Simpozij “Budućnost vodenih svjetova” je proizašao iz zajedničkog rada studenata druge generacije Urbanih studija Sveučilišta u Rijeci, koji su kroz svoje istraživačke i završne radove otvorili pitanja budućeg razvoja Rijeke i šireg kvarnerskog prostora u kontekstu sve izraženijih globalnih promjena. Događaj je organiziran u suradnji DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Rijeci, Primorsko-goranske županije, Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Zagrebu i Zajednice Talijana Rijeka.

Gradonačelnica Iva Rinčić u uvodnom je obraćanju istaknula kako je voda temeljni identitet Rijeke, grada koji svoj razvoj i svakodnevni život gradi na povezanosti s morem i rijekom Rječinom. Naglasila je važnost jačanja suradnje sa Sveučilištem u Rijeci, DeltaLabom i međunarodnim partnerima kroz interdisciplinarne rasprave o budućnosti „vodenih svjetova“, pri čemu je posebno ukazala na aktualnost teme u kontekstu klimatskih promjena, održivosti i sve izraženijih pritisaka na obalne prostore.

Posebno je istaknula doprinos studenata Urbanih studija Sveučilišta u Rijeci, ocijenivši njihova istraživanja kao vrijedan i inovativan pogled na budućnost grada, koji se promišlja kroz snažnu povezanost Rijeke s morem, Rječinom, Mrtvim kanalom i prostorom Delte.

“Danas, kada Rijeka učvršćuje svoju ulogu strateški važne luke u globalnim logističkim tokovima, otvara se i novo poglavlje te nova pitanja u promišljanju odnosa grada i vode”, istaknula je gradonačelnica te izrazila uvjerenje da će simpozij doprinijeti novim idejama i smjernicama za daljnji razvoj Rijeke i šireg kvarnerskog područja.

Uvodnim govorima prisutnima su se obratili predstojnica DeltaLaba Špela Hudnik, predsjednik Zajednice Talijana Rijeka Enea Dessardo, prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci Irena Vodopija-Krstanović te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, koji su istaknuli kako se nalazimo u vremenu preokreta te da promišljanje razvoja grada ne treba prepustiti jednoj interesnoj skupini, već je to zajednički zadatak svih dionika društva.

Program simpozija bio je organiziran kroz tri panel rasprave u kojima su studenti, zajedno s gostujućim stručnjacima, razmatrali različite pristupe budućem razvoju grada. Kroz teme planiranja praznina, planiranja neizvjesnosti i predprostornog planiranja otvorena su pitanja kako grad prilagoditi klimatskim, gospodarskim i društvenim promjenama.

Simpozij je stavljen u kontekst aktualnih razvojnih projekata, poput Rijeka Gatewaya i planova Transeuropskih prometnih mreža, koji dodatno potvrđuju važnost Rijeke kao luke u međunarodnom prometu. U tom smislu istaknuta je i potreba za dugoročnim planiranjem do 2050. godine, kao i važna uloga mora i obalnog prostora u budućem razvoju grada.

Tematski okvir „Budućnost vodenih svjetova“ studenti su definirali kroz koncept prostora i vremena, promatrajući vodena tijela kao ključne nositelje budućih urbanih promjena. Kroz rad na projektu afirmirali su se kao važni sudionici u promišljanju razvoja Rijeke i Kvarnera te potvrdili ulogu akademske zajednice u oblikovanju održivih i inovativnih urbanih politika.

Program je realiziran uz financijsku potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Zagrebu i Primorsko-goranske županije, u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka.