Grad Rijeka je tijekom 2025. godine mjerama socijalne skrbi obuhvatio 5.118 korisnika koji su ostvarili ukupno 10.430 različitih prava kroz 27 oblika pomoći. Za socijalnu zaštitu građana u protekloj godini izdvojeno je više od 4,3 milijuna eura, odnosno prosječno 841 euro po korisniku, pri čemu je većina sredstava bila usmjerena na nadstandardne mjere.
Tijekom 2025. godine mjerama socijalne skrbi Grada Rijeke obuhvaćeno je 5.118 korisnika, pri čemu se korisnicima smatraju kućanstva i pojedinci, ovisno o vrsti prava koja ostvaruju. Primjerice, naknadu za troškove stanovanja i prehranu u Pučkoj kuhinji ostvaruje cjelokupno kućanstvo, a ostala prava, kao što je podmirenje troškova prijevoza, su osobna prava.
Sukladno obvezi propisanoj Zakonom o socijalnoj skrbi, Grad je pružio skrb 271 korisniku zajamčene minimalne naknade pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Županijskoj službi Primorsko-goranske županije, Područnom uredu Rijeka.
Za ovu skupinu građana Grad je dužan osigurati prehranu u gradskoj Pučkoj kuhinji te podmirivati njihove mjesečne troškove stanovanja u visini do 30 posto iznosa ostvarene zajamčene minimalne naknade. Većinu tih korisnika čine samačka kućanstva, kojih je 77 posto, dok preostalih 23 posto čine kućanstva s dva do jedanaest članova.
Većina prava iznad zakonom propisane razine zaštite
Čak 95 posto korisnika gradskih socijalnih mjera ostvaruju prava koja nadilaze zakonom propisanu razinu zaštite. Upravo taj nadstandard socijalne skrbi jedan je od razloga zbog kojih je Grad Rijeka prepoznatljiv na nacionalnoj razini.
Temeljem Odluke o socijalnoj skrbi građanima je bilo dostupno ukupno 27 različitih oblika pomoći i prava. Korisnici socijalne skrbi tijekom 2025. godine ostvarili su ukupno 10.430 prava, od toga su, temeljem zakonske obveze ostvarena 733 prava, odnosno oko sedam posto ukupnog broja ostvarenih prava.
Korisnici zajamčene minimalne naknade imaju višu razinu zaštite od ostalih skupina korisnika jer u prosjeku ostvaruju tri zakonski obvezna prava, dok ostali korisnici ostvaruju u prosjeku dva prava. Uz to, korisnici zajamčene minimalne naknade ostvaruju i dodatna nadstandardna prava, poput poklon-bona za kućanske uređaje ili podmirenja troškova produženog boravka u osnovnoj školi.
Ukupno 57 posto svih prava ostvareno je temeljem uvjeta koji se odnose na siromaštvo ili rizik od siromaštva, uključujući uvjet zajamčene minimalne naknade, uvjet nacionalne naknade za starije osobe, uvjet prihoda i uvjet dječjeg doplatka. Preostala prava ostvarena su zbog drugih nepovoljnih životnih okolnosti, poput bolesti, invaliditeta, posljedica rata, obiteljskog nasilja i slično.
Financijska izdvajanja i struktura troškova socijalne skrbi
Za provedbu mjera iz Odluke o socijalnoj skrbi tijekom 2025. godine utrošeno je 14.720 eura iz državnog proračuna te 4.289.521,70 eura iz proračuna Grada Rijeke. Ukupno je za zaštitu socijalno ugroženih građana izdvojeno 4.304.241,70 eura, odnosno prosječno 841 euro po korisniku.
Prosječni godišnji trošak ostvarivanja pojedinih prava kretao se od 25,30 eura za podmirenje naknade za korištenje gradskog nužnog smještaja do 14.785,63 eura za troškove smještaja i liječenja korisnika u Psihijatrijskoj bolnici Lopača.
Najveći udio sredstava namijenjenih socijalnoj skrbi izdvaja se za mjesečnu novčanu pomoć umirovljenicima, koji čine 29 posto ukupnog proračuna za socijalne mjere. Slijedi podmirenje troškova najamnine stanova u vlasništvu fizičkih osoba, za što se izdvaja 16 posto sredstava, dok se po devet posto ukupnog proračuna izdvojilo za troškove prehrane u gradskoj pučkoj kuhinji te za troškove smještaja i liječenja korisnika u PB Lopača.
Izdvaja se i za poklon-bon za opremu za novorođenče, novčane potpore za obrazovanje srednjoškolaca i studenata, novčana potpora za uslugu rane razvojne podrške, poklon-bon za kućanski uređaj za samce, podmirenje pogrebnih troškova, naknade za korištenje nužnog smještaja, troškovi energetske obnove te podmirenje troškova energenata.
Više od polovice dodijeljenih pomoći ostvaruje se u obliku novčanih naknada, dok se preostali dio realizira izravnim podmirenjem troškova pružateljima usluga ili isporučitelju računa za objedinjene troškove stanovanja.
Socioekonomski pokazatelji i rizik od siromaštva
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz ožujka 2026. godine, u 2025. godini stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosila je 19,5 posto, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila 19 posto, uz ukupno 20,6 posto stanovnika u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Prag rizika od siromaštva u 2025. iznosio je 9.034 eura godišnje za jednočlano kućanstvo, odnosno 18.972 eura za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece.
Rizik od siromaštva izraženiji je kod žena nego kod muškaraca, a posebno kod osoba starijih od 65 godina, nezaposlenih te u kućanstvima poput samačkih, u kućanstvima u kojima živi samo jedan roditelj i dijete/djeca te u kućanstvima s troje i više djece.
Osnovne životne troškove vrlo teško podmiruje 3,8 posto stanovništva Hrvatske, dok se 4,4 posto stanovništva smatra materijalno i socijalno depriviranim jer ne mogu zadovoljiti određene potrebe koje u današnje vrijeme određuju kvalitetu života, poput redovitog plaćanja režija, korištenja automobila i slično.
Trendovi i kretanja u sustavu socijalne skrbi
Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Rijeka, broj korisnika zajamčene minimalne naknade tijekom 2025. godine bio je 10 posto manji nego godinu ranije.
Također, i u provedbi mjera iz gradske Odluke o socijalnoj skrbi zabilježen je pad ukupnog broja korisnika za 4 posto te smanjenje broja ostvarenih prava za 2 posto, i to unatoč donošenju nove Odluke o socijalnoj skrbi početkom 2025. godine kojom se nastojalo unaprijediti socijalnu skrb za građane.
Istodobno su ukupna sredstva za socijalnu skrb te prosječna izdvajanja po korisniku povećana za oko 18 posto, što je rezultat uvođenja novih prava, izmjena uvjeta za ostvarivanje prava, povećanja iznosa pojedinih naknada, ali i rasta troškova socijalnih usluga.
Izazovi i smjernice buduće socijalne politike
S obzirom na prikazane pokazatelje i porast pragova siromaštva, potrebno je razmotriti daljnji razvoj socijalne politike Grada Rijeke kroz jačanje zaštite postojećih skupina korisnika, prepoznavanje novih korisnika, uvođenje novih socijalnih mjera i povećanje opsega postojećih mjera, dakako, uz osiguravanje potrebnih proračunskih sredstava za njezinu provedbu.
Pokazatelji kojima raspolažemo upućuju i na potrebu planiranja mjera za bolje informiranje građana te daljnju digitalizaciju sustava ostvarivanja prava i povezivanje s državnim institucijama, kako bi se osigurala kvalitetnija zaštita socijalno najosjetljivijih skupina stanovništva.