. Čak 89 vozila ima blizu 1.000.000 prijeđenih kilometara, što ukazuje na potrebu za intenzivnijim održavanjem vozila. Godišnje se ostvari 77.000 radnih naloga za kontrolu ispravnosti vozila i servisiranje/popravak, a statistika pokazuje kako se broj radnih naloga na približno istoj razini kao prethodne godine.

Smojver: vozila Autotroleja sigurna za prijevoz

Tijekom 2018. godine evidentirano 8 incidentnih situacija u kojima je došlo do samozapaljenja motornog prostora autobusa i jedna incidentna situacija u kojoj je došlo do samopokretanja autobusa uslijed kvara na ručnoj kočnici.
„Osvrtom na posljednje incidentne situacije uzrokovane samozapaljenjima autobusa, a sa kojim je upoznata svekolika javnost, želimo odgovorno i transparentno iznijeti da je svaki slučaj nastanka požara na vozilima potkrijepljen nalazima sudskog vještaka strojarske i prometne struke, u kojima je jasno iznijeto da da niti jedan od požara nije nastao kao posljedica ljudskog faktora izazvanog nemarnim, nestručnim ili neprofesionalnim održavanjem,“ kazao je Smojver, dodajući: „Prije svega, želimo odgovorno poručiti svim korisnicima javnog gradskog prijevoza da su vozila KD Autotroleja sigurna za prijevoz te da svako vozilo, svakodnevno i bez izuzetaka sukladno Pravilniku o tehničkim pregledima i propisanim pravilima i procedurama, prolazi kontrolu ispravnosti od stručno kvalificiranog osoblja te da se isto pušta u promet isključivo nakon što je obavljena višestruka kontrola od strane nadležnih službi,“ poručio je Smojver.

U prva dva mjeseca 2019. godine nastavljena je operativna i financijska stabilizacija Autotroleja. Od početka godine do sredine veljače zaposleno je 8 vozača, pretežno umirovljenika, tako da je sadašnje stanje 321. Prikupljeno je pedesetak kandidata za program prekvalifikacije i doškolovanja. Potpisan je aneks kolektivnog ugovora kojim se stimulira i nagrađuje rad vozača te destimulira odlazak na bolovanje. U cilju osnovnog strateškog cilja za 2019. godinu – konsolidiranja društva, na način da se maksimalno usmjere svi resursi na poboljšanje usluge javnog prijevoza, ne ugovaraju se novi komercijalni poslovi, a u dogovoru s Gradom Rijekom kao većinskim vlasnikom razmatra se mogućnost povećanja plaće vozača, koje su u bruto iznosu za 12% manja od hrvatskog prosjeka te servisera, čija je prosječna bruto plaća za 22% manja od hrvatskog prosjeka.

U pogledu osiguranja dovoljnog broja tehnički ispravnih vozila, društvo je preuzelo aktivnost Kontrole ispravnosti vozila te je pokrenut „pilot projekt“ preuzimanja „malih popravaka do 1 sat“ od Rijeka plusa na Autotrolej, a sve u cilju rasterećenja servisa za velike popravke.

Nadalje, u rujnu 2019. godine očekuje se nabava novih 22 autobusa, a zadnjem kvartalu 2020. godine očekuje se nabava dodatnih 32 novih autobusa, sve putem EU fondova. Dolaskom novih autobusa rashodovat će se šezdeset najstarijih autobusa pa će vozni park Autotroleja brojati 160 vozila. Realizacijom navedenih nabava obnovit će se gotovo trećina voznog parka čime će se značajno smanjiti prosječna starost vozila, poboljšati uvjeti za obavljanje djelatnosti prijevoza te smanjiti troškovi održavanja.

Odgovarajući na vijećnička pitanja, gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako nema mjesta za paniku – nitko ne skriva da problemi ne postoje, ali se oni rješavaju.

„Donošenje nove Odluke o komunalnoj naknadi omogućit će nam da oslobodimo dio poreznog novca i usmjerimo ih u pojačane subvencije prema Autotroleju, kako bi na taj način osigurali dovoljno novca za povećanje plaća, u kontekstu mogućeg,“ kazao je gradonačelnik, ocjenjujući da su problemi s kvarovima autobusa u javnosti ispotencirani te da su se kvarovi događali i prije, kao i to da se sa sličnim problemima kao što je Rijeka nose i ostalih hrvatskih gradovi.

Uprava Autotroleja su dobile zadatak da naprave i kratkoročne i dugoročne planove prevladavanja problema. Također, izradit će se prijedlog novog sustava voznog reda na gradskim i prigradskim linijama s ciljem postizanja optimalnog odnosa cijene i kvalitete usluge. Vlasnicima će se predložiti poslovni plan sa više mogućih scenarija, koji će biti bazirani na različitim razinama opsega usluge prijevoza (različiti broj kilometara), a iz predloženog će vlasnici odabrati optimalni opseg usluge u skladu sa mogućnostima financiranja subvencije.

Prihvaćen je i prijedlog kluba vijećnika SDP-Laburisti-SDSS, kojim se zadužuje gradonačelnika da sačini analizu prometne situacije na razini grada i predloži mjere učinkovitijeg korištenja javnog prijevoza.

Izabran novi saziv Savjeta mladih Grada Rijeke

Nakon ponovljenog natječaja za izbor članova i zamjenika Savjeta mladih Grada Rijeke, izabran je novi trogodišnji saziv ovog savjetodavnog tijela Grada Rijeke, osnovanog  s ciljem promicanja i zagovaranja prava, potreba i interesa mladih na lokalnoj razini. U novi saziv Savjeta mladih izabrani su Vedran Barjašić sa zamjenikom Matteom Ristićem, Ana Čančarević sa zamjenikom Adrianom Petroševićem, Iva Davorija sa zamjenicom Tihanom Naglić, Toma Jelušić sa zamjenikom Robertom Žauharom, Hrvoje Miholjević sa zamjenicom Adelinom Kuns, Luka Pajić za zamjenikom Alessijem Maršanićem, Saša Pešut sa zamjenikom Ivom Matićem, Antonela Sabočan sa zamjenicom Tesom Soldičić, Marko Smojver sa zamjenikom Lukom Petrušićem, Iris Šoda sa zamjenikom Kristianom Volarićem te Josip Tabula sa zamjenikom Ivom Pekićem.

Novoosnovani dječji vrtići More i Sušak, koji su nastali iz zajedničke ustanove Dječji vrtić Rijeka kao posljedica zakonskih rješenja, dobili su ravnateljice, dosadašnje vršiteljice dužnosti ravnateljica. Dječji vrtić Sušak u naredne će četiri godine voditi Milena Vuletić, a Dječji vrtić More Jasna Crnčić.

Odlučivanje o prigovoru vijećnika Hrvoja Burića na stegovne mjere udaljavanja sa sjednice

Prva točka sjednice odnosila se na odlučivanje o prigovoru vijećnika Hrvoja Burića protiv stegovne mjere udaljavanja sa sjednice i udaljavanja sa sjednice u dvostrukom trajanju izrečene od strane predsjednika Gradskog vijeća Andreja Poropata na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u prosincu. Odbor za Statut, Poslovnik i propise utvrdio je kako je prigovor podnesen pravovremeno i u skladu s Poslovnikom o radu Gradskog vijeća, a u mišljenju se dalje navodi sljedeće:
„Izricanju stegovne mjere udaljavanja sa sjednice prethodilo je izricanje dvaju blažih stegovnih mjera i to opomene te opomene s oduzimanjem riječi. U nastavku sjednice, član Gradskog vijeća Hrvoje Burić je unatoč izrečenim stegovnim mjerama nastavio narušavati red na sjednici te mu je izrečena stegovna mjera udaljavanja sa sjednice jer je njegovim ponašanjem daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje. Nadalje, stav je većine članova Odbora da nakon izricanja stegovne mjere udaljavanja sa sjednice, član Gradskog vijeća Hrvoje Burić nije ispunio svoju dužnost neodgodivog napuštanja sjednice već je nastavio sudjelovati u raspravi i narušavati red na sjednici, pa njegov prigovor protiv izricanja stegovne mjere udaljavanja sa sjednice u dvostrukom trajanju prema mišljenju Odbora također nije opravdan.“

Prema poslovniku, o ovoj točki dnevnog reda nije postojala mogućnost vijećničke rasprave, a jedino je riječ mogao dobiti, kao podnositelj prigovora, vijećnik Burić. U svom obraćanju vijeću, vijećnik Burić je istaknuo kao se ne slaže s većim dijelom mišljenja Odbora za Statut, Poslovnik i propise. Istaknuo je kao je za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća pripremio prijedlog za razrješenje predsjednika Gradskog vijeća Poropata, u kojem će navesti zašto smatra da je odluka predsjednika Poropata te Odbora temelji na laži i insinuacijama. Naveo je kako za svoje navode ima i materijalne dokaze – snimku sjednice Gradskog vijeća.

Gradsko vijeće je sa 22 glasova za (Klub vijećnika SDP – LABURISTI – SDSS, Klub HSU – IDS, Klub PGS, Klub HNS, Klub Liste za Rijeku i nezavisni vijećnik Marinko Koljanin) i 12 protiv (Klub vijećnika HDZ-a,  Klub AM – ŽIVI ZID te vijećnici Mosta) potvrdilo mjeru udaljavanje sa sjednice, odnosno s 21 glasom za i 13 protiv mjeru udaljavanja sa sjednice u dvostrukom trajanju. Prilikom glasovanja za mjeru udaljavanja sa sjednice u dvostrukom trajanju vijećnici su glasovali na isti način kao i prilikom odlučivanja o stegovnoj mjeri udaljavanja sa sjednice, jedino je vijećnik Marinko Koljanin je glasovao na drugačiji način.