Zoran Vakula već godinama „vedri i oblači“ hrvatskim televizijskim ekranima, ali vremenska prognoza samo je jedan dio njegove priče. Jedan od najpoznatijih hrvatskih meteorologa ujedno je autor, voditelj i neumorni popularizator meteorologije, a riječkoj se publici na završnici Ljetne priče iz Benčića predstavio u još jednoj ulozi – kao autor meteostripa „Pretežno vedro“.
Meteoknjiževni susret posljednjeg dana ovogodišnje Ljetne priče privukao je brojnu publiku koja je ispunila dvoranu Gradske knjižnice Rijeka. Vakula je govorio o vremenu, klimi, razlikama između pučkog vremenoslovlja i suvremene meteorologije, ali i o nepredvidivim, zabavnim i ponekad nezgodnim situacijama koje prate svakodnevni rad meteorologa.
Predstavio je svoj prvi meteostrip „Pretežno vedro“, nastao u suradnji s ilustratorom Krešimirom Biukom. Na njegovim su stranicama crtežom i tekstom objedinjene kratke priče, anegdote, šale i zanimljivosti povezane s meteorologijom, televizijom i pokušajima da se buduća atmosferska zbivanja predvide što preciznije.
Riječkoj publici predstavio je i zbirku „Vjerske teme i vrijeme – Meteorima o svecima i blagdanima“, posvećenu pučkom vremenoslovlju i starim narodnim izrekama o vremenu, nastalu i kao podsjetnik na meteorologa Milana Sijerkovića.
Meteorologija ispričana drukčije
Populariziranjem meteorologije Vakula se već godinama obraća i najmlađoj publici. U suradnji s ilustratorom Nikom Titanikom objavio je osam meteoslikovnica iz serije „Vremenaste priče“, u kojima djeci na zabavan i pristupačan način objašnjava različite vremenske pojave. Dio slikovnica objavljen je i na engleskom jeziku, a njihove su priče zaživjele i u kazališnim predstavama Malog teatra.
U njegovu se stvaralaštvu meteorologija pojavljuje i u stihovima, stripu, kazalištu i drugim formatima, a u gustom rasporedu, između vremenskih prognoza, pisanja i predstavljanja knjiga, nađe se vremena i za pokoji film. Brojna pitanja publike pokazala su da vremenska prognoza nije samo svakodnevna informacija, nego tema koja otvara razgovore o klimatskim promjenama, pouzdanosti prognoza i sve češćim vremenskim ekstremima. Susret se tako pretvorio u živu razmjenu znanja, iskustava i anegdota, u Vakulinu prepoznatljivo vedrom tonu.
Od divljine do zvuka New Orleansa
Uz Vakulu, jednu od središnjih uloga u završnici Ljetne priče imao je i Bruno Šimleša, koji je riječkoj publici predstavio svoju prvu putopisnu knjigu „U srcu divljine“.
Poznat ponajprije kao autor knjiga iz područja popularne psihologije, Šimleša je ovoga puta govorio o svojoj ljubavi prema planinama, hodanju i boravku u prirodi. Knjiga donosi iskustva s njegovih putovanja i planinarskih avantura, ali i razmišljanja o granicama, strahovima, ustrajnosti i promjenama koje se događaju kada se čovjek odmakne od svakodnevice i zakorači u divljinu.
Završni dan donio je i pripovjedaonicu za odrasle Srebrenke Peregrin, dok je ovogodišnje izdanje manifestacije zaključeno nastupom sastava Pula Stompers i glazbom nadahnutom tradicionalnim zvukom New Orleansa.
Ljeto u znaku stvaranja i druženja
Ljetna priča iz Benčića tijekom srpnja je prostore Gradske knjižnice Rijeka i Art-kvarta ponovno pretvorila u veliku gradsku radionicu, učionicu i mjesto susreta.
Program je bio namijenjen svim generacijama, od djece i mladih do odraslih, a kroz radionice, predavanja, književne susrete, priče, glazbu i kreativne aktivnosti sudionici nisu bili samo publika, nego aktivan dio događanja.
U središtu manifestacije bili su čitanje, znanje, kreativnost i neposredno druženje – sadržaji koji nude odmak od brzog pregledavanja ekrana i stvaraju prostor za razgovor, istraživanje i stjecanje novih vještina.
Ovogodišnja Ljetna priča tako je završila pretežno vedro – uz meteorologiju, putovanja, pripovijedanje i glazbu – ali i uz poruku da knjiga, znanje i kreativnost nisu samo ljetna razbibriga, nego alati koji ostaju mnogo dulje od jednoga godišnjeg doba.
Foto: Gradska knjižnica Rijeka