Tek nekoliko mjeseci nakon što je fijumanski dijalekt upisan u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, taj jedinstveni govor dobio je i svoju glazbenu proslavu. Na Trgu Riječke rezolucije održano je peto izdanje Festivala fijumanske pjesme „Canzonette fiumane“, a publika je uz dvanaest novih autorskih skladbi imala priliku čuti i čestitke uzvanika upravo povodom tog priznanja.
Festival, koji organizira Zajednica Talijana Rijeka u sklopu Tjedna fijumanske kulture i obilježavanja Dana svetog Vida, zaštitnika grada, protekao je u znaku ponosa na novo priznanje fijumanskom dijalektu.
Glazba kao dio identiteta i povijesti
U ime gradonačelnice Ive Rinčić okupljene je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Grada Rijeke,Robert Kurelić, koji je istaknuo važnost glazbe kao dijela ljudske povijesti i kulture.
„Veoma sam sretan što vas sve mogu pozdraviti u ime naše gradonačelnice Ive Rinčić, u svoje ime i u ime Grada Rijeke. Ovdje smo da proslavimo glazbu, koja je toliko važan dio ljudskoga bića, naše povijesti i naše kulture, koja je s nama otkad pamtimo svoju povijest. Za ovo peto izdanje posebno smo sretni što možemo proslaviti i to da je fijumanski dijalekt nematerijalna baština hrvatske i talijanske kulture. Grad Rijeka i ova regija uvijek su bile multikulturalne, i to je bogatstvo koje moramo čuvati i promovirati i u svojoj budućnosti“, rekao je Kurelić.
Okupljenima se obratio i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, koji je prenio i pozdrave predsjednika Vlade.
„Kao Riječanin koji sada na kratko vrijeme radi u Zagrebu, istinski sam presretan što sudjelujem i što imam mogućnost slušati ovo peto izdanje fijumanske kanconete. Srce je ove godine veliko, i zbog svih uspjeha našega grada, ali i zbog činjenice da smo konačno naš fijumanski jezik upisali kao hrvatsko nematerijalno kulturno dobro – jedan od veoma malo jezika s tim statusom“, rekao je Ružić.
Sjećanje na Dalibora Bruna i Andreja Bašu
U revijalnom dijelu programa publika je čula i ranije nagrađivane skladbe Festivala, a posebno mjesto imao je in memoriam nedavno preminulom riječkom pjevaču Daliboru Brunu – Stefano Hering izveo je njegovu pjesmu „A chi“, a Devin Juraj skladbu „Deborah“. Festivalski orkestar odao je počast i Andreju Baši izvedbom skladbe „Bella fiumana“.
Glavna nagrada festivala, „Bruno Petrali“, ove godine pripala je zboru Fratellanza, nagradu za najbolji tekst odnijela je skladba „Fiume resta con noi“ Gianne Mazzieri Sanković, u izvedbi Martine Sanković Ivančić, Ezia Rundića i zbora Fratellanza, dok je nagradu za najbolju interpretaciju dobio Devin Juraj za pjesmu „El resto vien da sé“.
Publika je putem aplikacije birala svoju favoritkinju, a najviše glasova prikupila je pjesma „La mia nona“ u izvedbi Jennifer Fumić i grupe Sonas.
Na pozornici se ove godine predstavilo ukupno dvanaest izvođača s novim autorskim skladbama na fijumanskom dijalektu, čime je festival još jednom potvrdio svoju ulogu u očuvanju i njegovanju jezične i glazbene baštine grada.