Najširi značaj i najdugoročnije posljedice u planiranju razvoja ima pitanje kako će se grad, odnosno njegovi građani i sve institucije, odnositi prema okolišu

Važno je dobro promisliti kako u budućnosti upravljati prostorom grada. Rijeka se u sljedećih 10 godina mora na održiv način smjestiti u ograničenom području, prenamjenjujući i dalje svoje postojeće prostore kao što je to već do sada činila, koristeći i revitalizirajući svoju kulturnu i industrijsku baštinu. U zadanim uvjetima, Rijeka stremi ozeleniti svoj prostor, učiniti dostupnijim javne i privatne zelene prostore koji će grad činiti ugodnijim i zdravijim.

Kao i svi veliki gradovi, Rijeka se suočava s nužnošću što kvalitetnijeg pružanja komunalnih usluga, odgovornog, učinkovitog i financijski dostupnog zbrinjavanja otpada, vodovoda i odvodnje. Svi će se veliki gradovi u nadolazećoj dekadi usmjeravati na čiste oblike energije i Rijeka u tome može ostati predvodnik kao pametan i zelen grad.

Grad se treba nastaviti povezivati sa svojim zaleđem i kvarnerskim i otočnim okolišem u kratkim lancima nabave, potičući lokalnu proizvodnju i opskrbu kvalitetnom i zdravom hranom.

Teme obuhvaćene ovim područjem su:

  • Zbrinjavanje otpada,
  • Vodovod i odvodnja,
  • Prostorno planiranje,
  • Ponovna upotreba postojećih neiskorištenih prostora (cirkularno upravljanje prostorom),
  • Zelena infrastruktura,
  • Održavanje gradskih površina,
  • Povezanost sa zaleđem i opskrba zdravom hranom,
  • Gradska poljoprivreda i
  • Ostalo

Radionica sa stručnom javnošću

Radionice strateškog planiranja razvoja Rijeke do 2027. godineRadionica “Održavati Rijeku 2030” održana je 10.11.2020. kao dio procesa strateškog planiranja razvoja Grada Rijeka za nadolazeće razdoblje i metodologije osmišljene za izradu Plana razvoja Grada Rijeke 2021. – 2027. u kontekstu komunalnih usluga i infrastrukture, prostornog razvoja te telekomunikacijske infrastrukture i primjena Smart City koncepta u razvoju grada.

Teme su u formi grupnog rada i diskusije obrađene kroz tri pitanja koja su se odnosila na:

  • izazove i potrebe u odnosu na temu (trenutno stanje),
  • viziju i prilike za razvoj područja (željeno stanje),
  • ključne projekte i aktivnosti za postizanje željenog smjera razvoja (kako do toga doći).

Kao ključne izazove i prilike za Rijeku, sudionici su uočili sljedeće: U odnosu na komunalnu infrastrukturu i odnos prema okolišu, Rijeka se nalazi na visokoj razini, ali su vidljivi i elementi na kojima će biti potrebno raditi u idućem razdoblju. Rijeka ima sjajnu pokrivenost vodovodnom mrežom, ali slabiju pokrivenost sustavom odvodnje. U odnosu na upravljanje otpadom sustav prikupljanja i obrade je zadovoljavajuć, ali postoje izazovi u području gospodarenja otpadom, koji nisu sasvim riješeni niti na nacionalnoj razini. Stanovništvo je tek djelomično svjesno važnosti upravljanja otpadom u kućanstvu i koncepta cirkularne ekonomije.

Rijeka je sjajno pozicioniran grad, idealan za život i komunikaciju. Međutim, ona je grad na moru koji je odvojen od svoje obale industrijskim područjem koje je velikim dijelom izvan funkcije. Zbog ograničenog i brdovitog prostora, kretanje gradom u prometu i pješice otežano je i sporo. Iako je poznat po svojoj uključivosti i dobrom kulturnom i javnom životu, ne nude sva naselja jednako dobru društvenu infrastrukturu i dinamiku.

Telekomunikacijska infrastruktura u Rijeci koja omogućuje širokopojasni pristup internetu je dobro razvijena u odnosu na nacionalne ciljeve koji definiraju ovo područje urbanog razvoja do 2020. godine. Zadovoljava pokrivenost signalom mobilnog bežičnog pristupa pogotovu u kontekstu činjenice da je dio Rijeke, korištenjem tehnologije dinamičkog dijeljenja spektra, odnedavno pokriven i 5G mrežom. Kombiniramo li mogućnosti fiksnog i mobilnog pristupa internetu Rijeka je gotovo 100% pokrivena mrežom koja omogućuje brzine od 30-100 Mbit/s no te brzine nikako ne mogu zadovoljiti potrebe građana i gospodarstva Rijeke u narednih 10 godina. Nažalost, nacionalni ciljevi za 2020. nisu bili dovoljno ambiciozni te je Rijeka danas tek djelomično pokrivena fiksnim širokopojasnim pristupom od 100Mbit/s ili više. To jest ograničavajući faktor razvoja te je nužno za naredni desetogodišnji period planirati primjenu tehnologija koje će zainteresiranim građanima i svim poslovnim subjektima na cijelom području grada omogućiti brzine od 1Gbit/s i više.

Radionice strateškog planiranja razvoja Rijeke do 2027. godine

Grad Rijeka je osnovao tvrtku Smart Ri d.o.o. koja upravlja klasterom subjekata iz privatnog i akademskog sektora u cilju realizacije projekta Centra kompetencija za pametne gradove. Grad je urbano područje u kojem članice klastera testiraju svoja rješenja u procesima istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga.

Stupanj informatizacije gradske uprave je vrlo visok što je objektivno potvrđeno nezavisnim analizama i nizom nagrada koje je Grad Rijeka primio tijekom prethodnog razdoblja. Suvremene tehnologije (Internet stvari, umjetna inteligencija, obrada velikih količina podataka) nude dodatne velike  mogućnosti digitalnih transformacija javnih usluga koje pružaju komunalna i trgovačka društva Grada Rijeke.

Na radionici je definirana i vizija razvoja grada u ključnim područjima koja su analizirana. Sudionici Rijeku u 2030. žele vidjeti kao grad koji je u potpunosti umrežen u moderan i čist sustav vodoopskrbe i odvodnje s 99,9% priključka na vodovod, 90% priključenosti na sustav odvodnje, dok ostalih 10% kućanstava koja su na izdvojenim povišenim predjelima ima na druge ekološki prihvatljive načine riješen problem odvodnje. Grad ima sustav odvojenog prikupljanja otpada s potpuno ukopanim spremnicima i na ekološki prihvatljiv način gospodari svim vrstama otpada.

Stanovništvo je educirano i na odgovoran i svjestan način primjenjuje u svakodnevnom životu načela cirkularne ekonomije pa se smanjuje ukupna količina proizvedenog otpada.

Grad ima puno zelenih površina i druge zelene infrastrukture koja ublažava i prevenira učinke klimatskih promjena i čini ga ugodnijim mjestom za život. Grad se oslanja na energetski učinkovite oblike prometa (npr. Električna vozila) i stanovanja (obnovljivi izvori energije u zgradama i privatnim kućama.)

Rijeka 2030. je grad otvoren prema moru u kojem je nekadašnji industrijski prostor između mora i jezgre revitaliziran i otvoren za građane, turiste i male tvrtke. Ima visoko razvijen duh zajednice i visoku kvalitetu života u kvartovima s kojima se ljudi identificiraju, u kojima bez potrebe za korištenjem prijevoza imaju pristup javnim i komercijalnim sadržajima, zelenilu i drugim oblicima javnog života, što ih potiče na lokalne akcije, povezivanje i participaciju i podiže atraktivnost Rijeke za život. Prometovanje Rijekom rasterećeno je, ekološki prihvatljivo, brzo i ugodno. Građani koriste ekološki prihvatljive i zdrave oblike prijevoza, u granicama koje dozvoljava visinska razlika riječkog područja. Grad raspolaže prostorom koristeći i revitalizirajući postojeće objekte i industrijsku i kulturnu baštinu, koja je vraćena u život. Sudionici Rijeku 2030. zamišljaju kao regionalni Smart City Hub u kojem tvrtke iz cijele Europe testiraju i implementiraju svoja rješenja pa ju preferiraju i za poslovni nastan. To je zahvaljujući činjenici da predstavlja gigabitno društvo s iznimnom kvalitetnom i učinkovitom telekomunikacijskom infrastrukturom. Komunalna i prometna infrastruktura opremljena je senzorski, a  primijenjena umjetne inteligencije u upravljanju sukladno najboljim standardima tehnološkog razvoja. Usluge gradske uprave potpuno su digitalizirane. Građani su digitalno educirani i aktivno participiraju u upravljačkim i kreativnim procesima u gradu koristeći digitalne tehnologije, ali i dalje su otvoreni direktni oblici žive interakcije koja osigurava kvalitetnu društvenu dinamiku. Kao provodnu temu koja je važna za kvalitetno ostvarivanje svih identificiranih ambicija u razvoju grada, sudionici su istaknuli promicanje aktivnog građanstva, suradnje u susjedstvima, osobne odgovornosti za grad, građanstva koje sudjeluje u kreiranju i provedbi rješenja koja grad priprema.

SUDIONICI NA RADIONICI SU BILI:

  • Andrej Marochini, Vodovod i kanalizacija d.o.o.
  • Jasna Kukuljan, KD Čistoća
  • Helena Traub, Udruga Žmergo
  • Mirna Dujmović Cerovac, Dezinsekcija d.o.o.
  • Lovorka Bilajac, Medicinski fakultet Rijeka
  • Adam Butigan, Zavod za prostorn uređenje promorsko-gorasnke županije
  • Alan Štimac, DARH2 d.o.o za arhitekturu i akustiku
  • Eda Rumora, Grad Rijeka
  • Željko Jurić, Grad Rijeka
  • Radmila Rakas, Tranzicijska inicijativa Rijeka