Nagrada se dodjeljuje za najbolju likovnu izložbu na području suvremene umjetnosti održanu tijekom prethodne dvije godine u galerijskim i javnim prostorima na području grada Rijeke. Nagrada se dodjeljuje za najbolju samostalnu izložbu ili autorsku koncepciju izložbe, a sastoji se od posebnog pisanog priznanja i novčane nagrade.

Od 2011. godine nagrada se dodjeljuje bienalno.

Nagradu je Đurđici Dehzad i Zdravku Kopasu uručio gradonačelnik Filipović, a Marijan Špoljar, nažalost je bio spriječen prisustvovati svečanosti dodjele nagrade.

Marko Filipović i Đurđica Dehzad

Dobitnicima su čestitale i zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan i privremena pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Vlasta Linić.

Čestitajući dobitnicima gradonačelnik Filipović naglasio je kako nagrada „Ivo Kalina“ vrednuje ono najbolje što je prezentirano u galerijskom prostoru u Rijeci. „Čast mi je i zadovoljstvo dodijeliti vam ovu nagradu koja nosi ime našeg poznatog slikara čije je djelovanje važno za naš kraj. Grad Rijeka nastavit će i u budućnosti s dodjelom ove nagrade promovirajući i na taj način, ne samo umjetnost kao takvu već i umjetnike koji svojim radom ostavljaju veliki trag u našem gradu“, poručio je Filipović.

U ime svih nagrađenih na nagradi se zahvalio Zdravko Kopas

Na javni poziv koji je Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke objavio u siječnju 2023. godine pristiglo je 17 prijedloga. Stručno povjerenstvo u sastavu Nataša Lah, Diana Zrilić, Nikola Nenadić, Letricija Linardić i Plamena Šarlija, većinom glasova odlučilo je da se Nagrada „Ivo Kalina“ dodijeli izložbi pod nazivom „Ni stijega ni bijega“, koja je održana u Galeriji „Kortil“ od 7. do 26. ožujka 2022.

Umjetnici koji su predstavljeni na izložbi su Jože Ciuha, Vladimir Gašparić Gapa, Fulvio Juričić, Zlatko Kauzlarić Atač, Gordana Kovačić, Slaven Macolić, Ivo Prančić, Ivo Šebalj, Bojan Šumonja, Dražen Trogrlić, nedavno preminula heroina hrvatske skulpture Marija Ujević, Matko Vekić, Nenad Vorih, Zlatan Vrkljan i Anton Vrlić. Među navedenim umjetnicima, zapaženog ugleda na hrvatskoj i međunarodnoj likovnoj sceni, velik broj njih je svoje prve samostalne izložbe u Rijeci ostvario posredstvom Umjetničke agencije „Kopart“.

Izložba „Ni stijega ni bijega“ ostvarena je u suorganizaciji s Galerijom Kortil, a povod i inicijativa bila je 25. godišnjica djelovanja Galerije, koja je u od svog otvorenja 1997. godine organizirala preko 365 izložbi u suradnji s brojnim srodnim ustanovama, udrugama, umjetničkim organizacijama i autorima. Galerija Kortil od 2017. godine djeluje u sklopu javne ustanove Hrvatski kulturni dom na Sušaku koja je i predložila izložbu za Nagradu.

Stručno povjerenstvo u svom obrazloženju odluke o dodjeli nagrade ističe kako je iskusnim kustoskim pristupom Marijana Špoljara, izložba „Ni stijega ni bijega“ dosegla visok stupanj vizualnog suglasja među različitim autorskim rukopisima da bi se u konačnici postigla ujednačena i dojmljiva vizualna cjelina, visokovrijednog estetskog potencijala. Petnaest generacijski i stilski različitih autorskih osobnosti na ovoj je izložbi uspostavilo zavidnu komunikacijsku razinu među izabranim radovima, što se inače vrlo teško postiže na skupnim postavima i zbog takvog rezultata izložba nedvojbeno zaslužuje punu potporu struke.

Dodjela likovne nagrade “Ivo Kalina”

Stručno povjerenstvo je predložilo da kustos izložbe Marijan Špoljar nagradu podijeli sa Đurđicom Dehzad i Zdravkom Kopasom, s obzirom na to da je izložba “Ni stijega ni bijega” ostvarena temeljem petnaest prethodnih, samostalnih izložbi navedenih autora od kojih su sve, uključujući i potonju skupnu izložbu, bile postavljene u njihovoj organizaciji.

Đurđica Dehzad i Zdravko Kopas su u okviru Umjetničke agencije „Kopart“ k tome, sve navedene izložbe organizirali u suradnji s profesionalno i stručno vođenom galerijom „Kortil“, uključujući i samostalan odabir kustosa od strane agencije, redom uglednih povjesničara umjetnosti. Mišljenje stručnog povjerenstva bilo je da je njihov samostalan odabir vrsnih umjetnika, suradnja s visokoprofesionalnom galerijom „Kortil“, kao i suradnja s uglednim hrvatskim povjesničarima umjetnosti na svakom pojedinačnom projektu dovoljan razlog da ih se uz kustosa Marijana Špoljara podupre ovogodišnjom nagradom “Ivo Kalina”.

O nagrađenima

Marijan Špoljar rođen je 7. travnja 1950. godine u Ždali. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Koprivnici, a povijest umjetnosti i arheologiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1977. godine kustos je u Muzeju grada Koprivnice, a od 1978. do 1990. voditelj Galerije Koprivnica. Kroz to razdoblje Galerija je postala ne samo dinamičan izložbeni prostor (sa preko stotinu samostalnih, skupnih i multimedijalnih izložbi) nego i, osnivanjem galerijsko-scenskog prostora, atraktivan kulturni prostor, otvoren osobito mladima.

Od 1990. djeluje kao privatni galerist i vlasnik poduzeća Pastorala. Od 2012. do 2016. godine ravnatelj je Muzeja grada Koprivnice.

Priređuje i organizira izložbe te piše kritike i novinske članke od 1970. godine. Kroz to razdoblje priredio je ili pisao za preko 250 samostalnih, skupnih i problemskih izložbi, najviše u Koprivnici (u Galeriji Koprivnica i Galeriji S), ali i u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Bjelovaru, Križevcima, Čakovcu i drugim gradovima te u inozemstvu (Mađarska, Njemačka, Italija, Austrija, Srbija). Od većih problemskih izložbi to su: Priča o gradu, Priča o trgu, Male medijske forme, Trag i znak, Fotografija u Hrvatskoj, Fotografija i moda, Plakat u Hrvatskoj 70-ih godina, Suputnici Zemlje, Mangelos u Hlebinama, Centar svijeta, Apsolutni barok, Onurov dvojnik i druge. Objavio je šezdesetak stručnih i znanstvenih radova te veliki broj novinskih i radijskih članaka u lokalnim i državnim medijima.

Objavljivao je u časopisima: Život umjetnosti, Dometi, Umetnost, Kontura, Kvartal, Pitanja, Quorum, Moment, Gesta, Kaj, Čovjek i prostor i drugima, raznim novinama: Vjesnik, Vijenac, Omladinski tjednik, Zarez, Glas Podravine i drugima, zbornicima i godišnjacima te različitim programima Hrvatskoga radija.

Autor je tekstova u monografijama Mirko Virius, Zvonimir Lončarić, Sunčanica Tuk, Željko Mucko, Romano Baričević, Gordana Bakić, Živko Toplak, Vanja Garaj, Ljubomir Levačić, Franjo Hoti i Mijo Kovačić – crteži, jedan od autora u monografijama Vlatka Vinceka, Vlaste Delimar, Marijana Molnara, Stjepana Tricka, Mije Kuzmana i Laszla Nemesa te autor knjige zbirke tekstova o suvremenim umjetnicima Trag i znak, suautor knjige Vratar u zaleđu/Golman u ofsajdu i zbirki kolumni Naprijed! U rikverc.

Zdravko Kopas rođen je 1954. godine u Opatiji. Fotografijom se počinje baviti rano; nekoliko godina joj biva posvećen profesionalno. Nakon što se zaposlio u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji, radeći na promociji likovnih umjetnika, stvaralaštvo u tom mediju dospijeva mu u drugi plan. Sa suprugom Đurđicom Dehzad 1993. godine u Rijeci osniva umjetničku agenciju „Kopart“, koja djeluje na predstavljanju hrvatskih umjetnika te umjetnika iz susjednih zemalja. Vlastite radove izlaže od 2005. godine na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu u relevantnim galerijskim prostorima. Uz nagrade i priznanja član je HDLU Rijeka i do nedavno član HZSU u statusu multimedijalnog umjetnika. Živi i radi u Opatiji, Rijeci i Hreljinu.