Rijeka prije svega želi biti grad u kojem se ljudi osjećaju dobro, imaju brzu i kvalitetnu podršku gradske uprave, visoku kvalitetu obrazovnih institucija i skrbi o djeci, sadržaje za mlade, prepoznatljive i relevantne suvremene kulturne sadržaje.

Rijeka je prepoznata kao grad suvremene kulture, grad predvodnik u digitalizaciji usluga za građane i grad sa sjajnim bolnicama i naprednim sveučilištem.  Rijeka će se fokusirati na pružanje kvalitetnih usluga građanima, na to da kao uprava i dalje bude napredna, brza i humana. U doba povećane mobilnosti cilj je zadržati ljude u Rijeci i privući pametne i obrazovane mlade ljude. Pretpostavka razvoja u digitalnoj ekonomiji su obrazovani ljudi, a njih Rijeka želi privući, zadržati ili izgraditi.

U izradi Plana razvoja promišljaju se društvena događanja i sudjelovanje u životu grada, usluge gradske uprave, kultura, obrazovanje, zdravlje, sport, socijalne usluge, pametno upravljanje gradom.

Teme obuhvaćene ovim područjem su:

• Obrazovanje,
• Kultura,
• Mladi,
• Zdravlje,
• Manjine,
• Stariji građani,
• Građani s poteškoćama u razvoju,
• Socijalno ugroženi građani,
• Povezivanje građana, male inicijative u zajednici,
• Suradnja i komunikacija gradske uprave s građanima,
• Organizacija rada gradske uprave i
• Ostalo.

Radionica sa stručnom javnošću

Sudionici radionice na temu “Živjeti u Rijeci”

Radionica “Živjeti u Rijeci 2030” održana je 10. studenog 2020. kao dio procesa strateškog planiranja razvoja Grada Rijeka za nadolazeće razdoblje i potrebe izrade Plana razvoja Grada Rijeke 2021.-2027. u kontekstu kvalitete društvenih usluga i upravljanja gradom.

Na radionici su obrađene teme ponude kulturnog sadržaja i sportskih aktivnosti u gradu, kvalitete zdravstvenih i socijalnih usluga i infrastrukture, mogućnosti za obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje i građansko obrazovanje. Navedene teme su u formi grupnog rada i diskusije obrađene kroz tri pitanja koja su se odnosila na:

• izazove i potrebe u odnosu na temu
• vizija i prilike za razvoj područja i
• prepoznate ključne projekti i aktivnosti za postizanje željenog smjera razvoja

Ključan i zajednički zaključak svih dionika jest da je potrebno u kontekstu društvenih usluga i u nastavku osigurati jednak pristup svim građanima i mogućnost za sudjelovanje u društvenom životu i kvalitetne usluge.

Projekti za poboljšanje društvenih usluga u Rijeci koji se odnose na zdravstvene i socijalne usluge, sadržaj kulturne ponude, sportskih aktivnosti i mogućnosti za obrazovanje mogu se podvesti pod projekte koji doprinose učinkovitoj komunikaciji između dionika, ulaganje u infrastrukturu i cjelovit pristup razvoju usluga. Osnovni zaključak radionice “Živjeti u Rijeci” odnosi se na potrebu za horizontalnim i vertikalnim sektorskim povezivanjem koje bi omogućilo razmjenu informacija, znanja i razvoj novih suradnji te interdisciplinarno upravljanje razvojem grada. Navedeno se prvenstveno odnosi na povezivanje obrazovnog sektora s gospodarskim, sektora koji su detektirani kao ključni privlačni faktori za život u određenoj sredini, a čija razina razvoja i premreženosti izravno utječe na profesionalni i privatni rast i razvoj građana.

SUDIONICI NA RADIONICI SU BILI:

• Slaviša Bradić, Riječki sportski savez
• Svetozar Nilović, Peek & Poke Muzej
• Vedran Babić, Obrt InspiroLab
• Kazimir Mihić, Zajednica tehničke kulture Rijeka
• Sanjin Francetić
• Udruga RiRock, netko od članova
• Dario Zorić, Riječka razvojna agencija Porin
• Iva Ribarić, Startup Inkubator
• dr. sc. Saša Hirnig, Veleučilište u Rijeci
• doc. dr. sc. Gordana Nikolić, PAR-Poslovna akademija Rijeka
• Neven PIintarić, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci
• Davorka Guštin, Dječji vrtić Rijeka
• Dunja Kučan Nikolić, Osnovna škola Dolac
• Paula Bogović, U.Z.O.R. Rijeka Udruga za zaštitu obitelji
• Hrvoje Šćulac, APOS Rijeka
• Emil Baumgartner, Matica umirovljenika Rijeke
• Nikola Serdarević, Udruga Terra
• Irene Ujčić Rob, Društvo tjelesnih invalida grada Rijeke
• dr. sc. Zlatko Kolić, Specijalna bolnica MEDICO
• Socijalna samoposluga „Kruh sv. Elizabete“
• Antonija Stojanović Almesberger, Udruga Lori