Na izložbi “Područje zastoja” predstavljena je aktivistička umjetnost iz Kolekcije Marinko Sudac. Na prigodnoj svečanosti otvaranja o izložbi su govorili povjesničari umjetnosti Branko Franceschi i Feđa Vukić, a izložbu je simbolički otvorio gradonačelnik Vojko Obersnel. Izložba je privukla velik broj posjetitelja iz cijele Hrvatske, ali i susjedne Slovenije, većinom ljubitelja umjetnosti ili umjetnika poput Brace Dimitirijevića i drugih. No bilo je i onih koji su nosili Titove slike ili bili obučeni u pionirske odore i kojima je svaki relikt Titova doba, kakav je primjerice brod Galeb, izvanredna atrakcija.

Rad Borisa Bućana “Art” u menzi broda GalebNa izložbi se mogu vidjeti i čuti arhivski materijali i snimke razgovora s umjetnicima poput: Brace Dimitrijevića, Jarosława Kozłowskog, Vlade Marteka, Marka Pogačnika, Rudolfa Sikore, Tomaža Šalamuna i Josipa Vanište. jedan dio izložbe posvećen je povijesti broda Galeb koja je ujedno i fascinantna priča o dvadesetom stoljeću, o heroizmu posada bez obzira na zastave pod kojima plove i bore se, o ideologijama koje se izmjenjuju u jednom te istom fizičkom okviru, o ratnom brodu koji se premeće u Brod mira, o viziji alternativnog svjetskog poretka, o neprekidnom slijedu novih početaka, o glamuru socijalizma, o vođi.

Izložba Područje zastoja bavi se dekonstrukcijom nedodirljivog, mitskog broda Galeb čije palube i salone uz Maršala Tita i vrh socijalističke državne i vojne vlasti nastanjuju duhovi svjetskih državnika počevši od Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike, etiopskog cara Haile Selassie I, marokanskog kralja Hassana II, kraljice Elizabethe II, Gamala Abdela Nassera, Jawaharlal Nehrua, Ahmeda Sukarna, generala Abuda, Kwame Nkrumaha, Albert Tabnena, Habiba Bourguibae, Sirimavo Bandaranaike, U Nua, Ne Wina, Modibo Keitae, Seku Turea, arhiepiskopa Makariosa, Muammar Muhammad al-Gaddafija, Nikite Sergeyevich Khrushcheva, Leonida Ilyicha Brezhneva, Kurta Josefa Waldheima, Nicolae Ceaușescua, Indire Priyadarshini Gandhi i mnogih drugih, ali isto tako znanstvenika i umjetnika te međunarodnih filmskih zvijezda Richarda Bartona, Elizabeth Taylor, Sofie Loren i Kirka Douglasa. Istovremeno, izložba Područje zastoja nudi model za novu društvenu konstrukciju broda Galeb u XXI stoljeću i, ujedno, novu paradigmu kako povijesne pozornice koje smo naslijedili i kojima smo već lucidno odredili status kulturnog dobra, možemo iskoristiti kao prostor i platformu otvorenog, demokratskog dijaloga i neostrašćenog sagledavanja naše povijesti u XX stoljeću.

Konferencija za novinare na brodu Galeb.jpgIzložba Područje zastoja fokusira se na nemogućnost našeg društva da otvoreno prihvati, procjeni i iskoristi kulturnu baštinu nedavne prošlosti. Koliko god postojali pojedinačni proboji u revalorizaciji referentnog područja u cilju objektivnog sagledavanja dramatičnih povijesnih događaja i instrumentalizaciji njihovog materijalnog i duhovnog nasljeđa idealno objektiviziranog u umjetničkim i/ili funkcionalnim, a danas muzealiziranim objektima, na širem društvenom planu vlada zastoj u integraciji ove baštine u institucionalni kulturni sustav. Istovremeno, za fenomene naše nedavne prošlosti na međunarodnoj sceni postoji realno, a od nas nedovoljno iskorišteno zanimanje. Izložba svojom koncepcijom povezuje potencijale dvaju naizgled nepovezanih, a zacijelo nedovoljno iskorištenih kulturoloških cjelina: broda Galeb i aktivističke umjetnosti iz Kolekcije Marinko Sudac, ističe Branko Franceschi kustos izložbe i predsjednik Insituta za istraživanje avangarde. Izložba spaja brod i kolekciju koji su svaki na svoj način u tranziciji prema muzeju.

Tomislav Gotovac.jpgBrod Galeb simbolizira najviše aspiracije Titove socijalističke Jugoslavije kao nezaobilaznog i nezavisnog čimbenika međunarodne politike (na njemu je u uvjetima onodobnog luksuza dobrim dijelom definirana koncepcija Pokreta nesvrstanih), a s druge strane simbolizira i Titovu sklonost lagodnom životu koja je na razini dnevne politike narodu predstavljana kao vrhunac općeg sudjelovanja u prosperitetu socijalističkog društvenog uređenja i samoupravljanja. Odluka Grada Rijeke i čin akvizicije zapuštenog i devastiranog Galeba naišli su na kontradiktorne reakcije javnosti, iako je potencijal uređenja broda u atraktivnu muzejsku cjelinu evidentan i višeznačan. Važno je napomenuti da je brod kao utilitarno plovilo porinut 1936.godine u jednom totalitarnom sustavu, a završio svoj radni vijek 1989. godine u drugom totalitarnom sustavu kao reprezentativno plovilo snažnog simboličkog naboja.

Kolekcija Marinko Sudac je neprekidno rastući fundus od danas preko 20.000 artefakata i dokumenata koji predstavljaju institucionalno nedovoljno zastupljen, a po internacionalnoj percepciji nepobitan vrhunac regionalne umjetničke produkcije nastale između 1914. i 1989. godine, te je kao takav u složenim odnosima domaće kulturne sredine i politike podjednako podržavan i sumnjiv. Institut za istraživanje avangarde dio je projekta koji u cilju proučavanja, očuvanja, prezentacije i popularizacije regionalnih povijesnih avangardi objedinjuje djelovanje Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti, Kolekcije Marinko Sudac i Edicije Sudac. Institut je zadužen za osmišljavanje strategije rada i razvoja svih segmenata virtualnog muzeja, načina prezentacije kolekcije i izdavačke politike edicije.

Katalog izložbe s tekstovima potpisuju Jerko Denegri, Branko Franceschi, Albert Gugli, Tvrtko Jakovina i Feđa Vukić.

Izložba je otvorena svakim danom od 11.00- 21.00 sat, a traje do 18. lipnja.