Otvorenje ove izložbe dio je programa obilježavanja Dan oslobođenja Rijeke od fašizma kada su se, daleke 1945. godine, okupacijske sile njemačke vojske povukle iz Rijeke pred pripadnicima 4. Armije narodnooslobodilačke vojske. Borbe za Rijeku trajale su od 21. travnja, a sva borbena djelovanja prestala su 7. svibnja kada se 97. korpus njemačke vojske predao kod Ilirske Bistrice. Obilježavanje Dana oslobođenja Rijeke od fašizma važan je trenutak prisjećanja na sve žrtve Drugog svjetskog rata koje su svoje živote utkale u antifašističke temelje Hrvatske.

Otvaranju izložbe prisustvovali su predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te zamjenik župana PGŽ-a Petar Mamula, kao i autor fotografija i koncepta izložbe Borislav Božić, predsjednik Fotokluba Rijeka i Fotosaveza Primorsko-goranske županije.

Marko Filipović, Vojko Obersnel i Petar Mamula

„Možemo biti zadovoljni što je Rijeka jedan od rijetkih, a možda čak i jedini, grad koji je sačuvao sve antifašističke spomenike podignute nakon rata u spomen borbama protiv fašizma koje su se vodile u ovom kraju i u spomen palim borcima i borkinjama. Povremeno se pojave neki vandalski ispadi, ali to se vrlo brzo sanira i sama ta činjenica da su spomenici sačuvani ne govori samo o odgovornosti onih koji upravljaju gradom, već  i odgovornosti samih građana, koji često prijavljuju ako je potrebna neka intervencija na nekom od tih spomenika“, kazao je predsjednik riječke UABA-e Obersnel, izražavajući uvjerenje da će izložba pobuditi interes Riječanki i Riječana.

Tom prilikom predsjednik UABA-e Obersnel najavio je kako je ova izložba početak novog projekta, odnosno stvaranja interaktivnog sučelja na mrežnoj stranici Udruge na kojem će biti moguće vidjeti lokacije svih antifašističkih spomenika u Rijeci i podrobnije informacije o njima.

Ova izložba ujedno je podsjetnik svim građanima i građankama Rijeke na antifašističku baštinu na području grada koju treba čuvati ne samo kao simboliku povijesti, već i kao izraz poštovanja prema žrtvama rata. Simboli antifašističke borbe podsjetnik su na antifašističke temelje na kojima je stvorena moderna Europa, jednako tako i Hrvatska.

„Broj antifašističkih spomenika, bista i spomen-ploča u Rijeci je iznimno velik, što svjedoči o vrlo turbulentnoj povijesti prije 80 godina, o vremenu u kojem su mnogi dali su ono najvrijednije što su imali, svoj život – za slobodu. Ponosan sam što je, za razliku od nekih drugih, Rijeka sačuvala spomenike i imena ulica, na vječni spomen i zahvalu njihovoj borbi. Svaki put kada uđem u Spomen-kosturnicu u Parku heroja na Trsatu, imena koja tamo čitam ponovo me podsjete na one čija imena nose naše ulice, parkovi i stube. Naša je obveza da ih se s pijetetom sjećamo i nikada ne zaboravimo njihov doprinos oslobođenju Rijeke i čitave zemlje u Drugom svjetskom ratu“, poručio je gradonačelnik Filipović.

Zamjenik župana Mamula istaknuo je kako je ova izložba podsjetnik na bogatu spomeničku baštinu Rijeke vezanu za narodno-oslobodilačku borbu i antifašistički pokret.
„Po tim spomenicima i obljetnicama koje smo nedavno obilježavali, prije svega stradanje mjesta Lipa, možemo vidjeti koliko je krvi proliveno da bi se tih nekoliko redaka uvrstilo u preambulu hrvatskog Ustava“, kazao je zamjenik Mamula, dodavši:

„Dragom mi je što je Rijeka jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je sačuvao sve svoje antifašističke spomenike. Žao mi je što ostali krajevi naše zemlje nisu to uspjeli. Obišao sam mnoge lokacije, gdje se renomirana djela velikih umjetnika nalaze u vrlo lošem stanju. Na to moramo prilikom ovakvih obljetnica upozoravati – da imamo problem s time što nismo baš sa svime raščistili u našoj povijesti i zbog toga trpe spomenici i spomenička baština. Dobro je dok je samo tako, dok ne trpe ljudi, a bojim se da taj dio naše neraščišćene povijesti uvijek ostavlja prostora za neke nove konflikte“, zaključio je dožupan Mamula.