Izložbom na postamentima na Korzu posvećenim riječkoj glagoljskoj tiskari Šimuna Kožičića Benje otvorena je manifestacija „Benja 2.0 – Tjedan glagoljice“.

Manifestacija „Benja 2.0 – Tjedan glagoljice“ održava se u Rijeci od 23. do 30. studenoga u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a u znak podsjećanja na 490 godina od osnivanja glagoljske tiskare Šimuna Kožičića Benje u Rijeci. Tjedan glagoljice za ovu je prigodu nazvan Benja 2.0 zato što obuhvaća sadržaje u rasponu od početaka tiska pomičnim slovima do trodimenzionalnog tiskanja.

Protekli tjedan u Palači šećerane predstavili smo repliku Benjinog tiskarskog stroja, na kojoj je tiskao šest knjiga na glagoljici, čime je nesumnjivo Rijeku svrstao u centar događanja kad je glagoljica u pitanju“, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, uz kojeg su na otvaranju bili i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar te ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković.

Izložbu je predstavila jedna od autorica - Orietta Lubiana iz Sveučilišne knjižnice Rijeka

Izložbu je predstavila jedna od autorica – Orietta Lubiana iz Sveučilišne knjižnice Rijeka

Izložba na postamentima posvećena osnutku i djelovanju glagoljske tiskare u Rijeci

Izložba na postamentima posvećena je modruškom biskupu Šimunu Kožičiću Benji i glagoljskoj tiskari koju je osnovao u Rijeci 1530. godine, a prikazuje životni put poznatog hrvatskoga glagoljaškoga humanista, s posebnim osvrtom na njegov boravak u Rijeci i osnutak glagoljske tiskare.
„Središnji i najvažniji dio izložbe čine knjige koje je tiskao u Rijeci, u roku od dvije godine. Radi se o šest glagoljskih knjiga, a u Hrvatskoj danas reprinatno pet, čiji se originali čuvaju u najznačajnijim svjetskim knjižnicama. Prikazan je i životni put Šimuna Kožičića Benje, rođenog u Zadru, koji se u Rijeku sklonio 1530. godine nakon što je njegovu modrušku biskupiju poharala osmanlijska vojska. Izabrao je Rijeku koja je tada, pod zaštitom Habsburgovaca, bila sigurno mjesto. Znamo da je tiskara negdje u riječkom Starom gradu. Ne znamo u kojoj zgradi, a jedna od pretpostavki je da je to bila kuća Nikole Jurišića, vojnog kapetana i njegovog prijatelja“, kazala je autorica izložbe mr. sc. Orietta Lubiana iz Sveučilišne knjižnice Rijeka. Uz Lubianu, autorstvo izložbe potpisuje i prof. dr. sc. Sanja Zubčić, s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dok je grafički dizajn izložbe osmislila tvrtka Welt.

Kako bi opremio tiskaru, Kožičić je po slova i tiskare morao otići u onodobni europski tiskarski centar – Veneciju. Najopsežnija knjiga iz tiskare je „Misal hruacki – Na Božju hvalu i hrvackago jezika prosvećenije“. Misal je temeljna liturgijska knjiga, a njezin tisak predstavlja vrhunac djelatnosti Kožičićeve glagoljske tiskare. Jedna od tiskanih knjiga su i „Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov“, a radi se o prvoj u nas tiskanoj knjizi o svjetskoj povijesti na hrvatskom jeziku. Ova izložba ostaje otvorena do 30. studenoga.

Izložba o glagoljskoj tiskari u Rijeci može se pogledati do 30. studenog

Izložba o glagoljskoj tiskari u Rijeci može se pogledati do 30. studenog

Ostali događaji u sklopu manifestacije održavat će se ovisno o epidemiološkoj situaciji

Bogati program manifestacije trebao je uključivati brojne sadržaje, no zbog epidemioloških razloga dio programa je odgođen.

Tako se odgađaju znanstvena i stručna predavanja, okrugli stol te vođenje po izložbi glagoljice za turističke vodiče i ostale zainteresirane u prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka, a koji su se trebali održati u utorak, srijedu i četvrtak, 24., 25, i 26. studenog. Također, otkazuje se i program Glagoljica: studenti umirovljenicima koji se trebao održati u prostoru Matice umirovljenika, u četvrtak 26. studenog .

Programi Mala škola glagoljice i demonstracija rada tiskarske preše predviđeni za danas, 23. studenog, u Palači šećerane, neće se održati.

Svi ostali programi u sklopu manifestacije Benja 2.0 – demonstracije rada tiskarske preše, Mala škola glagoljice i Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera – održavat će se prema najavljenom rasporedu, od utorka 24. studenog do petka 27. studenog 2020. godine.  Prijave na ove programe su obavezne za sve zainteresirane.  Elektroničke adrese za prijave, raspored događanja i sve ostale informacije dostupne su na web stranici otvorenoj za potrebe manifestacije http://www.benja.hr.

Na pripremi ove manifestacije snage su udružili Udruga TypeFlow, Grad Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka i Rijeka 2020. Pridružili su se Sveučilišna knjižnica Rijeka, Filozofski fakultet Rijeka, Centar za dizajn i produkciju Akademije primjenjenih umjetnosti Rijeka, Welt d.o.o, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, Istrafilm Rijeka i Art kino Rijeka.

Srećko Jelušić, predstavnik Udruge Typeflow, inicijatora manifestacije Benja 2.0, zahvalio se Gradu Rijeci što je svojom podrškom omogućio održavanje manifestacije. Ujedno je pozvao sve zainteresirane da, kad epidemiološke okolnosti dopuste, posjete Muzej grada Rijeke u Palači šećerane, gdje će na replici Benjine preše biti prikazan način tiska kakav se koristio u 16. stoljeću.

Prezentacija rada replike tiskarske preše iz doba inkunabula

Prezentacija rada replike tiskarske preše iz doba inkunabula

Brojne aktivnosti u budućnosti na popularizaciji glagoljice

Ova je manifestacija početak uspostavljanja Interpretacijskog centra tiskarstva u Rijeci u kojem posjetitelji neće samo gledati eksponate i demonstracije već će u većini aktivnosti moći i sami sudjelovati, kao da se nalaze u tiskari, gdje mirišu boja i papir.

Nakon manifestacije Benja 2.0 – Tjedan glagoljice Rijeka 2020, replika drvene tiskarske preše kakvu je koristio Šimun Kožičić Benja i izradu koje je, temeljem ove inicijative, omogućio Grad Rijeka, za je sada smještena u Palaču šećerane i bit će periodično dostupna učenicima, studentima, građanima i posjetiteljima Rijeke.

U unaprijed dogovorenim terminima održavat će se demonstracije tiska pomičnim slovima uz verbalna objašnjenja o izumu te vrste tiska. Također će se periodično organizirati radionice za djecu i adolescente, a nakon otvorenja Dječje kuće, sadržaji će se koordinirati s programima koji će se u njoj odvijati.

Uz repliku drvene preše u istom će se prostoru postupno organizirati i drugi sadržaji kao što su radionice digitalne slovolivnice, samostalne izrade glagoljaških tiskovina – od slaganja formi do tiska i uveza, radionice ručne izrade papira i slično. Aktivnosti će bit usmjerene na popularizaciju glagoljice, ali i na upoznavanje posjetitelja i sudionika radionica s različitim tiskarskim tehnikama, pravilima tipografije, pa sve do najmodernijih varijanti 3D digitalnog otiskivanja materijala za tisak.