Tim povodom u Gradskoj je vijećnici održana tribina pod nazivom „Deset godina riječkog ureda pravobraniteljice za djecu – postignuća i izazovi“ na kojoj je dan kritički osvrt na postignuća u zaštiti prava djece, izazove s kojima su se pravobraniteljica i njezini suradnici suočavali u proteklome razdoblju, kao i na ostvarenu suradnju s lokalnim i regionalnim tijelima, organizacijama i stručnjacima te udrugama koje rade s djecom.

O tome kako biti još uspješniji i učinkovitiji u zaštiti, praćenju i promicanju prava i najboljih interesa djece, kako ostvariti još bolju suradnju te kako biti dostupniji djeci govorili su pravobraniteljica za djecu Ivana Milas, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, savjetnica pravobraniteljica za djecu Danijela Žagar, Dorotea Neuberg, članica mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu te djeca uključena u projekte dječje participacije Dječjega doma “Tić“ u Rijeci i Društva Naša djeca Opatija.

Regionalni ured pravobraniteljice za djecu u Rijeci otvoren je 1. listopada 2007. s namjerom da se djelovanje pravobraniteljstva približi djeci i građanima koji žive na području triju županija: Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske i ujedno ojačaju kontakti s institucijama i organizacijama koje mogu pridonijeti zaštiti i ostvarivanju prava djece.

Ured je od samog osnutka imao potporu Grada Rijeke. Danas se Ured nalazi na adresi Trpimirova 3/III, a u njemu rade dvije savjetnice, diplomirana pravnica Danijela Žagar i Ana Albrecht Čekada, koje obavljaju poslove vezane za regiju, intenzivno surađuju s institucijama na lokalnoj razini i organizacijama civilnoga društva. Tijekom godine im se telefonom ili osobnim dolaskom obraća više od 300 stranaka, najčešće roditelja.

U riječki ured pravobraniteljice organizirano dolaze i djeca iz dječjih domova, vrtića, osnovnih i srednjih škola. U njemu se održavaju i regionalni sastanci Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu ili MMS-a, koju čini 20 djece u dobi od 12 do 18 godina iz cijele Hrvatske. U MMS-u su proteklih godina bila aktivna djeca iz Kastva, Lovrana, Opatije, Rijeke, Pule i Cresa.
Prema podacima iz godišnjih izvješća pravobraniteljice za djecu od 2007. do 2016. godine, u proteklih 10 godina iz triju županija s područja riječkoga ureda primljeno su ukupno 1863 pojedinačne prijave o kršenju prava djece (ukupno je iz cijele Hrvatske bilo 12.272 prijave). Od toga najviše iz Primorsko-goranske županije – ukupno 1219, zatim 505 iz Istarske i 139 iz Ličko-senjske županije.
Najviše prijava odnosilo se na osobna prava djeteta, i to na pravo na zaštitu od nasilja i zanemarivanja (486) te na pravo na roditeljsku skrb i život uz roditelje (441). Zatim slijede obrazovna prava djece (280), ekonomska (173) te zdravstvena prava (159).

“S njima, ne samo za njih”

Gradonačelnik Obersnel je pozdravljajući skup kazao kako su upravo djeca najbolji pokazatelj kakvi su grad i društvo u kojem živimo. “To nam je već godinama poticaj da svojim aktivnostima i programima damo doprinos, ne samo radu Ureda, već djeci, za koju u konačnici i nastojimo ovaj svijet, društvo i ovaj grad, učiniti boljim i sigurnijim mjestom. Sada i u budućnosti. U okviru projekta Europske prijestolnice kulture uredit ćemo Dječju kuću, mjesto suradnje Gradske knjižnice, Gradskog kazališta lutaka i Art-kina i lokalnih organizacija za djecu i mlade. Dječja kuća neće biti samo infrastruktura u kojoj će djeca moći provoditi vrijeme na već pripremljenim aktivnostima. To će biti njihovo mjesto za kreativnost, inovativnost i učenje. Uvođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja u riječke osnovne škole kao izvannastavne aktivnosti, nastojimo stvoriti pozitivno okruženje u kojem djeca uče o važnosti participacije u zajednici, poštivanju različitosti, preuzimanju aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i demokratizacije društva”, naglasio je gradonačelnik Obersnel.