Premijernim prikazanjem dokumentarnog filma „Zametski zvončari – prveh 50 let“ u Domu Zamet obilježeno je pola stoljeća postojanja Zametskih zvončara, jedinih gradskih zvončara. Svojim zvonima danas tijekom karnevalskog razdoblja zle sile rastjeruje i kraj zime priziva 90-ak odraslih i 40-malih članova.

Tajnik Pusnoga društva Zametske maškare i zvončari Željko Monjac kazao je kako ovaj film pokazuje „ki smo, ča smo, kade smo i kakovi smo“, a osim dokumentarca, Zametski zvončari su svojih prvih „50 let“ proslavili i s izložbom fotografija postavljenom na postamentima na Korzu, koja se može razgledati sve do 14. veljače.

Čestitke na prvih 50 godina Zametskim zvončarima uputili su Meštar Toni, Kraljica Riječkog karnevala Iva Ciceran, Ines Boban Štiglić iz Turističke zajednice grada Rijeke i mnogi drugi. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako zametski zvončari njeguju tradiciju ovog kraja.
„Izuzetno smo ponosni na njihovih 50 godina, a posebno veseli što ih godine u godinu ima sve više, pogotovo onih najmanjih, što znači da je budućnost Zametskih zvonačra zagarantirana,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Predstavnici Europske federacije karnevalskih gradova (EFCC) prilikom ovog velikog jubileja uručili su Zametskim zvončarima medalju, najavivši kako Rijeka 2020. godine, kada će ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture, ugostiti konvenciju federacije.

Film „Zametski zvončari – Prveh 50 let“ sačinjen je od starih snimaka i svježih sjećanja na protekle godine Film donosi i izjave prvih zvončara, a njegov autor, Stanko Blašković, zahvalio se svima koji su sudjelovali u izradi ovog, kako je kazao, amaterskog dokumentarnog filma.

Zametske maškare i zvončari jedna su najbrojnijih karnevalskih grupa Rijeke.Postojanje maškara na Zametu seže u daleku prošlost, a Zametski zvončari nastali su na Pusnipundejak, 1968. godine. Tada je nekoliko mladića odlučilo na sebe odjenuti različite zvončarske odore i zvoneći proći Zametom i okolicom.Zametski zvončari danas broje Sudionici su brojnih karnevala u zemlji i inozemstvu, provode humanitarne akcije, a s ponosom pronose i ime svoga grada na brojnim gostovanjima i predstavljanjima i izvan karnevala.Današnji izgled, koji imaju temu nalazi u Vikinzima, imaju od 1971. godine.

Odjeveni su u mornarsku majicu kratkih rukava, bijele hlače s crvenom trakom sa strane nogavica. Oko vrata imaju crvenu maramu, a na nogama „kopice“ – grubo pletene vunene čarape i teške cipele. Tijelo im je prekriveno ovčjom kožom, a preko ramena im je vezano veliko zvono. U ruci nose „mačuku“, a na glavi kapu prekrivenu ovčjom kožom i sa dva roga. Zvončari se kreću iza svoje zastave i pod ravnanjem kapota. U povorci se kreću jedan za drugim ili međusobno križaju i udaraju zvonima jedan o drugog. Povorka završava zvončarskim kolom u kojem se zvončari okrenuti leđima jedan od drugoga snažno ritmično udaraju zvonima.