U povodu obilježavanja 300 godina od proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom u Državnom arhivu u Rijeci otvorena je izložba „Arhivski portret grada Rijeke 1719. godine“.

Pored niza dokumenata koji govore o najvažnijim događajima toga vremena, po prvi put u Rijeci je predstavljen originalni privilegij kojim je car Karlo VI. Rijeku proglasio slobodnom lukom, čime je započeo razvoj moderne riječke luke.

Izložbu je otvorenom proglasio zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović, istaknuvši kako je ova izložba jedan od događaja u sklopu obilježavanja 300. obljetnice od proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom.
„U svojoj povijesti riječka luka imala je svojih uspona i padova, no grad je uvijek profitirao kad je bio dio šire zajednice – onda Austro-Ugarske Monarhije, a danas Europske unije,“ kazao je dogradonačelnik Filipović, podsjetivši kako se trenutno u riječkoj luci odvija veliki investicijski ciklus, za koji je značajan dio sredstava osiguran upravo u fondovima Europske unije.

Predstavljen originalni privilegij kojim je car Karlo VI. Rijeku proglasio slobodnom luko

Predstavljen originalni privilegij kojim je car Karlo VI. Rijeku proglasio slobodnom luko

Ravnatelj Državnog arhiva Rijeka Goran Crnković istaknuo je kako, osim što je na izložbi pored privilegija prikazano i nekoliko drugih carskih naredbi, povlastica i povelja, posjetitelji se kroz arhivsku građu imaju priliku upoznati s načinom na koji je organiziran društveni život. Radi se o dokumentima koje u najvećoj mjeri čuva Državni arhiv u Rijeci, ali i arhivi iz Hrvatske i susjednih zemalja, s time da je original privilegija iz 1719. godine na posudbi iz Štajerskog zemaljskog arhiva.

Naime, autor izložbe Markus Leideck istražio je riječke matične knjige, zapisnike sjednica tadašnje gradske uprave te brojne druge dokumente koji svjedoče o upravljanju gradom. Predstavljeni su zanimljivi predmeti o plovidbi, plovilima i lukama na Jadran u prvoj polovici  18. stoljeća.
„Predstavljamo i neke povijesne kuriozitete, kao što su jedan zaključeni postupak protiv navodnih vještica, gusarski prepadi na otvorenom moru i jedan problematični đakon. Sve ovo upotpunjeno je povijesnim kartama i planovima kako bismo vizualno približili posjetiteljima Rijeku kakva je bila u jednom prijelomnom trenutku njezinog povijesnog hoda,“ ističe Leideck.

Istovremeno je otvorena i izložba „Ysterreich u srednjoeuropskom kontekstu“ koju je Arhiv realizirao u suradnji s Istarskim arhivističkim društvom, a koja služi i kao širi kontekst za prvu izložbu. Riječ je o putujućoj izložbi Istarskog arhivističkog društva koja predstavlja reprodukcije nekih od najvažnijih arhivskih izvora za povijest nekadašnjeg austrijskog dijela Istre, Liburnije i Rijeke, koji su bili evidentirani i digitalizirani u okviru projekta Isterreich.

Autor izložbe Markus Leideck

Autor izložbe Markus Leideck

Arhivsko gradivo koje je nastajalo u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka do početka francuske uprave na istočnoj jadranskoj obali početkom 19. stoljeća, približava povijesni i kulturni identitet tog prostora javnosti te naglašava povijesnu povezanost Republike Hrvatske sa susjednim zemljama i srednjeeuropskim prostorom.

Izložbe, koje se mogu pogledati do 22. travnja, održavaju se pod pokroviteljstvom Grada Rijeke.

Nakon otvaranja izložbe u Državnom arhivu Rijeka održan je okrugli stol pod nazivom „Istraživački potencijal arhivskoga gradiva o Rijeci 18. stoljeća“ u organizaciji Filozofskog i Pravnog fakulteta, Državnog arhiva u Rijeci te Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Njegov je cilj bio potaknuti sustavno istraživanje povijesti Rijeke, utemeljeno na bogatoj ali nedovoljno istraženoj arhivskoj građi.