Prirodoslovni muzej Rijeka 

Prirodoslovni muzej Rijeka prvi je regionalni muzej riječkog područja. Utemeljen je 16. svibnja 1876. godine, a za javnost je otvoren 1. svibnja 1946. godine. Smješten je u Parku Vladimira Nazora, u blizini Guvernerove palače, u obiteljskoj zgradi grofa Negronia. Djelatnost ustanove vezana je uz prikupljanje, prepariranje i čuvanje prirodoslovnih predmeta s područja Kvarnera, Istre i Gorskog kotara.

Kroz stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka možete doznati više o prirodnoj baštini, povijesti istraživanja te stanju i zaštiti riječkog područja.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka slijednik je dvaju muzejskih ustanova – Musea civica – Gradskog muzeja, čiji su počeci vezani uz 19. stoljeće i razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci potaknute čašom koju car Franjo Josip I. poklanja Gradu sa željom da se pohrani u gradskom muzeju, te Gradskog muzeja Sušak osnovanog 1934. godine. Njihovim sjedinjenjem 1951. nastaje Muzej Hrvatskog primorja, koji 1953. mijenja naziv u Narodni muzej, a 28. lipnja 1961. nastaje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja koji se danas, pod istim nazivom, nalazi u Guvernerovoj palači.

Bogati muzejski fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja čini građa arheološkog, pomorskog, etnografskog i kulturno-povijesnog odjela.

Kulturno-povijesni postav smješten je na prvom katu. Bijeli, Crveni, Zeleni i Žuti salon te Mramorna dvorana i impozantan atrij odraz su nekadašnjeg sjaja palače i kulture življenja viših društvenih slojeva na razmeđu stoljeća. U drugi je dio smješten postav koji predstavlja stilski i morfološki razvoj namještaja od renesanse do historicizma. Uz stilski i funkcionalno vrijedne predmete, posjetitelje će zasigurno privući dio zbirke satova nastalih u razdoblju od početka 18. do sredine 20. stoljeća.

Kroz čitav je postav izložen i dio vrijedne zbirke portreta osoba iz javnog života Rijeke, vladara i dužnosnika, kao i bogatijih poznatih i nepoznatih građana. Oni predstavljaju dokumente iz kojih se iščitava obilje podataka o Rijeci, načinu razmišljanja i kulturi življenja tog doba.
Na prvom je katu i memorijalna zbirka dr. Franje Kresnika, sušačkog liječnika, vrhunskog poznavatelja kremonske liuterije, u svijetu poznata graditelja violina.

Državni arhiv Rijeka  

Državni arhiv u Rijeci, u svojim spremištima čuva pisano povijesno gradivo Kvarnerskog kraja, Gorskog kotara i Istre. Najstariji dokument pohranjen u Državnom arhivu u Rijeci potječe iz 1201. godine. Osobitu vrijednost među starijim gradivom predstavljaju zbirke; Povelje i listine (od 1201. godine), Zbirka matičnih knjiga (od 1560. godine) te  Statuti općina (od 1423. godine).

U Državnom arhivu Rijeka koji djeluje na dvije lokacije nalazi se više od 20 000 metara povijesnog gradiva, od čega se u zgradi u Parku Nikole Hosta čuva preko 4000 metara u 729 fondova i zbirka. Od 2000. godine uz matičnu zgradu Državni arhiv koristi dvije zgrade u Vodovodnoj ulici, br. 2 i 5. koji su prvi primjer adaptacije industrijske arhitekture za kulturnu namjenu u Rijeci.
Zgrada u Vodovodnoj 5 građena je između 1883. i 1941. za namjenu tvornice kože, potom ljevaonice i tvornice strojeva Matteo Skull, a zgrada na broju  2 od 1941. do 1942. godine za “dopolavoro” – radnički društveni dom istoimene ljevaonice. Projekt ovih zgrada u međuratnom razdoblju radio je riječki arhitekt Nereo Bacci. U poslijeratnom razdoblju u ovim je zgradama bila tvornica “Rade Končar”, a sada su u vlasništvu Grada Rijeke.