Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) je kazao kako je prije sjednice čitao dnevni red te vidio da u njemu nema nikakvih razvojnih točaka. Pita se gdje je taj „novi ritam grada“ koji je bio obećavan od strane novog gradonačelnika, s obzirom na to da na današnjem dnevnom redu nema niti jedne točke vezane uz strategiju i razvoj grada. Ove točke su birokratske pa se nema  o čemu puno razgovarati, pa se moglo ostati doma i samo glasovati. Milaković je primjer dao Grad Zagreba gdje su vijećnici 17 sati sjedili i razgovarali, između ostalog o novom ustrojstvu Gradske uprave. Ako je ovo novi ritam grada zanima ga kada možemo očekivati da zaplešemo u tom „nekom novom ritmu“.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako je vijećnik Milaković zaboravio da su izbori iza nas, a ispred nas je rad u naredne četiri godine. „Kandidirali ste se za rad u Gradskom vijeću, pa ste preuzeli i obavezu sudjelovati u radu Gradskog vijeća, na dobrobit svih građana bez obzira o kojim se i kakvim točkama dnevnog reda radi“, odgovorio je gradonačelnik. Što se tiče „razvojnih točaka“ o kojima je vijećnik Milaković govorio, predložio sam točku koju su vijećnici, među kojima ste bili i vi, odbili. Zapitajte se zašto niste htjeli raspravljati o točci koja je vezana upravo za razvoj i gospodarstvo, a riječ je o izmjenama i dopunama Odluke o Detaljnom planu uređenja dijela komunalno-servisne zone Škurinje. Većina je tako odlučila a među njima i vi. Na današnjoj sjednici ćemo između ostalog konstituirati Odbore Gradskog vijeća kao radna tijela na kojima će se raspravljati točke koje će se nalaziti na dnevnom redu, što smatram izuzetno važnim. Kad govorite o našem izbornom programu taj „Novi ritam“ dobio je većinsko povjerenje građana i razloga za tu kritiku nema.

Vijećnik Milaković je replicirao kako je način na koji je Filipović odgovorio argument da je iskusan u ovom poslu. Ova jedina točka vezana uz razvoj došla je dan dva prije sjednice i nismo stigli se o njoj pripremiti.

Marin Miletić (Most) je kazao Filipoviću da ima priliku voditi grad na transparentan i otvoren način. Po njemu se stari ritam Grada lijepo očitava u primjeru bivšeg vijećnika Paliske koji se prodao Obersnelu i postao žetončić. Miletić je govorio o javnom natječaju za prodaju zemljišta objavljenom 12. svibnja. Grad koji inače objavi više natječaja, sada objavi natječaj za samo jedno jedino zemljište. To je zemljište dobila firma Andreja Poropata, a riječ je o preko tisuću kvadrata i to svega nekoliko dana nakon što mu je prestao mandat. Pitao je Filipovića hoćete li prestati s pogodovanjem žetončićima.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako se raspolaganje gradskom imovinom provodi na potpuno transparentan način. Ako vijećnik Miletić ima dokaze da je tu nešto nezakonito zna se kojim institucijama to treba prijaviti. Odgovorno tvrdim da se sve provodi na otvoren i zakonski način. Inače, pravilo je da kada se prodaje zemljište za koje postoji vlasnik koji ima više od 50% tog zemljišta, taj vlasnik ima pravo prvokupa. Sve procjene imovine se rade preko sudskih vještaka koji svoj posao ne obavljaju u Gradu Rijeci. Oni procjenjuju svaki elaborat i daju primjedbe na iznose. Grad Rijeka je što se tiče proračuna najtransparentniji u Hrvatskoj. Imamo novu aplikaciju pomoću koje su sve isplate vidljive, kome ide novac, prema kojem ugovoru. To je javni novac za koji imamo odgovornost, rekao je Filipović i dodao da što se tiče Miletićeve opaske o transparentnom vođenju grada, na tom tragu smo na zajedničkom razmišljanju.

Vijećnik Miletić je replicirao kako vjeruje u Filipovićevo poštenje, i kako mu je drago da je javno rekao da će raditi transparentno. Žetončići Am i Unija Kvarnera ne mogu računati na ništa što im je obećano, zaključio je Miletić.

Davor Štimac (Nezavisni) je kazao kako se  ne slaže s kolegama iz Mosta vezano uz ovaj „ritam grada“. Razgovarao sam ljudima, pa i Gradskoj upravi i svi su rekli da očekuju novi ritam. Taj je ritam sporiji i ništa se ne dešava. Mjesec i pol dana ništa se ne dešava. Pitao je gradonačelnika Filipovića da li zna što se događa s plažom Ploče gdje se niti kola hitne pomoći niti vatrogasci ne mogu spustiti interventnim vozilima. Dolje vlada potpuni kaos. Napravljeno je odbojkaško igralište na kojem ne može se igrati jer nema mreže. Ograde su potpuno ruzinave. Otpiljene su i stavljene nove, umjesto da se prefarbaju. Smatra kako bi prvenstveno trebalo osigurati sigurnost građana. Smatrat ću vašom odgovornošću ako se nešto dogodi, rekao je Štimac Filipoviću.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako se i on povremeno kupa na plaži Ploče. Za posjetitelje plaže osiguran je parking u garaži gdje je cijena parkiranja pristupačna u odnosu na pristup moru u drugim gradovima. Jedan dio vanjskog parkinga je i besplatan. Trebamo apelirati na savjest građana da pokušaju što više koristiti garaži. Što se pristupa interventnim vozilima tiče, on je bio omogućen stupićem, čiji se sustav pokvario pa je zamijenjen rampom. Plažu koriste mnogi sugrađani i turisti. Zna da je ograda bila u lošijem stanju. Naveo je kako Grad upravlja s 26 plaža u čije održavanje i uređenje prije sezone kupanja uloži 1,2 milijuna kuna godišnje. Sve što uberemo od koncesijskih nagrada za plaže ide u njihovo održavanje. Slaže se da bi trebala veća odgovornost onih koji dolaze na plažu Ploče. Premda smo nekoliko puta kažnjavali, ako se stvari budu ponavljale bit ćemo primorani na to da Prometno redarstvo intervenira još ažurnije.

Tea Mičić Badurina (PGS) postavila je pitanje vezano za radove u sklopu projekta Poboljšanja komunalne infrastrukture Aglomeracije Rijeka. Riječ je o izgradnji preko 217 km kanalizacije i vodovoda. Njeno se pitanje konkretno odnosi za Drenovu gdje su radovi trebali krenuti prošle godine. Stanovnici Ulice Kampanja koji su dali zahtjev za sanaciju prometnice koja je u lošem stanju i koji je odbijen jer se na toj prometnici očekuju radovi. Zanima ju kada se očekuje početak radova na drugoj fazi izgradnje kanalizacije na Drenovi

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako se radi o projektu koji je poslije Pelješkog mosta najveći u RH i uključuje izgradnju kilometara kanalizacije i vodovodne mreže. Radi se o složenim nabavama, Radi se o sedam lotova. Upravo za ovaj lot je pristigla ponuda koja je  100% veća od predviđene vrijednosti. Troškovnici su rađeni prije 4 godine, prije krize u građevinarstvu i prije Pandemije. Cijene materijala su sada znatno više nego prije. Za tri lota su provedeni natječaji i u procesu su žalbe na koje mi ne možemo utjecati. Na Drenovi su ponude puno veće. Projekt se sufinancira EU sredstvima, sredstvima KD VIK i svih jedinica lokalne samouprave, pa se sve treba provoditi prema zakonu i transparentno. Sanacija ulice je nužna, ali je u tom kontekstu bolje pričekati da se provede postupak do kraja. Nada se da će kroz godinu dana odabrati izvođača. Puno toga ovisi o tvrtkama koje čak i nemaju zaposlenih ali su dale ponude i stalno ulažu žalbe i otežavaju postupke. Da nije bilo žalbi odavno bi počeli raditi, ali takav je Zakon o javnoj nabavi i to moramo poštivati, a to se događa i u drugim sredinama.

Tea Mičić Badurina je replicirala kako je prvi natječaj bio raspisan u 12. mjesecu 2018. g.. Bez obzira na žalbe, ne mogu a da se ne zapitam na koji način su pripremani natječaji i je li tu možda bilo grešaka. Ne može uvijek druga strana biti kriva. Ako je nešto 100% skuplje trebalo bi vidjeti u čemu je problem.

Petra Mandić (Most) je kazala kako je 311 djece s pravom i 150 bez prava prvenstva na listi čekanja za upis u dječje vrtiće. Kod ovih 311 djece koji imaju pravo prvenstva znači da su oba roditelja zaposlena. Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan se pobrinula da se jedan dio neupisanih riješi pronalaženjem dodatnih prostora kako bi se u najboljoj mogućoj varijanti zbrinulo 96 djece. Most će uputiti u proceduru prijedlog odluke o načinu i subvencioniranju dadilja kao nužno rješenje koje je još uvijek bolje nego da tete čuvalice čuvaju djecu na crno. Podsjetila je da je 2013. donesen Zakon o dadiljama, i dodala kako Grad treba odlučiti da podupre ovaj prijedlog.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je odgovorila kako su podaci koje se navodi privremeni s obzirom na to da nije završen upisni postupak. 311 djece jasličke dobi ostalo je neupisano. Rješavanju problema pristupili odmah, obišli sve vrtiće kojima je Grad osnivač i otvorilo tri skupine u DV Vidrice i Kvarner, 1 skupinu u DV  Veseljko. Dio jasličke djece upisan je u DV Mirta i Radost. Tri dodatne skupine u DV Rijeka kako bi se upisala sva djeca s teškoćama. Sveukupno je riječ o 96 djece. Pozdravljamo inicijative iz redova oporbe. Pozdravljamo projekt dadilje i s time smo upoznati. Spremni na dijalog ali smo mišljenja da je važno razvijati naše prostorne kapacitete. Već početkom 2022. pristupit ćemo gradnji novih vrtića jer je to bolje rješenje i jamči veću kvalitetu vrtićkog rada.

Petra Mandić je replicirala kako se nadala takvom odgovoru. Svjesna je da ovo nje primarna nego nužna mjera. Trenutno je stanje takvo da nema drugog izbora.

Ivana Prica (SDP) je podsjetila da je Urbana aglomeracija Rijeka osnovana 2015.g. i kroz nju su realizirani brojni europski projekti. S obzirom na to da se govori o mogućnosti proširenja, budući da nisu svi gradovi i općine ušli u Aglomeraciju pa je zanima koji su gradovi i općine voljni pristupiti UAR, te što je do sada učinjeno kroz projekt Urbane aglomeracije Rijeka.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako je riječ o korištenju sredstava iz tzv. sistema integralnih teritorijalnih ulaganja koje je Europska komisija osmislila s razlogom, jer velik dio proračuna odlazi na zajedničke politike i na rješavanje problema kroz projekte koji objedinjuju više jedinica lokalne uprave. U našu Urbanu aglomeraciju koja je bila prva osnovana u Hrvatskoj, pristupili su gotovo svi gradovi i općine riječkog prstena. Želju za ulaskom iskazali su Matulji, Jelenje, Bakar i Omišalj. Osnovni element koji nam je zajednički je tzv. dnevna migracija uz kriterije povezanosti infrastrukture. Njima se otvara mogućnost pristupa da to učine sada.  Neka od tih Vijeća su o tome donijela odluku poput Matulja i Jelenja. Grad Bakar izrazio želju dopisom koju je upućen Gradskom vijeću i gradonačelniku, a u kontaktu je s načelnicom općine Omišalj. Gradsko vijeće Grada Rijeke mora potvrditi postupak ulaska u Urbanu aglomeraciju, a Odluka o tome ide u Ministarstvo regionalnog razvoja. U novom financijskom planu EU, kao kriterij raspodjele sredstava gledat će se broj stanovnika u središtu aglomeracije pa će se zato u Hrvatskoj osnovati oko 20-ak aglomeracija u kojima će biti obuhvaćena i manja središta. Dosadašnje investicijsko razdoblje UAR je dobro iskoristila, kako za razvojne projekte u tim gradovima i općinama, tako i Rijeci. Pred nama je i veliko ulaganje Energa vrijedno 80 milijuna kuna. Filipović je izrazio nadu da će Vijeća tih jedinica lokalne samouprave donijeti odluke o pristupanju. Dodao je kako Ministarstvo smatra da one jedinice lokalne samouprave koje su donijele odluku o pristupanju  UAR krajem proteklog saziva Vijeća, trebaju takvu Odluku donijeti ponovno.

Kristijan Čarapić (SDP) je kazao kako je nakon nabavke 54 nova autobusa iz EU fondova, Autotrolej  najavio nabavku još novih autobusa. Zanima ga o kojem se broju tih vozila radi i kojeg kapaciteta.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako je KD Autotrolej, čim je Ministarstvo raspisalo natječaj pristupilo izradi prijave. Upravo je potpisan ugovor za nabavu 37 novih autobusa koji bi trebali biti u prometu iduće godine. Time će se starost autobusa spustiti na 5-6 godina jer jedan dio autobusa obavezno ide u otpis jer tako traži EU. Time se poboljšava usluga prema korisnicima na području na kojem djeluje Autotrolej. Dio autobusa namijenjen je gradskom  prometu, a dio za veze prema gradovima i općinama na kojima Autotrolej obavlja uslugu javnog prijevoza. Ukupan iznos je 88 milijuna kuna, od čega 56 milijuna iz EU sredstava, dio iz kreditnog zaduženja Autotroleja. Valja naglasiti kako nabava novih autobusa doprinosi smanjenju emisije CO2, prema obavezama koje smo preuzeli potpisom Povelje gradonačelnika i dugoročnog opredjeljenja Europske komisije o smanjenju CO2.

Iva Rinčić (Nezavisna) je govorila o godišnjoj uplati iz proračuna Grada Rijeke Zakladi Sveučilišta u Rijeci. Dugo vremena bila je predstavnica Grada u Zakladi u kojoj ulogu zakladničara imaju Grad Rijeka, Županija i Sveučilište u Rijeci. Sukladno statutu Grad Rijeka preuzeo je obvezu godišnje uplate u visini 100.000 kuna za rad zaklade. Riječ je o sredstvima koje se koriste za natječaje, stipendije i sl. Proteklih godina od strane Grada bilo je kašnjenja s uplatom, a prošle je godine uplaćeno samo 50% iznosa. Kroz proračun za 2021.g. predviđen je isti iznos. Zanima je koji je tome razlog te postoji li mogućnost da se nadoknadi taj dug za prošlu i ovu godinu i na koji način će se osigurati financiranje u budućnosti, sukladno statutu.

Gradonačelnik Filipović je zahvalio vijećnici Rinčić na dosadašnjem vođenju Zaklade ocijenivši kako je Zaklada hvale vrijedna institucija koja je bila prva takve vrste u RH. Cijeli niz godina financiramo Zakladu sa 100.000 kuna godišnje. Podsjetio je vijećnicu Rinčić da su proteklih godina imali dosta razgovora o pronalaženju novih izvora financiranja. Uvijek smo, ne samo kroz rad Upravnog odbora podupirali rad zaklade, od stipendiranja studenata do cijelog niza aktivnosti koje Zaklada provodi. Kašnjenja u isplati su svedena na minimum i učinit ćemo sve da u sredstva uplatimo u razumnom roku. Na početku mandata među prvim sastancima održan je sastanak s predstavnicima Sveučilišta na kojem smo otvorili čitav niz tema, uključujući i rad Zaklade. Podsjetio je vijećnicu Rinčić da ako ne bude zadovoljna s previđenim iznosom može uložiti amandman. Prošle smo godine zbog Pandemije u proračunu uprihodili 200 milijuna kuna manje. Smatra da se Zaklada ne smije osloniti samo na sredstva svojih osnivača.

Petar Petrinić (SDP) je kazao kako je prošli tjedan postavljen kamen temeljac za 90 novih stanova POS-a na Martinkovcu. Zanima ga kada se može očekivati dovršetak izgradnje, postoje li drugi planovi za izgradnju stanova POS-a i ako da, na kojim lokacijama te da li će stanje u građevinarstvu utjecati na promjenu cijene metra četvornog tih stanova, s obzirom na divljanje cijena materijala i probleme građevinara s nedostatkom radne snage.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako se projekt na Martinkovcu sastoji od tri objekta s ukupno 90 stanova. Kamen temeljac je položen. Predviđeno vrijeme za dovršenje je godinu i pol dana za sve tri građevine sa po 30 stanova. Izvođač je ishodovao građevnu dozvolu. Riječ je o slovenskoj tvrtki VG5 s kojom imamo dobrih iskustava na prethodnim objektima i zadovoljni smo poslom koji su do sada obavili. 90 riječkih obitelji pronaći će svoj dom na Martinkovcu. Što se tiče drugih lokacija, razmatramo lokaciju na Krnjevu i Škurinjskom plasu. U svom programu isticao sam stanogradnju kao jedan od temelja programa. Veseli me da smo počeli mandat upravo izgradnjom stanova, ali smo svjesni da ne mogu svi koji nemaju riješen stambeni problem, kupiti stanove. U tom kontesu razmišljamo o tome da treba naći model i riješiti model najma. Lista prioriteta je veća od broja stanova koje možemo izgraditi. Grad za gradnju ovih stanova daje iz proračuna 4 milijuna kuna, 11 milijuna kuna ide iz proračuna RH ostalo plaćaju kupci kroz kredit. Moramo promisliti model  najma jer on omogućuje veću fleksibilnost i moramo naći način na koji će Grad Rijeka sudjelovati u takvom projektu. Podsjetio je kako naše građevinske tvrtke muče se s nedostatkom kvalitetne radne snage. Cijena od 10.300 kuna po m2 je  limitirana, premda cijena gradnje nije ista, jer ovisi o lokaciji gdje se gradi, pa priprema zemljišta u Slavoniji nije podjednaka pripremi zemljišta u Dalmaciji ili na Kvarneru. Poznati su slučajevi, posebice na jugu Hrvatske, da su takvi stanovi i preprodavani. Da bi se to spriječilo mijenjan je i zakon i sad je nemoguće takav stan prodati u prvih 5 ili 10 godina. U našem kraju, nije bilo takvih slučajeva, koliko mu je poznato.

Vedran Vivida (AM) postavio je pitanjem vezano uz uređenje kompleksa Benčić. Naglasio je kako je 3. svibnja održana prezentacija projekta uređenja javnih površina u Benčiću, a u srpnju je otvoren i parking na toj lokaciji. Trebalo je biti zasađeno 30 stabala drvoreda uz parking. Parking je otvoren i sada će doći bageri i razvaliti parking. Zanima ga koliko već sada kasne radovi na uređenju kompleksa i da li će ovakav način rada dovesti do naknadnih troškova jer već sada na parkingu fali punjač za električne bicikle i  drvored.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako se radi o složenom projektu uređenja Art kvarta u Rijeci u kojem su do sada otvoreni Muzej grada Rijeke, MMSU i Dječja kuća, a intenzivirani su radovi na zgradi Knjižnice koji bi trebali biti gotovi do kraja svibnja iduće godine. Radilo se o 4-5 gradilišta na kojima su se izvodili ili se izvode radovi. Tamo je i dio Škurinjskog potoka i potoka Brajda. Prezentirano je rješenje s otvorenim dijelom potoka. Trenutno se postavlja javna rasvjeta. Kao dio uređenja partera otvoreno je parkiralište sa 71 parkiranim mjestom. Ljeto nije sezona sađenja stabala i stabla će biti zasađena na jesen čim bude moguće. Predviđena je i zgrada za prezentaciju Murtićeva mozaika koji je uklonjen iz prostora stare pošte.  Radovi na uređenju javnog prostora ne stoje i trebali bi biti gotovi do studenog ove godine.

Danijela Bradamante (SDP) je kazala kako su gradonačelnik Obersnel i župan Komadina u travnju 2021. potpisali sporazum da će zajednički osigurati 2 milijuna kuna za obnovu travnjaka na igralištu Robert Komen. Zanima ju kada se može očekivati realizacija tog sporazuma.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako su bivši gradonačelnik i župan potpisali su sporazum prema kojem že Županija izdvojiti 1 milijun kuna, ostatak od Grad Rijeka. U zadnjem razgovoru sa županom rečeno mu je da se čeka da županijska skupština usvoji rebalans proračuna. Čim rebalans bude prihvaćen, TD Rijeka sport spremno je krenuti u javnu nabavu za izvođenje radova. U međuvremenu su i izvedeni radovi sanacije manjeg zahvata umjetnog travnjaka na igralištu na Brajdi vrijedni 150.000 kuna. Podsjetio je kako smo u gradu u deficitu s terenima. Vijećnica Bradamante je u Upravnom odboru NK Orijent, i dobro zna da i tamo jedan dio trave ne zadovoljava. Namjera je u četiri godine obnoviti sve nogometne terene grada Rijeke. U razgovoru s rektoricom Sveučilišta govorilo se o mogućnosti izgradnje igrališta na području Kampusa za čiju je izgradnju procijenjeno da bi koštala 15 milijuna kuna. To bi značajno rasteretilo igrališta i otvorilo nove termine za korištenje na istočnoj strani grada.

Josip Ostrogović (HDZ) čestitao gradonačelniku i zamjenicima kao i novim vijećnicima na izboru te izrazio nadu da će rasprave na Vijeću biti uspješne i konstruktivne. Podsjetio je kako je prije 4 godine na jednoj konferenciji za medije iznio teze vezane za vrtiće koje važe i danas je se tada 500 djece nije bilo upisalo. Dodao je kako je cijena koštanja gradnje vrtića na Srdočima iznosila 30 milijuna kuna, a na Viškovu upola manje. Pitao je gradonačelnika da li zna da je Hrvatska iskoristila 300 milijuna kuna za unaprjeđenje rada vrtića. Rijeka se hvali se da je povukla puno europskih novaca, zanima ga koliko je povukla iz Fonda za unaprjeđene rada vrtića i koliko će ostati neupisane djece ove godine.

Gradonačelnik Filipović je zahvalio na čestitkama te odgovorio kako je na to pitanje zamjenica Krpan već dala iscrpan odgovor. U zadnjih par godina sagrađena su dva nova vrtića i kapaciteti povećani za 600 dodatne djece. Zadnja dva vrtića rađena su po principu modularne izgradnje, što se pokazalo izuzetno uspješnim jer je gradnja trajala kratko. Dao je nalog da se gdje god je moguće, vrtići ubuduće rade modularno jer je to brže. Tako smo u samo 6 mjeseci dobili dva nova izuzetno kvalitetna vrtića s povećanim kapacitetom. Imamo potpisan ugovor s Talijanskom unijom za gradnju vrtića na području između MO sv. Nikole i Zamet. Praktički se može odmah početi graditi. Talijanska unija obvezala se izraditi projekte. Nedavno smo imali sastanak s predstavnicima Talijanske unije, konzulom i veleposlanikom Italije u RH. Oni traže rješenje da izgrade taj vrtić. Zamolili smo ih da nam odgovor daju do rujna. Ako to ne bude moguće onda će grad krenuti u izgradnju tog vrtića. Planirana je i gradnja novog vrtića u Rastočinama na Škurinju, imamo projekt i razmotrit ćemo opciju da se i on izgradi u modularnom sistemu.

Vijećnik Ostrogović je replicirao gradonačelniku kako je dobro ispekao zanat kod bivšeg gradonačelnika. Niste ništa odgovorili, a rekli ste da ste izgradili vrtiće za 600 djece, a znamo da 500 djece nije bilo upisano. Pitao sam vas koliko smo mi kao grad povukli sredstava, reći ću vam ja, povukli ste nula kuna. Kada vam netko daje novac besplatno to vas ne interesira. Vas interesira gradnja vrtića za 30 milijuna kuna koji koštaju 15 milijuna kuna. U Rijeci u dvosmjeni rad ide samo 80 djece, za razliku od drugih gradova. To je znak da se do sada nije ulagalo ništa jer to bivšem gradonačelniku nije bilo važno, ali su mu bile važne brodske olupine te dodao kako taži pisani odgovor.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) postavila je pitanje vezano uz čistoću grada. Primijetili smo da se kosi trava, ali da se ista ne odvozi. Trava je visoka i suha i predstavlja opasnost od požara. Posao nije dovršen do kraja i trava i drugo smeće je dalje ostalo nepokupljeno. Zašto se čekao srpanj da se to obavi i zašto KD Čistoća ne čisti u ulicama u kojima raste crnogorica. Primjer za to je jedna cesta na Zametu koju je fotografirala kako bi pokazala da funkcija šahti nema svoj smisao. Sada nije bila velika količina kiše, ali primjerice u ulici braće Cetina između broja 2 i 4, zbog začepljenja šahti kada padne kiša nastane jezero i bude kolaps u prometu. U subotu je došlo mini vozilo KD Čistoća i to očistilo, ali smatra kako bi trebalo povesti računa da se to ne dogodi više.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako vijećnica Jagić Rađa nije jedina koja se žale na čistoću grada jer i on dobiva nebrojene mejlove od građana. Stanje se može u određenom dijelu pravdati pandemijom i nedostatkom sredstava. Kada se govori o košenju trave, postoje prioritetna područja i KD Čistoća ne može se stići sve pokositi. Čistoća čini sve napore s obzirom na kapacitete da pokosi travu i adekvatno je zbrine. Pozvao je sve da ovakve slučajeve prijave KD Čistoća ili putem aplikacije Gradsko oko, jer nakon prijave KD Čistoća promptno reagira. Dodao je da građani imaju percepciju da kada plate račun KD Čistoća, ujedno plate i čišćenje, što nije slučaj jer plaćaju odvoz i zbrinjavanje otpada, dok se čišćenje javnih površina podmiruje iz drugih sredstava. Trebat će razmisliti o povećanju sredstava u proračunu za čišćenje javnih površina, kazao je Filipović.

Danijel Imgrund (HDZ) je kazao kako su se u izbornoj kampanji iznosile različite brojke vezane za dug Grada Rijeke. Zanima ga koliki je dug Grada Rijeke na dan 30.6. 2021.g.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako određeni dug postoji i iznosi oko 75 milijuna kuna. Sveli smo  kašnjenja u plaćanju na oko 30 dana, pa je postignut određeni napredak. Iz šestomjesečnog izvješća o kojem će Vijeće uskoro raspljavati, vidljivo je da gradske financije u plusu i proračun stabilan. Zadnja porezna reforma koštala je Grad 20 milijuna kuna, i kao sve ranije porezne reforme svaljena je na račun gradova i općina. Prošlogodišnjim je rebalansom uprihođeno 200 milijuna kuna manje. Zbog posljedica pandemije izašli smo u susret poduzetnicima i odrekli se znatnog dijela prihoda. Izrazio je nadu da će epidemiološka situacija biti takva da će omogućiti ostvarenje većeg broja dolazaka turista, jer rast turizma utječe na BDP. Što se duga Grada tiče, poduzete su određene mjere, razgovaralo se s Ministarstvom i potpisan je Sporazum prema kojem bi do kraja godine  ostalo nekih 27 milijuna kuna duga prema državi. Moj cilj je da dug svedemo na nulu i da nakon četiri godine grad bude bez dugova te da plaćanja  budu po dospijeću. Tom sam cilju posvećen zajedno sa suradnicima, rekao je Filipović.