U sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture do kraja godine započet će projekt obilježavanja povijesnih naziva ulica u centru Rijeke.

Projekt, nastao u suradnji Grada Rijeke, Zajednice Talijana u Rijeci te Društva za povijesna istraživanja Rijeke iz Rima (Società di studi fiumani), u sklopu kojeg djeluje i Povijesni muzej Rijeke, predstavljen je na konferenciji za medije u Salonu Grada Rijeke.

U sklopu projekta će se u 31 ulici u užem centru Rijeke, koje se položajem nisu puno promijenile u posljednjih dvjestotinjak godina, postaviti ploče s nazivima ulica kako su se mijenjali kroz povijest. Jedan od osnovnih izvora podataka je knjiga Massima Superine „Il stradario di Fiume“ u izdanju Društva za povijesna istraživanja Rijeke iz Rima, u kojoj su popisani nazivi riječkih ulica kroz povijest, kako u vremenu kad se Rijeka nalazila u sklopu Italije, tako i u drugim razdobljima. Postavljanje ploča započet će do kraja godine, a sve planirane ploče trebale bi biti postavljene do 2020. godine.

Zahvalivši se svima uključenima u projekt, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako se velik dio kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine oslanjao upravo na povijest te upravo iz te bogate povijesti grada koji je samo u 20. stoljeću promijenio devet država, proizlazi glavni motiv projekta – Rijeka kao luka različitosti. Ta se različitost odražava kako kroz ljude, odnosno njihovo različito porijeklo te nacionalnu ili vjersku pripadnost, tako i kroz arhitekturu, odnosno materijalno nasljeđe.

„Već dugo postoji već dugo želja Talijanske zajednice da naglasimo povijesno prisustvo Talijana u Rijeci, iz čega je proizišlo puno rasprava o dvojezičnosti. Mislim da smo našli kompromisno rješenje u kojem želimo dvojezičnost, ali ne samo nju, promovirati u segmentu kulture i povijesti,“ kazao je gradonačelnik Obersnel, naglasivši kako, s obzirom na specifičnost materije, još uvijek nisu u potpunosti definirani svi nazivi koji će se naći na pločama.

Složenost projekta najbolje pokazuje primjer naziva Koblerovog trga, koji se zvao Piazza Grande, Piazza del Magistrato, Piazza dei Frutti, Piazza Erbe/Povrćarski trg, Piazza Giovani Kobler, da bi od 1952. godine nosio sadašnje ime. Neke od ulica mijenjale su ime ovisno o vlasti, kao što je primjer s najužom riječkom ulicom, Ulicom Šišmiš, koja vuče naziv od političke stranke „I pipistrelli“ i koja je u svojoj povijesti nosila i naziv Vicolo del frutti, budući da se u njoj prodavalo voće.

Predsjednik Skupštine Zajednice Talijana Moreno Vranchic istaknuo je kako se ovim projektom želi valorizirati bogata tradicija Rijeke, naglasivši kako niti jedan naziv od 31 izabrane ulice nije vezan uz totalitarni režim.
„Postavljanje ploča s povijesnim nazivima ulica Fiumanima puno znači, a vjerujem da će to puno značiti i široj populaciji te vjerujem da će pridonijet Rijeci kao turističkoj destinaciji, jer su Austrijanci, Mađari i Talijani iznimno zainteresirani za povijest Rijeke,“ kazao je Vrancich.

Melita Sciucca, predsjednica Zajednice Talijana, zahvalila se Gradu Rijeci na provođenju projekta, koji nosi veliko simboličko značenje i važnu poruku o otvorenosti i toleranciji koja postoji u Rijeci, koju je pogotovo važno prenijeti mladim ljudima.

Marino Micich, Giovanni Stelli, Paolo Palminteri, Vojko Obersnel, Melita Sciucca i Moreno Vrancich

Marino Micich, Giovanni Stelli, Paolo Palminteri, Vojko Obersnel, Melita Sciucca i Moreno Vrancich

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je pronađeno i kompromisno rješenje koje se tiče želje Zajednice Talijana da na pločama na ulazu u grad, pored naziva Rijeka stoji i talijanski naziv grada. Naime, takvo rješenje onemogućava trenutni zakon kojim se propisuje način označavanja ulaza u naselja.
„Kako ćemo u kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture postavljati ploče na kojima će biti naznačeno da je Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. godine, našli smo rješenje da na tim pločama stoji uz Rijeka i Fiume, odnosno da postoji naziv na hrvatskom i talijanskom, kao jedina dva naziva koji se u bližoj povijesti koriste za imenovanje grada, a vjerojatno i na još nekom jeziku,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Giovanni Stelli, predsjednik Društva za povijesna istraživanja Rijeke iz Rima, istaknuo je kako udruga izdavanje knjige „Il stradario di Fiume“ smatra svojim velikim uspjehom te doprinosom očuvanju povijesnih naziva ulica u Rijeci. Naglasio je kako je projekt rezultat dugogodišnje odlične suradnje Društva i Grada Rijeke, zahvalivši se pritom gradonačelniku Obersnelu na otvorenom, univerzalnom duhu, koji se ogleda u poštivanju različitosti prisutnih u Rijeci. Stelli, uz kojeg je na konferenciji za novinare bio prisutan i direktor Povijesnog muzeja Rijeke u Rimu Marino Micich, pritom je naveo kako se u mnogim dokumentima još od srednjeg vijeka paralelno spominju oba naziva za grad – Rijeka i Fiume.

Predstavljanju projekta prisustvovao je Paolo Palminteri, talijanski konzul u Rijeci, čestitavši na inicijativi koja ima vrlo važno kulturno značenje.
„Valorizacija drugih kultura, osim hrvatske, kao što su mađarska, talijanska ili njemačka, koje su sve dale svoj specifičan doprinos gradu, predstavlja valorizaciju osobitosti koja Rijeku čini jedinstvenim gradom i čimbenikom kulturnog razvoja za cijelu društvenu zajednicu,“ kazao je Palminteri, zaključivši kako je značajno je da se obilježavanje povijesnih naziva ulica odvija u okviru projekta Europske prijestolnice kulture, s obzirom na to da Europska unija podržava dijalog između naroda i zajednica na području kulture.