Običaj karnevalskog života sa povorkama i plesom njeguje se više od sto godina, a od 1982. godine održava se organizirano u obliku povorki kakav je i danas. Od početaka Riječkog karnevala broj sudionika rastao je zajednički s brojem posjetitelja, od početne 3 grupe došlo se do brojke od njih preko 100 s peteroznamenkastim brojem sudionika, a gledatelji se već odavno ne mogu izbrojati, jer uz one koji povorku prate uživo, velik broj ih to čini putem TV ekrana, a direktni je prijenos preko interneta Riječki karneval približio cijelome svijetu. Sve navedeno rezultiralo je primanjem Rijeke u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC) 1995. godine, Riječki karneval se tako našao na listi 500 najvažnijih zbivanja u Europi – Top 500 European Events, Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu, uvršten je u knjigu „501 must be there events“, a Turistička zajednica grada Rijeke dobila je nagradu „Zlatno turističko srce“ kao organizator najbolje turističke manifestacije jugoistočne Europe u 2009. godini.

Riječki se karneval sastoji od sljedećih manifestacija: karnevalske povorke, karnevalske fešte, izbor kraljice Riječkog karnevala, karnevalski bal koji se održava u Guvernerovoj palači, karnevalski koncerti, karnevalske izložbe, karnevalski sportovi i dječje karnevalske igre. Vrhunac karnevala su maskirane povorke koje prolaze centrom grada, zadnje nedjelje prije Pepelnice.Tradicionalno na samom kraju festivala prolaze Halubajski zvončari, koji sudjeluju na Riječkom karnevalu od samih početaka.

U karnevalu sudjeluju povorke iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Motivi koje prikazuju povorke se kreću od tradicionalnih do modernih, a dosta česta tema je podrugivanje aktualno političkoj situaciji. Povorke se kreću kružno od rive (Putnička obala), preko Delte i završavaju na Korzu.

Organizator Riječkog karnevala je Turistička zajednica Grada Rijeke.