Ivan Mencer (HDZ) je kazao kako se u veljači raspravljao o suglasnosti Gradskog vijeća na Detaljni plan raspodjele sredstava za JP u sportu za 2020. Skrenuo je tada pažnju na upotrebu termina potrebe i javne potrebe. Javni klubovi nose naslove privatnih poduzeća poput Croatia osiguranje i dr. Podržava promociju privatnih poduzeća koji kroz to imaju promociju. Pitao je Koje koristi ima Grad Rijeka kao administrativna cjelina s obzirom na to da je suvlasnik 30 % NK Rijeka.

Gradonačelnik Obersnel je vijećnika Mencera ispravio naglasivši kako je Rijeka jedinica lokalne samouprave, a ne administrativna jedinica. Proces privatizacije NK Rijeka proveden je temeljem Zakona o sportu. Tim je Zakonom država sva svoja potraživanja i dugovanja prenijela na jedinicu lokalne samouprave kako bi se kroz privatizaciju formiralo sportsko trgovačko društvo, što je i učinjeno. U tom je trenutku Grad Rijeka postao 100% vlasnik sportskog trgovačkog društva NK Rijeka. U postupku privatizacije 70% vlasništva je prodano nizozemskoj fondaciji Social sport, a dalje je vlasnik s time postupio kako je njemu odgovaralo. Interes Grada je bio da zadrži dio vlasništva upravo u kontekstu kontrole i nadzora i aktivnog odlučivanja u svemu što se događa s NK Rijekom. Obersnel je kazao kako je više puta naglasio da je taj zakon glup, proces pretvorbe je jednako tako čudan, no unatoč tome je Grad postupio po zakonu, jer drugačije nije niti moglo ni biti.

Ivan Mencer je replicirao kako Grad kao suvlasnik treba očekivati pozitivni prihod od vlasništva. Zadržavanje vlasništva bez prihoda je suludo pa je predložio da se udio Grada proda po simboličnoj cijeni  udruzi navijača Rijeke. To bi bilo stimulirajuće za sve vlasnike NK Rijeka.

Ana Trošelj (PGS) je kazala kako je prošlo osam godina od uređenja dijela ulice Pavla Ritera Vitezovića. Nastavak te ulice kod Rozi bara je ruglo. Interesira je u kojoj je fazi dovršenje te ulice jer sada izgleda kao slijepo crijevo.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako bi i on volio bi znati odgovor na to. Trenutno je to izvan njegove moći. Ideja je bila da se cijela Vitezovića uredi, za što je trebalo riješiti niz imovinsko pravnih problema. S vlasnicima dijela poslovnih prostora to je uspješno riješeno. Ostala je Izbočina iz zgrade koja je naknadno dograđena i nije legalna te ne predstavlja sastavni dio zgrade, u vlasništvu jednog trgovačkog društva s kojim se to  godinama pokušava riješiti. Njihovi su financijski zahtjevi nerealno visoki i zbog toga je pokrenut postupak izvlaštenja. Rješenje o izvlaštenju doneseno je u travnju ili svibnju prošle godine, a na njega je to trgovačko društvo uložilo žalbu i t a se žalba rješava u Ministarstvu uprave, od svibnja 2019. Do danas nismo dobili nikakav odgovor, a dok ga ne dobijemo ne možemo ući u posjed tog dijela koji je predviđen za rušenje. Za uređenje je izrađen projekt Agatićeve, ali nije ishođena građevinska dozvola. Vjeruje da će se to ipak riješiti kroz proračun iduće godine.

Marinko Koljanin (Nezavisni) je kazao kako je funkcija grada organizacija parkiranja. Kaže da je dobio e-mail s Belvedera kojim se ukazuje na potpunu nemogućnost nalaženja parkirnoga, ne samo na Belvederu, nego i na Škurinju, Pećinama i drugim dijelovima grada. To je očito problem urbanista nastao 70-tih godina. Sada gotovo svaka obitelj ima dva-tri auta. Pitao je postoje li naznake i planovi da se riješi problem parkinga u Rijeci jer to Rijeku tišti sve više. Tražio je pisani odgovor.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako planova ima. Kojom dinamikom će se problem parkinga rješavati ovisi o puno faktora. Treba razdijeliti problem parkinga u centru grada od onog preotsalog dijela grada. Postoje planovi za gradnju podzemne garaže na Gomili, u centru grada, podzemne garaže kod Ekonomske škole. Garaže neće graditi ni privatnici niti Grad ili gradska TD bez komercijalnog interesa, odnosno bez naplate. Izvan centra grada situacija je manje-više svugdje podjednaka. To nije problem urbanista iz 70-tih godina, već problem kroz povijest. Teško je bilo predvidjeti da će biti toliko automobila. U područjima izvan centra gotovo da i nema lokacija na kojima bi se mogle izgraditi garaže, a i građani različito gledaju na problem gradnje garaže. Većina smatra da netko drugi mora riješiti problem njihova parkinga, što je nemoguće. Pokušavamo svaki prostor koji je za tu namjeru primjeren pretvoriti u parking. Građani sami inzistiraju da to bude pod naplatom jer to odbija one koji bi po dolasku u grad besplatno parkirali. Dao je primjer Mažuranićevog trga gdje grupa građana inzistira na uvođenju naplate, a postoji grupa građana koja se energično tome protivi. Parkiranje u centru moglo bi se riješiti u godinu  – dvije, ukoliko se nađu investitori, dok u stambenim zonama nema nekog kratkoročnog, niti konkretnog rješenja.

Sandra Krpan (SDP) je pitala jesu li programi Europske prijestolnice kulture usklađeni s mjerama Stožera i preporukama HZJZ, što se tiče pandemije korone, posebno kad je riječ o održavanju dječjeg festivala Tobogan.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako se zbog pandemije na drugačiji način moralo pristupiti organizaciji programa EPK. Program se morao smanjiti i prilagoditi. Velik dio aktivnosti koncipiran je u ljetnim mjesecima polazeći od razmišljanja od da će se situacija stabilizirati. Na žalost situacija s pandemijom se pogoršala i svaki dan imamo sve više oboljelih.Mi se u Rijeci za sada dobro držimo. Naravno, nastojat ćemo održati većinu od 120 planiranih programa i naravno da se poštuju sve mjere koje određuje Stožer civilne zaštite; od maksimalnog broja učesnikaa do preporuke za nošenje maske, poštivanje socijalne distance 1,5 m, korištenje dezinfekcijskih sredstava i dr. Ovaj vikend održan je prvi koncert u Export drvu, komunalni redari i civilna zaštita kontrolirala je broj ljudi koji ulaze i nije bilo problema. Prekosutra počinje festival Tobogan, doduše u manjem obimu nego što je to bilo prošle godine. Ove godine se održava na Klobučarićevom trgu.  Sada veći mamo popis svih koji dolaze i na trg neće biti pušteno više od 300 ljudi, možda i manje ovisno o situaciji. Sam program Tobogana se inače odvija u malim grupama, uz poštivanje epidemioloških mjera. Za sada ne namjeravamo otkazati ništa. Svi će se programi održati, uz pridržavanje svih preporučenih mjera, ukoliko ne budu donesene drugačije mjere od Stožera.

Damir Popov (HDZ) je kazao kako se središtem grada šire intenzivni mirisi, ponajprije kod dućana Ana, na raskrižju kod nebodera, Koblerovom trgu, ulici Ante Starčevića. Smatra da neugodni mirisi dolaze iz kanalizacije zbog nečišćenja i izlijevanja dijela otpadnih voda u oborinsku kanalizaciju. Pitao je gradonačelnika što je učinio da se smrad ukloni uz grada i što će učiniti odmah da ovog ljeta smrada ne bude. Ponovio je da grad Rijeka smrdi, a da je  gradonačelnik svake godine jednu ulicu sanirao, smrada ne bi bilo.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako bi trebalo angažirati vijećnika Popova da sam uđe u kanalizaciju i provjeri, ako već tvrdi da je tako. Smatra da neugodni mirisi postoje, ali se to ne percipira na način koji to vijećnik Popov percipira. Točno je da se ljeti u određenim zonama osjete neugodni mirisi, ali ne tako strašno kako to Popov tvrdi. Na žalost problem nije oborinska kanalizacija, već sanitarna kanalizacija i  javlja se u toku ljetnih mjeseci kada se smanji korištenje  zbog manjeg protoka, pa se sadržaj sanitarne kanalizacije sporije kreće i zadržava, što uzrokuje pojavu određenih neugodnih mirisa na isključivo uskim lokacijama. U slučajevima kada se to intenzivira, uz pomoć KD Čistoća nastoji se pojačati ispiranje tih kanalizacijskih cijevi.

Aleksandar Bulog (SDP) komentirao je vijest o istraživanju tvrtke Apsolon koje govori da je grad Rijeka pogodan za digitalnu transformaciju. Pitao je da mu se pojasni zašto je i kako Rijeka prepoznata i neka Vijeću da kratku analizu tog istraživanja.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je tvrtka Apsolon provela istraživanje među 20 hrvatskih gradova u kontekstu njihove spremnosti za digitalizaciju. U tom istraživanju Rijeka nije ocijenjena pogodnim, nego najspremnijim gradom. Istraživanje je obuhvatilo 4 segmenta i u sva četiri se Rijeka pokazala najboljima. Kada se to pretvori u indekse, od ukupno 100 Rijeka je dobila nešto više od 95 % indeksnih poena. Na drugom mjestu je Zagreb s 83, a svi ostali se kreću između 40 do 60 indeksnih poena. Dokaz je to uspješnosti politike i opredjeljenja koje provodimo. Istraživanje je vrednovalo dostupnost usluga koje se mogu obaviti, mogućnost povezivanja sa sustavom e-građanin, transparentnost i otvorenost podataka, broj otvorenih i transparentnih podataka u formi da se mogu pretraživati i analizirati. Ovih dana će biti održana prezentacija tog istraživanja pa može vijećnicima dostaviti analize tih podatak.

Filipa Capan (HDZ) govorila je o projektu Poboljšanje vodne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka te prvoj fazi radova koja je izvođena na Srdočima. U 2020 druga faza pa ju zanima kada će to krenuti i za kada se to planira.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je riječ o ogromnom projektu  vrijednom  1,7 milijardi kuna. Iako su na vrijeme izvršene sve neophodne pripreme da se dobiju sredstva EU fondova, sada se kao i sve ostale sredine suočavamo s problemom troškova gradnje. Projektiranje i projektni troškovnici rađeni su kada je stanje u građevinskoj djelatnost bilo prilično loše. Troškovnici su rađeni po tadašnjim cijenama. Sada se situacija promijenila, i svima je očito da se radi  o puno većim iznosima od onih koji su predviđeni projektantskim troškovnikom. Za izgradnju 200 km kanalizacije i 100 km odvodnje, na sedam lokacija, prije 7 mjeseci raspisan je natječaj. Na svim lokacijama ponde su bile znatno veće od onih predviđenih troškovnikom. Prema sugestiji Hrvatskih voda natječaj je ponovljen i dogovoreno je kako osigurati dodatni dio sredstava. To je problem s kojim su se susrele sve sredine koje su krenule u takve projekte. Nakon otvaranja novih ponuda, u roku od narednih mjesec- dva potpisati će se ugovori s izvođačima i nastaviti projekt.

Duško Milovanović (SDP) je pitao kako teku programi EPK 2020. I što je s onima koji se očekuju na jesen i zimu. Da li se razmatra opcija, kako s programima dalje ukoliko se na jesen ponovno krene s Lock down-om. Imamo li scenarij za takvu situaciju.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je samo kroz dva ljetna mjeseca predviđena realizacija 120 programa, od kojih je dio već realiziran. Programi se održavaju na Trgu riječke rezolucije, u Exportdrvu, Klobučarićevom trgu i  HNK Ivana pl. Zajca, a tu je i Ljeto na Gradini. Realizira se dio programa Lungo mare, postavljanje instalacija na različitim mjestima. Dvije su postavljene u Lovranskoj dragi i Brseču, a treća na riječkoj Ribarnici. Ovu subotu će instalacija biti postavljena na plaži Grčevo na Pećinama. Neki će se programi protegnuti na rujan i listopad. Tu su i programi 27 susjedstava predviđeni za realizaciju ovog ljeta u Gorskom kotaru, Novom Vinodolskom, na Unijama. Rujan i listopad bit će  obilježeni samim činom otvaranja Muzeja grada i Dječje kuće. U MMSU velika će biti postavljena velika izložba Baltazargrad i velika izložba „Ožiljci“. Tu su i izložbe, Fiume fantastika i Usijano more u Exportdrvu. Dio aktivnosti prebačen je i u iduću godinu. Prije svega izložba o Klimtu – mladi Klimt, zato što je zbog korone evidentan manji broj turista od očekivanog. Vjeruje da će se izložbe i manja okupljanja moći održati, a da li će se moći održati velike programe, teško je reći. Što se eventualnog drugog Lock down-a tiče, tehnički smo spremni održati programe online, ali je pitanje ima li to smisla. Napraviti izložbu koja košta desetke tisuća Eura da bi se ona vidjela samo putem on line platforme nema smisla. Dio programa se može na taj način realizirati, ali sve napraviti tako, nema smisla.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – stranka rada) postavio je pitanje vezano uz brodogradilište 3 maj. Kazao je kako se nakon par mjeseci neizvjesnosti proizvodnja nastavila. Potpisani su novi ugovori. Pitao je gradonačelnika Ima li on detaljnije informacije o tome kakvo je stanje sa radnicima i  nastavkom proizvodnje.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako nema puno više informacija od onih javno objavljenih jer brodogradilište redovno izvješćuje o svemu. U stalnom je kontaktu s direktorom i sve informacije se javno objavljuju. 3. maj ima ugovoren posao za nekoliko godina. Ugovor za podkoncesiju s austrijskom firmom značajan za izgradnju polarnih kruzera. Uredno se podmiruju obveze prema radnicima i dobavljačima. Najveći problem je neriješena slika u vlasničkim odnosima jer 3. maj još uvijek djeluje u sklopu Uljanik grupe i to opterećuje stalno poslovanje. To treba što prije riješiti da ne bi došlo do problema koji bi mogli proizaći iz stečaja Uljanik grupe. Nada se da će Vlada što skorije riješiti taj problem jer je to jedan od najvažnijih preduvjeta za daljnje proizvodnje.

Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako je prošla godina dana od zatvaranja streljane na Drenovi Tada je gradonačelnik rekao da je Ministarstvu imovine poslan zahtjev da se taj objekt preda Gradu na upravljanje. Zanima je u kojoj fazi je taj postupak?

Gradonačelnik Obersnel je podsjetio da je streljanu zatvorila inspekcija jer je utvrđeno Grad ne može upravljati državnom imovinom. Grad je uputio zahtjev Ministarstvu za upravljanje imovinom zatjev da se streljana preda Gradu na upravljanje. Krajem prošle godine dobiven je odgovor da je potrebno uskladiti gruntovne i katastarske čestice, što bi po naravi trebao učiniti vlasnik, odnosno država. Ministarstvo očekuje da to učinimo mi. Stoga smo načinili elaborate i proveli usklađivanja i to će biti uskoro gotovo i proslijeđeno Ministarstvu i nadam se povoljnim odgovoru, rekao je gradonačelnik.

Vuk Prica (SDP) je komentirao Stožer civilne zaštite koji se po njemu zapleo u vlastite ambicije. KBC Rijeka odradio je za vrijeme korone lavovski posao. Danas pratimo porast broja oboljelih i strah nas je talijanskog odnosno španjolskog sindroma. Pitao je kakva je situacija u KBC-u sa respiratorima.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako ima dojam da je nakon izbora splasnula volja za ozbiljno bavljenje ovom tematikom, kako na razini državnog tako i županijskog stožera. Situacija preko noći može postati gora, od samoizolacije do uspostave karantene. Pred tjedan dana doznali smo kako županijski stožer nema namjeru uspostaviti karantenu za cijelu županiju, nego se to prepušta jedinicama lokalne samouprave. Grad je odredio prostor koji će biti u toj funkciji. Sve ostale mjere se provode. Od nošenja zaštitnih maski u javnom gradskom prometu, do upotrebe dezinfekcijskih sredstava. Jedno vrijeme je sam Autotrolej dijelio zaštitne maske, a sada se bavimo poreznim problemima i rješavanjem problema kako da šofer proda masku onom tko nema, pri čemu je utvrđeno kako je to trenutno nemoguće, jer Autotrolej nije za to registriran i to nije predviđeno zakonima. Angažirana je civilna zaštita i komunalni redari kada se organiziraju određena događanja.  U okvirima nadležnosti mi smo spremni za eventualno postupanje. U KBC-u je i dalje onaj broj respiratora, negdje oko 60/70 respiratora. Vrlo malo oboljelih završava na respiratoru pa bi taj broj prema dosadašnjem iskustvu trebao biti dovoljan.

Koraljko Pasarić (PGS) je kazao kako se na Mrtvom kanalu svako malo pojavi crna mrlja, nakon čega se postavi brana, a nakon nekog vremena mrlja nestane, ali se ponovno pojavi. Pitao je zna li se o čemu se tu radi i kako to trajno riješiti.

Gradonačelnik Obersnel je kazao  kako primjer Mrtvog kanala ukazuje na nelogičnost organizacije lokalne samouprave. Grad Rijeka ne upravlja Mrtvim kanalom, već Županija koja je koncesiju nad Mrtvim kanalom dodijelila Sportskom ribolovnom društvuLuben. Grad je pred puno godina inicirao čišćenje Mrtvog kanala, s obzirom na to da je spojen na neke izvore, kao i činjenicu da je riječ o bivšem koritu Rječine. U sjevernom dijelu Mrtvog kanala je dubina vode svega 10-15 cm zbog nataloženog mulja u kojem se odvijaju različiti anaerobni procesi koji realiziraju neugodnim mirisima. Da li postoji neki spoj, nije siguran, iako tamo ulazi jedan podzemni tok, ali je to nemoguće kontrolirati. Grad je pisao onima koji upravljaju Mrtvim kanalom i ukazivao na to da bi ga trebalo očistiti od nataloženog mulja jer je ovakvo stanje neodrživo.

Anet Trope (AM) je kazala kako Zakon o održivom gospodarenju nalaže da se bio otpad odvaja. Tvrdi da KD Čistoća plaća 470 kuna po toni zbrinjavanja otpada, dok Krk plaća dvjesto kuna manje. Zbog obaveze recikliranja 50 % koje nije provedeno plaćat ćemo penale. Grad Rijeka se slabo bavi selekcijom jer smo na 10% odvajanja. Što gradonačelnik kani poduzeti po tom pitanju?

Gradonačelnik Obersnel je kazao  kako je cijena zbrinjavanja otpada za svakog korisnika jednaka. Možemo razgovarati o količini dovezenog otpada. Misli da je cijena previsoka i to je jasno pokazao. Dao je nalog članovima Upravnog vijeća Ekoplusa iz Grada Rijeke da glasaju protiv novog cjenika. Postrojenje Ekoplusa je previđeno i građeno za selekciju miješanog komunalnog otpada i CZGO Marišćina je napravljen sukladno Strategiji o gospodarenju otpadom RH. Investitor je bio je Zavod za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a Ekoplus upravlja s tim postrojenjem. Teško je funkcionirati u sustavu u kojem se stalno mijenjaju pravila. Ekoplus upravlja postrojenjem kojeg je izgradila država temeljem Strategije te iste države. KD Čistoća je uz potporu Fonda postavilo na tisuće spremnika za odvajanje otpada. Koliko se građani toga pridržavaju to je već pitanje. Postotak je veći od 10% kojeg je Trope spomenula. Lako je u zakonu napisati da bi svaka jedinica lokalne samouprave trebala izgraditi kompostanu. Ja vas pitam gdje bi to Rijeka izgradila kompostanu koja bi bila udaljena od naselja. Zbog toga je i ovaj sustav i izgrađen tako da se tamo prima bio otpad. Inzistirat će se na daljnjoj nabavi opreme za primarnu selekciju i daljnjoj edukaciji građana. Iz EU sredstava dobili smo sredstva za izgradnju sortirnice, prve u RH koja se gradi iz bespovratnih EU sredstava. Sortirnica nije vezana uz biološki otpad već lakše selektiranje otpada iz drugih frakcija, poput željeza, plastike, tetrapaka, metala Do daljnjeg nemamo drugog rješenja već da miješani otpad vozimo  u CZGO Marišćina.

Anet Trope je replicirala da gradonačelnici mogu osobno biti kažnjeni i plaćati Fondu penale iz proračuna. Čistoća plaća godišnje40 milijuna kuna, a da se odvaja bio otpad plaćala bi 16 milijun kuna, kazala je Trope.

Andrej Briščik (AM) je također komentirao gospodarenje otpadom i nesposobnost da se izgradi kompostana. Kazao je kako su brojni radnici u gradskim komunalnim i trgovačkim društvima na čekanju ili su dobili otkaz. Pitao je koliki je broj ljudi koji od ožujka ne rade i kakva su njihovi prihodi.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da postavlja pitanje za nagradu koju će dobiti onaj koji nađe rješenja za kompostanu na području grada Rijeke, a da ujedno zadovolji sve preduvjete za njenu izgradnju s obzirom na količinu otpada koja se u Rijeci prikupi. Dodao je da Briščik govori kao da se u Rijeci zadnjih mjeseci nije događalo ništa. Zbog opće situacije uzrokovane korona virusom i pada prometa prihoda posljedice osjeća Autotrolej. Rijeka plus nije naplaćivao parking, to je bio naš ustupak građanima kada nije vozio javni gradski prijevoz.  Prihode nisu ostvarili zbog činjenice da tržnice nisu radile u vrijeme provođenja mjera zaštite, a i danas rade smanjenjem režimom, zbog činjenice da Čistoća nije naplaćivala usluge za vrijeme pandemije, zbog činjenice da su bili zatvoreni sportski objekti. Uz sve to trgovačka i komunalna društva koja su u vlasništvu lokalne samouprave ne mogu od države dobiti potporu za zadržavanje radnih mjesta za razliku od privatnih, mada tu ne vidi nikakvu razliku. Da bi održali poslovanje i likvidnost komunalna društva su prisiljena poduzimati određene mjere. Jedna od mjera je da se ne produžuju odgovori na određeno vrijeme. Dio radnika upućen je na „čekanje“ uz 70% plaće upravo zato da bi se izbjeglo otpuštanje.

Briščik je replicirao kako ima informaciju da u je u Čistoći 78 radnika, te pitao da mu se u pisanom obliku pojasni  koliko je od njih zaposleno u uredima,  a koliko onih koji rade na terenu.

Vedran Vivoda (AM) je zatražio da mu se pojasni procedura kako se odabiru članovi Povjerenstva za Javnu nabavu unutar tvrtke Rijeka 2020 i kako radi to povjerenstvo.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da je inicijativom vijećnika promijenjen poslovnik Gradskog vijeća, pa se pitanja mogu postavljati direktorima društava izravno. Iskoristite to pravo i najavite to pitanje TD Rijeka 2020. Ne vidi zašto bi on to odgovarao jer on ne upravlja tim poduzećem već za to imenovana osoba.

Vivoda je replicirao kako ima neku informaciju da su članovi povjerenstva tražili druge članove povjerenstva po uredima da potpišu već donesenu odluku. Nada se da pisanom odgovoru.

Josip Ostrogović (HDZ) je komentirao novinski članak od prije 4 godine u kojem je pisalo da će Talijanska unija financirati izgradnju vrtića za djecu – pripadnike talijanske nacionalne manjine. Tada je pisalo da je Grad već otkupio 50% zemljišta, a  Vlada omogućila izvlaštenje kako bi se riješio imovinsko pravni poslovi. Gradonačelnik je tada kazao kako očekuje da će cijelu postupak biti brzo riješen. Zanima ga kakva je situacija nakon četiri godine i koliko je djece upisano u taj vrtić?

Gradonačelnik Obersnel je kazao da će to pitanje Ostrogović morati uputiti nekom drugom. Grad Rijeka je realizirao sve što je bila njegova obaveza. Odavno je otkupljeno potrebno zemljište. Zapelo je u osiguranju sredstava od strane Talijanske unije koja se sporazumom obvezala izgraditi vrtić. Sporazumom je dogovoreno da kada vrtić bude gotov, Grad preuzme obvezu upravljanja vrtićom i snosi troškove plaća djelatnika. Kada će obvezu izvršiti druga strana, to ne zna. Gradonačelnik je kazao kako je Talijanskoj uniji pisao više puta i tražio odgovor. Očito da je negdje zapelo na transferu sredstava od stane Talijanske vlade prema Talijanskoj uniji.

Ostrogović je replicirao da je doznao kako je odgovor s Talijanske strane da Grad nije ispoštivao rokove.