Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma i da se proizvođači pršuta trebaju osigurati plasman na druga tržišta, prvenstveno u ovo teško vrijeme inflacije.

„Neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje. Zbog svih tih neizvjesnih vremena kroz koje prolazimo, mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na Europsku uniju. Taj korak nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing. Tako da su veliki izazovi pred nama“, istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dani hrvatskog pršuta – Hotel Bonavia, Foto: Mateo Levak

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednih godina, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Gradonačelnik Marko Filipović

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se ovaj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja. Pozvao je Riječane da sutra posjete Korzo i uživaju u nagrađenim i zaštićenim hrvatskim pršutima.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti sinergiji o kojoj se često priča, a to je spoj zelenog i plavog, ali trženju proizvoda tamo gdje je najisplativije, a to je na hrvatskoj obali.

Dalmatinski pršut Smjeli šampion
Još jedna titula za najbolji pršut ide u Dugopolje. Dalmatinski pršut Smjeli šampion je na devetim Danima hrvatskog pršuta koji se danas i sutra održavaju u Rijeci. Vlado Prančić vlasnik pršutane najnagrađivaniji je hrvatski pršutar, a s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, već ima dvije šampionske titule. U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su zastupljeni sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.