Kako je kazala pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj, program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju osim ocjene stanja i pregled dosad postignutog, sadrži i viziju povećanja standarda predškolskog odgoja i obrazovanja i stvaranja uvjeta za što veći obuhvat djece predškolskog uzrasta. U protekloj pedagoškoj godini programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provodili su se u tri dječja vrtića kojih je osnivač Grad Rijeka i deset dječjih vrtića drugih osnivača, odnosno u 211 odgojnih skupina u koje je bilo uključeno 3.649 djece.

Prema tzv. barcelonskim ciljevima Vijeća Europe, koji su kasnije dorađeni i postali sastavni dio strategije Europske unije, programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja trebalo bi biti obuhvaćeno najmanje 33% djece jasličke dobi i 95% djece u dobi između četiri godine i polaska u osnovnu školu. Kako je kazala Sušanj, Grad Rijeka vrlo blizu je  zadovoljavanju postotka što se tiče uključivanja djece vrtićke dobi, dok obuhvat djece mlađe od tri godine još uvijek zbog prostornih ograničenja i pravila koja nameće Državni pedagoški standard, predstavlja izazov, usprkos ulaganjima u povećanje vrtićkih kapaciteta.

Grad Rijeka, osim što širi kapacitete za prijem djece u dječje vrtiće kojih je osnivač, već niz godina sufinancira i redoviti program ranog i predškolskog odgoja u dječjim vrtićima drugih osnivača koji djeluju na području grada Rijeke, a dio su Plana mreže dječjih vrtića na području grada Rijeke. U privatne je dječje vrtiće upisano je oko 430 djece s područja grada Rijeke.

Pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj o Programu javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju

Nastavak sufinanciranja smještaja djece u privatne vrtiće

Vrtići drugih osnivača sufinanciraju se putem javnog poziva, koji će biti objavljen nakon što Gradsko vijeće usvoji programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju za pedagošku 2020./2021. godinu. Podsjetimo, od siječnja 2020. godine primjenjuje se novi način sufinanciranja privatnih vrtića, kojim je omogućeno da roditelji, neovisno o tome jesu li njihova djeca smještena u gradskom ili privatnom vrtiću, plaćaju istu cijenu, dok se razlika do utvrđene pune cijene programa predškolskim ustanovama nadoknađuje iz gradskog proračuna.

Dječji vrtići koji uz redoviti program provode posebni, kraći ili alternativni program mogu ga dodatno naplatiti od roditelja-korisnika usluga. Također, treba naglasiti da osnivači dječjih vrtića samostalno utvrđuju svoju ekonomsku cijenu te su sukladno Zakonu dužni osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjih vrtića i to prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno Zakonu.

I u idućoj pedagoškoj 2019./2020. godini Grad Rijeka će sufinancirati do najviše 20 djece s prebivalištem u gradu Rijeci i u dječjim vrtićima drugih osnivača izvan područja grada Rijeke, i to za redoviti cjelodnevni 10-satni program s iznosom od 810,00 kn po djetetu mjesečno, a za redoviti poludnevni 6-satni program s iznosom od 567,00 kuna po djetetu mjesečno. U tim dječjim vrtićima upisano je prosječno 15 djece s područja grada Rijeke.

Prema prijedlogu programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju za pedagošku 2020./2021. godinu, Grad Rijeka će za rad triju gradskih vrtićkih ustanova – Rijeka, Sušak i More – izdvojiti 86,7 milijuna kuna, dok je za sufinanciranje predškolske djelatnosti drugih osnivača u Proračunu Grada Rijeke za 2020. godinu planiran iznos od 7,3 milijuna kuna.

Ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin

Poslovanje gradskih vrtićkih ustanova u 2019. godini

Na dnevnom redu gradonačelnikovog kolegija bili su i izvještaji o poslovanju triju gradskih vrtićkih ustanova u protekloj godini, a predstavile su ih ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin, ravnateljica Dječjeg vrtića More Jasna Crnčić te ravnateljica Dječjeg vrtića Sušak Milena Vuletić. Naime, zbog zadovoljavanja kriterija Državnog pedagoškog standarda, Dječji vrtić Rijeka od 1. siječnja 2019. godine podijeljen je u tri ustanove.

Podjela jedinstvene ustanove uzrokovala je i podjelu prihoda, koje najvećim dijelom čine proračunska sredstva Grada Rijeke, i financijskih obveza, posebice kredita podignutih za širenje vrtićkih kapaciteta, između ustanova. Što se programskog dijela, bitna zadaća unapređivanja odgojno-obrazovnog rada u tri gradske ustanove u 2019. godini odnosila se na poticanje čitanja kod djece.

Kako je pročelnica Sušanj istaknula, programi gradskih vrtićkih ustanova su raznoliki i kontinuirano se nadopunjuju kako bi se zadovoljile potrebe sve djece i roditelja s područja grada Rijeke. Tako su redoviti 10-satni programi obogaćeni specifičnim sadržajima, poput stranog jezika, sporta ili pak vjerskog odgoja. Od ove godine, pored učenja engleskog i talijanskog jezika, djeci se nudi i mogućnost upoznavanja s osnovama slovenskog jezika. Roditelji će se za neki od dodatnih programa moći odlučiti na predstojećim upisima za nove korisnike dječjih vrtića, koji će se odvijati od 15. do 19. svibnja.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel u prvom se redu zahvalio ravnateljicama i svim zaposlenicima. Istaknuo je kako su proračunska davanja za predškolski odgoj i obrazovanje ogromna – radi se o 60-ak milijuna kuna samo za osnovnu djelatnost, čemu treba pridodati investicijsko održavanje objekata, izgradnju novih vrtića te ulaganja u energetsku učinkovitost objekata vrtića.

Goran Gračanin, Jasna Crnčić i Milena Vuletić

„Svjestan sam da su se vrtići suočili s velikim problemom zbog epidemije koronavirusa. Iako su vrtići bili otvoreni, vrlo je mali broj roditelja, sukladno preporukama, koristio tu mogućnost, što znači da su se ustanove susrele i s problemom manjka prihoda od uplata roditelja, što će biti dodatno opterećenje za proračun ove godine“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Istaknuo je kako, iako Grad Rijeka kontinuirano ulaže u povećanje kapaciteta, i dalje postoji problem nedostatnog kapaciteta. Istaknuo je kako se dogodila paradoksalna situacija – prije šest godina je, gledajući prema interesu roditelja, nedostajalo 500-tinjak mjesta u vrtićima, a onda je je proteklih godina kapacitet povećan za 600-tinjak djece.
„Unatoč povećanju kapaciteta, i dalje ostaje isti broj neupisane djece, što mogu tumačiti s time da roditelji prepoznaju gradske vrtiće kako najkvalitetniju i najsigurniju skrb za djecu, ali i činjenicom da zbog sadašnjih radnih odnosa ima sve manje i manje ‘baka i djeda servisa’. Stoga je pred nama dodatna zadaća daljnjeg povećanja kapaciteta, što će ovisiti o proračunskim i prostornim mogućnostima, što kad je kod potonjeg izazov kad je u pitanju Grad Rijeka“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel

Izvještaj o poslovanju Doma mladih Rijeka i Dječeg doma Tić

Na kolegiju su i izvještaje o radu triju drugih gradskih ustanova podnijeli njihovi ravnatelji – Doma mladih Rijeka, Dječeg doma Tić i Psihijatrijske bolnice Lopača.

U Domu mladih su se u 2019. godini, istaknuo je ravnatelj Goran Gračanin, provodila 33 edukativna programa, kroz koje je prošlo 9.613 djece. U 2019. godini posebna je pažnja posvećena programima posvećenima potencijalno darovitoj djeci, a izrađen je i Strateški plan za razdoblje 2019.-2022.

Najveći dio rada Dječjeg doma Tić odnosi se na usluge savjetovanja. Socijalna usluga savjetovanja pruža se djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeci i mladima koji imaju iskustvo ili su u riziku za zlostavljanje i/ili zanemarivanje; djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi i djeci smještenoj u udomiteljskim obiteljima te članovima  njihovih primarnih, udomiteljskih i posvojiteljskih obitelji. Za dolazak nije potrebna uputnica, a sve usluge su za korisnike besplatne.

Gradonačelnik Rijeke istaknuo je kako se Dječji dom Tić prvenstveno financira iz gradskog proračuna, budući da zakonom nije dozvoljeno jedinicama lokalne samouprave da budu osnivači zdravstvenih ustanova. To znači da Dječji dom Tić ne može biti ustrojen poput Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba i ostvariti i dio financiranja od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Psihijatrijska bolnice Lopača zbog požara godinu dana radila smanjenim kapacitetom

„Iako Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne omogućuje jedinicama lokalne samouprave da budu osnivači zdravstvenih ustanova, iznimka je napravljena kod Psihijatrijske bolnice Lopača. Prije više od 25 godina Grad Rijeka je preuzeo osnivačka prava, zato jer bolnicu nitko drugi nije htio“, kazao je gradonačelnik Obersnel, istaknuvši kako se problemi vezani uz osnivanje onda prelijevaju i na probleme funkcioniranja i financiranja bolnice.

Bolnica dugi niz godina nije bila u sustavu zdravstvene zaštite, potom je s HZZO-om dogovoreno sufinanciranje određenog broja kreveta.
„Grad Rijeka će i dalje financirati rad Lopače, no jedino rješenje za kvalitetan rad bolnice vidim u tome da glavnina kapaciteta bude ugovorena putem HZZO. Dio prihoda i dalje se može ostvarivati kroz Socijalni program te slobodnim ugovaranjem na tržištu, iako mislim da sve manje građana može osigurati plaćanje komercijalnih cijena“, kazao je gradonačelnik, istaknuvši kako je HZZO protekle godine nije htio izdvojiti sredstva za bolnicu, opravdavajući odluku činjenicom da nisu odradili ugovoreno, a pritom zaboravljajući da je bolnica, zbog požara u srpnju 2018. godine, gotovo godinu dana radila smanjenim kapacitetom.

Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Lopača Neven Ivanović istaknuo je kako je požar značajno utjecao na funkcioniranje bolnice, a oko 4 milijuna kuna vrijedna obnova najvećim  je dijelom financirana od naknade štete osiguravajuće kuće i općih prihoda. Primorsko-goranska županija osigurala je 500 tisuća kuna, a nadležno ministarstvo 150 tisuća kuna, značajno manje nego što je na početku obećano.

Suglasnost KD Kozali za kredit za nastavak izgradnje groblja Drenova

Gradonačelnik je dao suglasnost Komunalnom društvu Kozala za podizanje kredita u iznosu od 2 milijuna kuna potrebnih za daljnje proširenje groblja Centralnog gradskog groblja Drenova.

Naime, s obzirom na financijske posljedice pandemije virusa COVID-19 na proračun, a kako ne bi došlo do poteškoća u održavanju likvidnosti KD Kozala d.o.o., dio ukupnog iznosa investicije vrijedne 4,9 milijuna kuna osigurat će se sredstvima kredita iz programa Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) – Investicije javnog sektora.

Investicija obuhvaća zemljane radove, izgradnju infrastrukture te uređenje staza i partera uz novoizgrađene grobnice. Ukupno je planirano izvesti i opremiti 212 grobnih mjesta.