Kako je pojasnio predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat, ujedno i predsjednik Odbora za dodjelu javnih priznanja, na javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja pristigla su dva prijedloga za nagradu za životno djelo, 12 prijedloga za Zlatnu plaketu „Grb Grada Rijeke“ te deset prijedloga za godišnju nagradu Grada Rijeke.

Odbor je usvojio prijedlog da se nagrada za životno djelo za uspjehe u istraživanju povijesti medicine, aktivnost u Crvenom križu i dostignuća u kreativnoj i rock fotografiji dodijeli prof. dr. sc. Antonu Škrobonji. Kako stoji u obrazloženju prijedloga, dr. Škrobonja držao je sedam različitih kolegija pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te Splitu i Karlovcu. Potrebno je istaknuti pedesetogodišnju kontinuiranu aktivnost na okupljanju povjesničara medicine. Izučavajući medicinsku povjesnicu zavičaja i domovine objavio je stotinjak stručno-znanstvenih radova i šest knjiga iz tog područja, a preostalih dvadesetak vezani su za zdravstvenu problematiku radioaktivne populacije u Rijeci, pretežito radnika Luke i 3. maja. Poznat je i po dugogodišnjem radu u Crvenom križu, kao i u postignućima u kreativnoj i rock fotografiji. Nerijetko se o Škrobonji govori kao prvom rock fotografu srednje i istočne Europe i evergrinske vrijednosti naše kulture, sudionika u preko 200 izložbi, od kojih je 16 samostalnih, uz četrdesetak nagrada i diploma.

Zaslužni građani – dobitnici Zlatnih plaketa i godišnjih nagrada

Predloženo je da se Zlatna plaketa „Grb Grada Rijeke“ dodijeli Liviju Tončiniću za unapređenje, dugogodišnji rad i doprinos na popularizaciji odbojke; Brunu Paladinu za izniman doprinos likovnoj umjetnosti i promicanju ugleda grada Rijeke; Terenskoj jedinici „Dr. Ante Švalba“ Gradskog društva crvenog križa Rijeka za doprinos odgoju generacija mladih za humanost; prof. dr. sc. Nadi Bodiroga-Vukobrat (posmrtno) za inovativnost znanstvenih projekata i istraživanja koji su ucrtali Rijeku na pravnu kartu Europe; bivšem riječkom imamu Hajrudinu ef. Mujkanović za otvoreni dijalog kojim je utro neizbrisivi trag tolerancije i zajedništva u Luci različitosti; vlasnicima Ateliera Rogić, Željki i Borisu Rogiću, za posebnost umjetničkog oblikovanja stakla kojim ističu hrvatski i riječki identitet dio kojega su i oni postali te Judo klubu Rijeka za 60 godina kontinuiranog rada i doprinosa razvoju judo sporta u Rijeci.

Nadalje, predlaže se da se godišnja nagrada dodijeli Deanu Laliću za osobiti doprinos promociji Rijeke kroz vizualnu razglednicu i odabir lokacija za snimanje serijala Novine; Zavodu za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja KBC-a Rijeka za međunarodnu prepoznatljivost izvrsnosti primjene fizike u medicini; Ediju Kučanu za izuzetnu odlučnost u preuzimanju odgovornosti za budućnost Brodogradilišta 3. maj; prof. dr. sc. Nikola Petković za doprinos i postignuća od osobitog značaja u posljednje dvije godine u području kulture, odnosno književnosti; Kuglačkom klubu Mlaka za vrhunska ostvarenja u kuglanju i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke; Gradskom kazalištu lutaka Rijeka za izuzetne umjetničke dosege i posvećenost lutkarskom i edukativnom radu za djecu te Robertu Funčiću za izuzetan doprinos glazbenoj umjetnosti na području grada Rijeke.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je prihvatio prijedlog Odbora u neizmijenjenom obliku i uputio ga na raspravu Gradskom vijeću, čestitavši svima predloženima, ali i onima koji su predloženi zbog njihova doprinosa razvoju Rijeke, a ove godine nagrade nisu dobili.

Predsjednik Stožera civilne zaštite Grada Rijeke Hinko Mance

Zahtjevan angažman Stožera civilne zaštite Grada Rijeke u vrijeme proglašene epidemije koronavirusa

Izvješće o radu Stožera civilne zaštite Grada Rijeke od proglašenja epidemije koronavirusom do sada predstavio je načelnik Hinko Mance. Radi se o tijelu kojeg je temeljem zakona osnovao gradonačelnik, a koje je od sredine ožujka stavljeno u funkciju sprečavanja širenja zaraze koronavirusom. Istovremeno je uspostavljen i kontakt centar putem kojega su davani odgovori i upute građanima i drugim službama u vezi provođenja odluka, uputa i preporuka Stožera civilne zaštite RH i drugih državnih tijela za suzbijanje koronavirusa.

Najznačajniji dio posla Stožera odnosio se na izdavanje propusnica za napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, a od 23. ožujka do prestanka potrebe za izdavanjem propusnica 11. svibnja, zaprimljeno je 26.800 zahtjeva. Izdano je, odnosno pozitivno riješeno 19.587 propusnica, od kojeg broja je 4.088 tzv. fizičkih propusnica (preko gradske aplikacije) i 15.499 tzv. e-propusnica.

Riječki je stožer od strane nacionalnog stožera dobio zaduženje za nadzor nad pridržavanjem mjera zabrane javnih okupljanja i korištenja dječjih igrališta, kao i mjere socijalnog distanciranja. Ophodnje su provodili komunalni redari, pripadnici civilne zaštite, dobrovoljnih vatrogasnih društava i Hrvatske gorske službe spašavanja, a angažirana je i bespilotna letjelica. Do 4. svibnja, kad je ukinuta mjera zabrane okupljanja na javnim površinama, utvrđeno je 1.366 nepravilnosti u vezi nepridržavanja zabrane javnih okupljanja te pet nepravilnosti u vezi nepridržavanja mjera fizičke udaljenosti, higijenskog standarda i dezinfekcije prostora. Izdano je 1.715 upozorenja zbog kršenja mjera.

U sklopu popuštanja protuepidemijskih mjera, smanjene su i mjere koje se odnose na okupljanje, ali prema važećoj odluci i dalje je na snazi mjera zabrane okupljanja više od 40 osoba na jednom mjestu, kao i mjera socijalnog distanciranja.

„Još uvijek aktivno provodimo kontrole, dnevno tridesetak. Uglavnom nema većih kršenja odredbi, a građani većinom prihvaćaju naša upozorenja“, kazao je načelnik Mance.

Zahvalivši se svima članovima Stožera i zaposlenicima gradske uprave angažiranim u ophodnjama i izdavanju propusnica, gradonačelnik Obersnel se ujedno zahvalio i svim građanima, budući da je većina Riječana pokazala odgovornost i poštivala mjere nacionalnog stožera. Pozvao je građane da i dalje poštuju mjere, pogotovo na gradskim plažama u predstojećoj sezoni kupanja, kako bi se zadržala iznimno povoljna epidemiološka situacija.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel

Izvješće o izvršenju proračuna Grada Rijeke za 2019. godinu

Gradskom vijeću upućen je prijedlog o izvršenju proračuna Grada Rijeke za 2019. godinu. Ukupni prihodi i primici ostvareni su u 2019. godini u iznosu od 952,9 milijuna kuna ili 85,5% godišnjeg plana, a ukupni rashodi i izdaci proračuna izvršeni su u iznosu od 889,2 milijuna kuna ili 81,1% godišnjeg plana. Iz navedenog proizlazi da je u 2019. godini ostvaren višak prihoda u iznosu 63.689.522 kuna, pri čemu je proračun ostvario višak prihoda u iznosu 68.525.043 kuna, a proračunski korisnici su ukupno ostvarili manjak u iznosu 4.835.521 kuna.

Na ostvarenje viška prihoda proračunskih sredstava u 2019. godini, koji će se koristiti za pokriće manjka iz prethodnih godina, u najvećoj mjeri je utjecalo ostvarenje 49,1 milijuna kuna prihoda po osnovi sporazuma s državom o namirenju dugovanja ustupanjem nekretnina te 12 milijuna kuna Ministarstva kulture za sufinanciranje programa Europske prijestolnice kulture. Kako su sredstva za EPK uplaćena 30. prosinca 2019. godine , nisu mogla biti utrošena u protekloj godini te će biti raspoređena za trošenje u 2020. godini, nakon donošenja Odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2019. godinu na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

„Nažalost, uspostavljeni kontinuitet ostvarenja viška prihoda, a time i smanjenje salda manjka iz prethodnih godina, u 2020. godini će se prekinuti. Kako zbog smanjenja prihoda zbog smanjenih gospodarskih aktivnosti, tako i zbog mjera pomoći Grada Rijeke poduzetnicima i građanima u vrijeme epidemije koronavirusa“, kazao je gradonačelnik, najavljujući kako bi rebalans proračuna s planiranim smanjenjem prihoda trebao biti predložen u srpnju.

Prihodi su veći za 99,5 mil. kuna ili za 11,7% u odnosu na 2018. godinu. Na rast prihoda u najvećoj mjeri je utjecalo veće ostvarenje prihoda od prodaje nefinancijske imovine, prihoda od komunalne naknade te prihoda od poreza na dohodak.

Proračunski rashodi i izdaci veći su za 60,7 milijuna kuna ili za 7,3% u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi ukupno izvršenih rashoda i izdataka proračuna najveći je udjel rashoda poslovanja s 79,7%, slijede rashodi za nabavu nefinancijske imovine s 16,5% udjela te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova s udjelom od 3,8%.

Rashode proračuna u posljednjih nekoliko godina obilježavaju veliki gradski projekti i investicijski ciklus kojim dominiraju ulaganja u kulturnu infrastrukturu, energetske obnove objekata predškolskog odgoja i osnovnih škola, ali također i ulaganja u infrastrukturu za razvoj poduzetništva, ulaganja vezano za zaštitu okoliša odnosno gospodarenje otpadom, a sve to je podržano europskim sredstvima na koja je Grad uspješno aplicirao.

Zbog poštivanja protuepidemijskih mjera kolegij održan u Gradskoj vijećnici

Usvojen petogodišnji Plan za zdravlje Grada Rijeke

Gradonačelnik je donio Plan za zdravlje Grada Rijeke za razdoblje od 2019. do 2024. godine, nastao u sklopu projekta „Rijeka – Zdravi grad“. Grad Rijeka odavno je dio projekta zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, koji je do danas prošao kroz šest faza, a u svakoj od njih fokus rada bio je stavljen na različite ključne teme. Trenutno je u tijeku sedma faza projekta koja je započela 2019., a trajat će do 2024. godine.

Na trećoj konsenzus konferenciji projekta„Rijeka – Zdravi grad“, održanoj 2017. godine, određeni novi prioriteti rada projekta, koji se naslanjaju na dosadašnji rad, a koji su bili temelj za izradu prioriteta „Plana za zdravlje“. Tako će u narednih pet godina s ciljem poboljšanja kvalitete života Riječana kroz „Plan za zdravlje“ staviti veći fokus na potporu obitelji i mladima, zdravo starenje, cjelovitu skrb o mentalnom zdravlju, otvorenost prema potrebama osoba s invaliditetom te unapređenje kulture življenja, čuvanje javnog prostora te zaštita okoliša.

Gradonačelnik je imenovao i članove Upravljačkog odbora projekta „Rijeka – Zdravi grad“. Oni su ujedno imenovani i kao voditelji tematskih grupa projekata, koje se naslanjaju na prioritete projekta i „Plana za zdravlje“.

Veliki angažman Komunalnog i Prometnog redarstva

Gradonačelnik je prihvatio izvješća o radu Komunalnog i Prometnog redarstva u 2019. godini, izrazivši zadovoljstvo njihovim radom.

Komunalno redarstvo nadgleda primjenu više od 20 propisa, a najvažniji je svakako Nadzor temeljem Odluke o komunalnom redu. U postupku nadzora nad primjenom odredbi komunalnog reda u 2019. godini izvršeno je 7.046 kontrola, a temeljem izdanih kazni za prekršaje u proračun je uplaćeno gotovo 13 milijuna kuna.

Najveća novost u radu Prometnog redarstva je uvođenje sustava automatskog video (foto) nadzora nepropisno parkiranih i zaustavljenih vozila. Sustav je započeo sa radom koncem lipnja te je isprva imao isključivo upozoravajuću funkciju, a samo sankcioniranje je započeto 17. kolovoza 2019. godine. Od uvođenja sustava do kraja 2019. godine utvrđeno je 4.898 prekršaja. Financijsko zaduženje svih izdanih kazni iznosi 1.934.200,00 kuna, dok je do danas naplaćen iznos od 600.256,00 kuna za novčane kazne izdane tijekom 2019. godine.  Osim represivnog učinka, puno je važnije da su primijećeni i pomaci u ponašanju vozača. Uređaji su postavljeni na pet lokacija, a ukoliko to okolnosti budu dopuštale, sustav će se proširiti i na nove lokacije.

Prihvaćeno je i izvješće o radu vijeća mjesnih odbora na području grada Rijeke u 2019. godini. Vijeća mjesnih odbora provela su 144 planirane aktivnosti za koje je utrošeno 801.387,04 kuna, dok je za ostale troškove rada mjesne samouprave, od režijskih troškova prostora preko naknada za vijećnike do provođenja izbora za članove vijeća mjesnih odbora, izdvojeno nešto više od milijun kuna.

Izvanredne okolnosti održavanja kolegija zbog protuepidemijskih mjera

Zbog poštivanja protuepidemijskih mjera, sjednica kolegija gradonačelnika održana je u Gradskoj vijećnici. Iako su se gradonačelnik, pročelnici i ostali suradnici redovito sastajali, javni gradonačelnikov kolegij održan je prvi put nakon tri i pol mjeseca. U međuvremenu je doneseno 253 zaključaka, a od proglašenja epidemije 142 zaključka. Doneseno je 22 zaključka vezanih uz mjere i način funkcioniranja gradske uprave te gradskih komunalnih i trgovačkih društava i ustanova nakon proglašenja epidemije koronavirusa.