U sklopu Dana Mjesnog odbora Vojak 2026. u Osnovnoj školi „Vladimir Gortan“ održana je javna tribina „Trsatski park – jučer, danas, sutra“, posvećena povijesti, stanju i budućnosti jednog od važnih riječkih zelenih i povijesnih prostora. Tribina je održana u godini 100. godišnjice osnutka Trsatskog parka i 50. godišnjice smrti njegova hortikulturnog tvorca Josipa Kulfaneka, a okupila je stručnjake, predstavnike Grada Rijeke i zainteresirane građane.
U središtu razgovora bile su krajobrazne, ambijentalne, kulturno-povijesne i memorijalne vrijednosti Trsatskog parka, njegovo postojeće stanje te mogućnosti njegove obnove, očuvanja i budućeg korištenja.
U raspravi su sudjelovale Nives Stošić i Ivana Parac, savjetnice za zelenilo u Upravnom odjelu za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš Grada Rijeke, koje su predstavile perspektivu Grada i novoosnovanog Povjerenstva za javne zelene površine, dok je o zelenim površinama i njihovu održavanju govorila Bia Gec, članica Povjerenstva i projektantica zelenih površina u KD „Čistoća“.
Poštenjak, Kraljić, Hraba, Gec, Parac i Stošić
O povijesnom i krajobraznom značaju parka te mogućim smjernicama njegove obnove govorila je krajobrazna arhitektica Dobrila Kraljić, koja je sudjelovala u izradi konzervatorsko-krajobraznog elaborata.
O stanju stabala i vegetacije govorio je urbani šumar Fran Poštenjak, koji je u okviru stručnog pregleda obišao nekoliko stotina stabala u parku te procijenio njihovo zdravstveno stanje i kondiciju. Konzervatorski pogled na očuvanje povijesnih i kulturnih vrijednosti prostora predstavila je Nina Hraba, konzervatorica iz Konzervatorskog ureda u Rijeci.
Važan dio tribine, koju je moderirala Nela Valerijev Ogurlić iz Vijeća Mjesnog odbora Vojak, bilo je predstavljanje rezultata istraživanja javnog mnijenja u kojem je sudjelovalo 410 građana Rijeke, većinom stanovnika Trsata, Vojaka i susjednih mjesnih odbora. Građani su iznosili mišljenja o postojećem stanju parka, njegovim vrijednostima i načinu korištenja te predlagali mogućnosti njegova unapređenja.
Rezultati istraživanja uključeni su u izradu konzervatorsko-krajobraznog elaborata, kojim su analizirane krajobrazne, ambijentalne i kulturno-povijesne vrijednosti parka, stanje vegetacije te smjernice za njegovu buduću obnovu, očuvanje i korištenje. Elaborat predstavlja stručnu podlogu za promišljanje budućih zahvata u prostoru, uz naglašenu potrebu očuvanja prepoznatljivog karaktera i vrijednosti Trsatskog parka.
Stoljeće riječkog perivoja
O povijesnom i krajobraznom značaju Trsatskog parka govorila je Dobrila Kraljić, agronomka i krajobrazna arhitektica, istaknuvši kako je njegova posebnost upravo u tome što predstavlja autentičan riječki park.
Staza u stogodišnjem Parku heroja
„Ove godine je 100 godina od osnivanja parka. Možda je najzanimljivije upravo to što je ovo riječki park. Kada Grad Rijeka 1926. godine shvati da treba imati veliki park te, s nepuna 20.000 stanovnika, za njega izdvoji 33.000 četvornih metara, možemo zamisliti koliko je to tada bio velik iskorak“, istaknula je Kraljić.
Projekt parka izradio je gradski arhitekt Zlatko Prikril, dok je na međunarodnom natječaju za njegovo uređenje angažiran u Češkoj školovani vrtlar Josip Kulfanek, koji je park osnovao i o njemu skrbio sve do Drugoga svjetskog rata. Riječ je, ističe Kraljić, o autentičnom krajobraznom i perivojnom projektu Grada Rijeke.
“Pravi riječki park”
„Ova regija ima mnogo perivoja i parkova, ali u njima je vidljivo puno tragova Austro-Ugarske Monarhije, mađarskih vila i drugih povijesnih utjecaja. Ovo je, međutim, nešto čime se Rijeka doista može dičiti – pravi riječki park“, kazala je.
Ove se godine ujedno obilježava i 50 godina od smrti Josipa Kulfaneka, vrtlara koji je svojim radom ostavio snažan trag u oblikovanju i održavanju parka. Posebno je vrijedan njegov pristup vrtlarstvu, koji je, iako oblikovan prije stotinu godina, iznimno aktualan i danas.
„Kulfanek je koristio biljke iz ovog kraja, uzgajao ih u vlastitom rasadniku i potom prenosio u park. Zato danas baštinimo tako vrijedan park u kojem su sačuvane dvije povijesno značajne faze – prva, oblikovna, kreativna i umjetnička, koju je osmislio arhitekt Prikril, te druga, održiva, stabilna i floristički raskošna, koju je oblikovao vrtlar Kulfanek“, pojasnila je Kraljić.
Izložba “Sto godina Trsatskog parka”
Kulfanek se školovao u Brnu, tada jednom od važnih europskih središta hortikulture. No, kako je i sam zapisao, svoje je znanje dodatno usavršavao upravo u Rijeci. Nije ovdje jednostavno prenio neki postojeći europski model – ni formalni francuski stil ni engleski pejzažni pristup – nego je stvorio novi, autentični primorski perivoj.
„Možda je dobro što su kolege agronomi koji su nakon Drugoga svjetskog rata održavali park utvrdili da on nema obilježja nekog tipskog stilskog parka, nego da je riječ o razvojnom primorskom parku“, rekla je Kraljić.
Posebna vrijednost parka ogleda se i u njegovoj održivosti. U odnosu na ono što pruža građanima i prostoru, zahtijeva relativno malo održavanja.
„Kada usporedite ovaj park s novouređenim parkovima i njihovim zahtjevima za navodnjavanjem i drugim potrebama održavanja, razlika je velika. To je velika vrijednost ovog prostora“, istaknula je Kraljić, pritom naglašavajući važnost kontinuiranog rada gradskih komunalnih službi na održavanju parka.
Vrijedna i raznolika populacija stabala
U sklopu izrade projekta krajobrazne obnove provedena je i inventarizacija stabala, o kojoj je govorio Fran Poštenjak, magistar urbanog šumarstva i arborikulture.
Fran Poštenjak i Dobrila Kraljić
„Struktura same populacije stabala dosta je dobra. Imamo dio zrele populacije, gotovo jednu trećinu mlađih stabala, ali i ključnu kategoriju – starija i veteranska stabla. Njih, s obzirom na njihovu lokaciju i ulogu u ekosustavu, svakako treba, koliko je moguće, sačuvati radi njihove biološke raznolikosti i vrijednosti“, rekao je Poštenjak.
Inventarizacijom su identificirane 24 različite vrste stabala. Posebno je značajna dobra struktura vrsta, pri čemu gotovo 40 posto čine crnogorične vrste. U tu analizu nisu uključeni drvoredi čempresa, koji obuhvaćaju velik broj jedinki.
„Što se tiče kompozicije vrsta, ona je vrlo dobra i prati težnju da u parkovima imamo nešto više od 30 posto crnogoričnih vrsta“, pojasnio je Poštenjak.
U parku se nalaze i brojni vrijedni primjerci stabala koji zahtijevaju dodatnu pažnju.
„Ne treba ih podvrgavati prevelikim intervencijama, već prije svega sagledati na koji ih način možemo dugoročno zadržati u parku kako bi nastavili svoj životni ciklus i dosegli fazu starih, pa i prastarih stabala. Naravno, pritom treba uzeti u obzir njihovo stanje i sigurnost ljudi“, zaključio je Poštenjak.
Bia Gec, projektantica zelenih površina u riječkoj „Čistoći“ i članica Povjerenstva za javne zelene površine, istaknula je važnost sadnje autohtonog bilja te očuvanja vrijednih samoniklih stabala i grmova.
Konzervatorica Nina Hraba naglasila je da je Trsatski park najveći riječki povijesni perivoj, vrijedan spoj povijesnog krajobraznog oblikovanja, primorske hortikulturne tradicije i suvremenog pristupa očuvanju urbane bioraznolikosti. Njegova posebnost nije samo u starosti i povijesnom značaju, već i u tome što je kroz desetljeća zadržao svoju izvornu karakteristiku – kao autentičan riječki razvojni primorski park. Dodala je kako će daljnje smjernice za njegovo uređenje biti jasnije nakon izrade projekta krajobrazne arhitekture.
Obnova u skladu sa stručnim smjernicama
O dosadašnjim zahvatima, kao i planovima za daljnje uređenje Trsatskog parka, govorila je Ivana Parac, savjetnica za zelenilo u Gradu Rijeci.
Tribina na Vojaku o Trsatskom parku
Posljednja intervencija vezana uz sadnju u parku provedena je uz sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Njome se nastojalo obnoviti i popuniti postojeću vegetaciju, odnosno nadomjestiti stabla i grmove koji su tijekom godina propali.
„Popunjeni su drvoredi čempresa duž ulica Vinka Valkovića Poleta i Drage Šćitara, a u podrastu su posađeni grmovi lovora“, kazala je Parac.
Obnova je obuhvatila i drvored u polukrugu oko spomenika na Trsatu. Na jugoistočnoj padini, od polukruga oko spomenika, posađene su nove tise kao zamjena za one koje su propale, kao i cedrovi koji su se tijekom vremena, zbog starosti i drugih čimbenika, osušili. Uz njih su posađene lipe i lemprike, a vegetacija je nadopunjena i na nepravilnim površinama s jugoistočne strane spomenika.
„To je bila intervencija provedena prije izrade konzervatorskog krajobraznog elaborata, ali na temelju postojećeg stanja u parku. Uočeno je da dio onoga što je nekada raslo u parku više ne postoji, pa je bilo potrebno pristupiti obnovi“, pojasnila je Parac.
Daljnje aktivnosti provodit će se u skladu s preporukama konzervatorskog krajobraznog elaborata, koji daje smjernice za očuvanje i daljnje održavanje zelenila te cjelokupnog krajobraznog karaktera parka.
Jedan od prvih zahvata koji slijedi jest postavljanje javne rasvjete.
„Ono što će se sada učiniti jest priprema projekta i provedba postupka za postavljanje javne rasvjete. Nakon izrade projekta slijedi izbor izvođača radova, a radovi na postavljanju javne rasvjete trebali bi započeti krajem godine“, najavila je Parac.
Ostali zahvati planirat će se i provoditi u skladu s daljnjom dinamikom i raspoloživim mogućnostima. Za sljedeću godinu predložena je i izrada konzervatorskog krajobraznog elaborata za dio parka koji se proteže od Radićeve ulice do Šetališta Joakima Rakovca.
„Cilj je da i taj dio bude obrađen konzervatorskim elaboratom kako bismo dobili jednu zajedničku cjelinu prema kojoj ćemo dalje djelovati“, zaključila je Parac.
Rasvjeta kao jedna od tema rasprave građana
U raspravi nakon izlaganja stručnjaka građani su se, među ostalim, osvrnuli i na pitanje javne rasvjete u parku. Dok jedni smatraju da je rasvjeta potrebna na glavnim stazama, drugi smatraju da joj u parku nije mjesto. Sudionici rasprave pritom su se složili oko potrebe da eventualna rasvjeta bude pažljivo projektirana i što manje opterećujuća za biljni i životinjski svijet.
Nagrađeni građani i gosti MO Vojak
Planiranim zahvatima nastoji se postupno obnoviti i unaprijediti Trsatski park, pritom čuvajući njegove povijesne, krajobrazne i prirodne vrijednosti te osiguravajući njegovo dugoročno održavanje.
Nakon tribine podijeljene su zahvalnice Mjesnog odbora Vojak građanima koji su sudjelovali u uređenju novog Parka dobrosusjedskih odnosa u kvartu.
Program Dana Mjesnog odbora Vojak završit će sadnjom dvaju stabala, sadnica cedra i hrasta, u okolišu škole, na prostoru nekadašnjeg Kulfanekova rasadnika.
U sklopu programa posjetitelji su mogli razgledati i izložbu „Stoljeće trsatskog parka“, postavljenu u prostorima škole. Izložba donosi pregled razvoja parka te podsjeća na njegovu povijest, nastanak i ulogu u životu Trsata, Vojaka i Rijeke.
