Na postamentima na Korzu može se pogledati izložba „Riječka luka – pregled povijesnog razvoja“, postavljena u povodu obilježavanja 300 godina od proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom.

Izložba kustosice Muzeja grada Rijeke Rafaele Ban posvećena riječkoj luci prikazuje posebno značajne trenutke iz dva tisućljeća duge povijesti primorskog i pomorskog grada nastalog uz ušće Rječine, a fokus je na povezanosti grada i njegove luke, s kojom je rastao i razvijao se od svojih početaka do današnjih dana.

Zahvaljujući povoljnom geografskom i geoprometnom smještaju u najsjevernijem dijelu prostranog i dubokog, a od pučinskih vjetrova zaštićenog Kvarnerskog zaljeva, Rijeka je oduvijek bila povoljna luka i stjecište kopnenih i morskih putova.

Ušće Rječine, nekoć mnogo sjevernije, oduvijek je bilo prirodna luka za brodice, a uz luku se formiralo naselje Tarsatika. Srednjovjekovna luka, tada na mjestu današnjeg Školjića, bilo je mjesto žive trgovinske razmjene, no prekretnicu u razvoju riječke luke predstavlja povelja cara Karla VI. iz 1717. godine, kojom je proglasio slobodnu plovidbu morem, i povelja izdana 18. ožujka 1719. godine, kojom su Rijeka i Trst dobili status slobodnih luka.

Rafaela Ban, Marko Filipović i Ervin Dubrović

Rafaela Ban, Marko Filipović i Ervin Dubrović

Tekst povelje iz 1719. godine sadrži dvanaest odredaba kojima se strancima – trgovcima, brodovlasnicima i drugim rukotvorcima dopušta slobodno nastanjivanje u habsburškim zemljama. Među ostalim, svim se trgovcima u luci odobrava slobodno pristajanje, zadržavanje i isplovljavanje, a da pritom plaćaju neznatne namete i to samo za prodanu robu. Povelja je bila temelj za izgradnju lazareta, ali i popravak i proširenje glavnih cesta, sve kako bi trgovinska razmjena bila što učinkovitija.

Kako je kazao ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, izložba na postamentima temelji se na velikoj izložbi postavljenoj 2000. godine pod nazivom „Riječka luka – povijest, izgradnja, promet“, nastaloj nakon opsežnih istraživanja koja su okupila mnogobrojne domaće i inozemne stručnjake. Iako je prošlo gotovo dvadeset godina od postavljanja izložbe, kazao je Dubrović, izložba je i dalje aktualna, budući da u međuvremenu nisu provedena istraživanja značajnijeg obima.

Kustosica izložbe Rafaela Ban naglasila je kako se intenzitet spona grada i luke kroz povijest mijenjao, bilježio svoje vrhunce i padove, ali kontinuitet uzajamne ovisnosti nikad nije dolazio u pitanje.

Zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako je ova izložba, kao i sva ostala događanja koja su dio 300. obljetnice slobodne luke Rijeka, prilika da se progovori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Rijeke.
„Više od tri stoljeća duga povijest riječke luke imala je svoje uspone i padove, no uz brojne investicije koje su trenutno u tijeku u riječkoj luci, osigurana je budućnost luke, a samim time i budućnost grada,“ kazao je zamjenik gradonačelnika Filipović.

Izložbu na Korzu može se pogledati do 31. ožujka.