Svjesni činjenice da je svako povišenje cijena nepopularno i predstavlja dodatni teret KD Čistoća sazvalo je konferenciju za medije kako bi još jednom pojasnilo korisnicima usluga zbog čega je korekcija cijene zbrinjavanja komunalnog otpada bila neophodna. KD Čistoća s pravom moli korisnike za razumijevanje, jer nije riječ o pukom povećanju cijena, već o cijelom nizu složenih zakonskih, tehnoloških i proceduralnih promjena koje se moraju poštivati.
Zatvaranje svih odlagališta u Primorsko- goranskoj županiji u 2018.
Na konferenciji za medije na spomenutu temu obratili su se Jasna Kukuljan, direktorica KD Čistoća d.o.o. i Josip Dedić, direktor TD Ekoplus d.o.o.
Izgradnjom i puštanjem u pogon Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina stečeni su uvjeti za zatvaranje i saniranje svih odlagališta otpada na području Primorsko-goranske županije te obradu i zbrinjavanje komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina, što predstavlja zakonski i ekološki određen način obrade. Uz integrirani sustav odvojenog prikupljanja otpada koji je KD Čistoća d.o.o. uvela prije nekoliko godina, te obradu i zbrinjavanje preostalog miješanog komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina, Rijeka i Riječki prsten su tako prvi i za sada jedini u Republici Hrvatskoj sustavno riješili gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom.
Podsjećamo, od 1. rujna 2017. godine u primjeni je novi cjenik za gospodarenje komunalnim otpadom za kućanstva i gospodarstva koji je u javnosti dobio izrazito negativni kontekst.
Jasna Kukuljan, direktorica KD Čistoća naglasila je kako je razlog korekcije cijene promjena u načinu zbrinjavanja otpada. Naime otvaranjem ŽCGO Marišćina, za razliku od ranijeg načina, odnosno trajnog odlaganja na odlagališta, komunalni se otpad sada obrađuje. Za svaku predanu tonu otpada u Centar, Čistoća je dužna platiti tvrtci Ekoplus koja upravlja Centrom 470,00 kuna po toni + PDV.
Kukuljan je pojasnila kako nije došlo do promjene u načinu obračunavanja usluge već samo do korekcije cijene po litri. Dakle način obračunavanja istovjetan je kao i do sada, samo je povećana jedinična cijena litre. Naime, cijena koja je bila na snazi do 31. kolovoza 2017. godine, nije bila mijenjana pune 22 godine, a temeljila se na jednom spremniku u koji se bacao sav komunalni otpad u nesortiranom stanju. Takav otpad trajno je odlagana na vlastito odlagalište na Viševcu koje je u međuvremenu zatvoreno i sanirano. U cijelom tom periodu struktura cijene usklađivana je sa zakonskim odredbama, ali nikad na uštrb korisnika.
Pretovarne stanice u PGŽ (Izvor ŽCGO Marišćina)
Sada su svim krajnjim korisnicima na raspolaganju 4 spremnika, 3 za selektivni otpad i 1 za preostali otpad. KD Čistoća prikupljeni preostali otpad predaje na obradu u Centar i za to plaća 470,00 kuna po toni, dok se sav prikupljeni razvrstani otpad iz ostala 3 spremnika predaje na daljnju obradu ovlaštenim koncesionarima.
Stari sustav trajnog odlaganja otpada, koji iziskuje najmanje troškove je prošlost, zbog ekoloških razloga i EU regulative, budući da sva odlagališta takvog tipa moraju do 2018.g. biti zatvorena, u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske i Europske unije.
Rijeka i jedinice lokalne samouprave riječkog prstena su prve i za sada jedine u državi sustavno riješile gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom budući da su izgradnjom ŽCGO Marišćina stečeni uvjeti za zatvaranje i saniranje svih odlagališta na području Primorsko-goranske županije te obradu preostalog komunalnog otpada u ŽCGO Marišćina, što predstavlja zakonski i ekološki definiran način obrade.
Kukuljan je kazala kako se u medijskim istupima pojedinih udruga i političkih stranaka očituje nerazumijevanje problematike. Cilj svakog komunalnog društva koje se bavi gospodarenjem otpadom je postizanje što većeg postotka primarne selekcije otpada od strane samih korisnika, budući da je takav način zbrinjavanja ekološki prihvatljiv i može utjecati na cijenu zbrinjavanja preostalog otpada.
„Pozivanje građana da upute prigovore Čistoći na nezakonit obračun usluge predstavlja dodatnu manipulaciju i zbunjivanje korisnika. Novi cjenik gospodarenja komunalnim otpadom KD Čistoća, a u skladu s time i ispostavljeni računi, su zakoniti i usklađeni s važećim zakonskim aktima i odlukama“, kazala je Kukuljan.
Na području na kojem KD Čistoća gospodari komunalnim otpadom, sve su jedinice lokalne samouprave donijele Odluke o kriterijima za obračun troškova gospodarenja komunalnim otpadom, u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom stupa na snagu 1. studenoga 2017.g., pa će se od tada primjenjivati njezine odredbe u skladu s definiranim rokovima i procedurom. Uredba predviđa učestale korekcije te rok od 6+3 mjeseca za uvođenje evidencije o preuzetom komunalnom otpadu, a njom su predviđene i poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Sukladno Uredbi granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice lokalne samouprave za 2018. godinu iznosi 74% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne samouprave, dok za 2022. godinu ona iznosi čak 50% od ukupno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada.
U pripremi novi način obračuna i individualizacija spremnika
Upravo iz tih razloga KD Čistoća razvija novi sustav obračuna koji će se temeljiti na individualiziranom pristupu. Svi spremnici bit će pridruženi krajnjim korisnicima. Raspodjela troškova udjela volumena otpada u zajedničkim spremnicima obračunavat će se po kriteriju broja članova kućanstva u višestambenim zgradama te na individualizaciji spremnika, gdje to bude moguće. Time će se postići da korisnici sami upravljaju vlastitim otpadom i većom primarnom selekcijom utječu na visinu svojih računa.
Riječ je složenom procesu koji zahtjeva puno suradnje i razumijevanja između korisnika usluga i Čistoće, kako bi se postigao zajednički cilj – održivi sustav koji će zadovoljiti zakonsku regulativu i ekološke zahtjeve i biti ekonomski prihvatljiv za krajnje korisnike.
Direktorica Kukuljan je komentirala prozivanje KD Čistoća za neprihvaćanje Studije „Ekološki zasnovan sustav gospodarenja komunalnim otpadom za područje grada Rijeke i okolice”, koja nije nikada dovršena niti je službeno prihvaćena od strane KD Čistoća, odnosno tijela koja nad društvom imaju ingerenciju. Studija iznosi samo jedan od mogućih koncepata gospodarenja otpadom i pri tome ne uvažava već donesene odluke na razini države i PGŽ”.
Također, komentirala je i činjenicu da pojedine interesne grupe namjerno pogrešno interpretiraju trošak zbrinjavanja otpada na otoku Krku. „Otok Krk je evidentno postigao visoki stupanj izdvajanja otpada u primarnoj selekciji, prvenstveno zbog pozitivnog pristupa kako lokalnog stanovništva i dugogodišnjeg procesa implementacije i nadogradnje sustava. I otok Krk ima preostali otpad koji trenutno odlaže na svoje odlagalište, ali će u trenutku kada prestane s odlaganjem na vlastito odlagalište i bude svoj preostali otpad predavao u ŽCGO Marišćina po istoj cijeni od 470 kuna po toni neminovno morati izvršiti korekciju cijene“, kazala je Kukuljan.
ŽCGO Marišćina (Izvor ŽCGO Marišćina)
Josip Dedić, direktor TD Ekoplus d.o.o. kazao je kako ŽCGO Marišćina, nakon preuzimanja od Fonda, dnevno obrađuje 300 tona preostalog otpada s područja PGŽ. Organizirano preuzimanje otpada obavljaju jedino KD Čistoća i Komunalac iz Opatije, svi ostali to čine putem pretovarnih stanica, poput onih u Novom vinodolskom i na Cresu, koje su već dovršene, a pred dovršetkom su na Rabu i Krku te Delnicama. „Teško je biti prvi u državi jer nemaš od koga učiti, osim iz inozemnih iskustava, koje nije potpuno zbog različitih tehnologija. No, EU direktiva nas obvezuje na zatvaranje svih odlagališta u 2018.g., što će u našoj županiji biti i postignuto, nakon čega slijedi Istarska županija, dok ostali kasne. Prikupljeni preostali otpad obrađuje se tako da jedna trećina ode na otpadne vode, druga trećina se termički obrađuje i iz nje odvajaju metali, plastika i drugi materijali, a treća trećina služi kao gorivo iz otpada koje se koristi pri proizvodnji cementa u Koromačnom. Na poslovima obrade zaposleno je 50-tak djelatnika i radi se sa 70% kapacitetom, dok će pravi izazov biti prelazak na puni kapacitet iduće godine, kada se zatvore sva odlagališta u županiji“, kazao je Dedić.
Podsjećamo, zatvaranjem odlagališta Viševac, a zbog činjenice da ŽCGO Marišćina još nije bio u pogonu, od rujna 2015.g. KD Čistoća, koje godišnje zbrine 60.000 tona otpada, bilo je prisiljeno zbrinjavati otpad na odlagalištima izvan županije za što se godišnje plaćalo oko 30 milijuna kuna.